K.3. Osobni arhivski fondovi

Skupina K.3. sadrži ukupno 29 osobnih fondova, čije gradivo potječe iz razdoblja od 1749. do 2006. Ti su fondovi ostavštine pojedinih više ili manje istaknutih ličnosti iz novije povijesti grada Zagreba i Hrvatske: Antić Makso (direktor Hrvatsko-slavonske zemaljske hipotekarne banke u Zagrebu), Anton Vaclav (operni pjevač, nadravnatelj Hrvatskog zemaljskog kazališta u Zagrebu), Delić Stjepan (pukovnik, lingvist, povjesničar), Ferić Tadija (odvjetnik, prisjednik Sudbenog stola, posjednik), Frajtić Vladimir (politički osuđenik, suradnik Andrije Hebranga), Fučko Josip (pravnik, činovnik Zemaljske vlade), Guteša Ilija (trgovac, organizator humanitarne pomoći za vrijeme bosansko-hercegovačkog ustanka 1875., član "Bosansko-hercegovačke narodne vlade", saborski i gradski zastupnik), Hirc Dragutin (prirodoslovac, zagrebački kroničar), Josipović Imbro (političar, saborski zastupnik), Majerič Otmar (liječnik), Mamula Lazar (austrijski general), Manasteriotti Višnja (učiteljica, glazbena pedagoginja), Maroević Ivo (povjesničar umjetnosti, sveučilišni profesor), Nugent Albert (grof, austrijski pukovnik, istakao se u zbivanjima 1848.), Pavić Milan (fotograf), Pech Adela (učiteljica), Peršić Ivan (novinar, političar, saborski zastupnik), Pexidr Srića Vladimir (zastupnik osiguranja, kućevlasnik), Plivelić Jelka (učiteljica, prevoditeljica i fonetičarka), Pliverić Josip (pravnik, sveučilišni profesor, teoretičar hrvatskog državnog prava, saborski zastupnik), Radić Stjepan (političar), Ribar Ivan (pravnik i političar), Roth August (direktor Prve hrvatske tvornice ulja u Zagrebu), Selak Josip (gospodarski činovnik na kutjevačkom vlastelinstvu Turkovića, političar), Stopar Bogdan (književnik, novinar i prevoditelj), Šišić Ferdo (povjesničar i političar), Valla Franjo (gimnazijski profesor, povjesničar), Vrbanić Rudolf (građevni inžinjer, upravitelj Zagrebačke električne centrale), Zaccaria Leopold (kapetan bojnog broda).

Osobni fondovi pohranjeni u Državnom arhivu u Zagrebu, osim osobne dokumentacije, najčešće sadrže i gradivo koje svjedoči i o društvenoj, političkoj ili stvaralačkoj aktivnosti njihovih stvaratelja (na primjer, Delićeve studije o Južnim Slavenima, fotografije Milana Pavića, književna ostavština Bogdana Stopara). Posebno se ističu memoarski zapisi (Delićevi memoari iz 1. svjetskog rata, "Stari Zagreb" Dragutina Hirca, "Zbirka kroničarskih spisa" Ivana Peršića). Osim podataka o prošlosti Zagreba, u fondovima se nalaze i prilozi za hrvatsku političku i pravnu povijest od sredine 19. stoljeća (Nugent, Josipović, Pliverić) do novijeg razdoblja (Radić, Peršić, Ribar), prilozi za povijest pomorstva u Kraljevini Jugoslaviji (Zaccaria) i za noviju povijest hrvatske književnosti i kazališta (Stopar). (B.M.)