HR-DAZG-841 Josipović Imbro

srijeda, 29. listopad 2008 16:50

SIGNATURA FONDA: HR-DAZG-841

VREMENSKI RASPON GRADIVA: 1885./1906.

KOLIČINA GRADIVA: 1 kut. (0,1 d/m)

SADRŽAJ FONDA:

Sačuvano je tek nekoliko priloga za biografiju Imbre Josipovića dok su nešto brojniji spisi nastali dok je obnašao ministarsku dužnost, te njegova korespondencija. Osim toga, u fondu se nalazi i projekt navodnjavanja Lonskog polja kojeg je izradio zagrebački građevni inžinjer Franz Peyer krajem 19. stoljeća.

SERIJE U FONDU:

1. Prilozi za biografiju, 1885., 1889., 2 kom.

2. Dokumentacija nastala tijekom obavljanja profesionalne djelatnosti, 1889./1906., 11 kom.

3. Korespondencija, 1892./1906., 27 kom.

4. Razno, 1890.(?), 1 kom.

VALORIZACIJA FONDA:3

Fond može poslužiti kao izvor pri proučavanju hrvatske političke povijesti krajem 19. i početkom 20. stoljeća.

JEZIK U GRADIVU: hrvatski, mađarski, njemački

PISMO U GRADIVU: latinica

ARHIVISTIČKA OBAVIJESNA POMAGALA: AI

NAZIV STVARATELJA FONDA: Josipović Imbro

SJEDIŠTE STVARATELJA FONDA: Velika Gorica, Jalkovac

VREMENSKI RASPON DJELOVANJA STVARATELJA FONDA: 1834. – 1910.

PROMJENE NAZIVA STVARATELJA FONDA: -

HISTORIJAT STVARATELJA FONDA:

Imbro (Mirko) Josipović, sin Antuna Danijela Josipovića, turopoljskog komeša i jednog od osnivača Unionističke stranke, rodio se 1834. u Kurilovcu. Živio je na obiteljskom imanju u Jalkovcu blizu Varaždina sa suprugom Vilmom Seiler i sinovima: Sigmundom, Gezom, Belom, Ladislavom, Ljudevitom i kćeri Sidonijom.

Sredinom sedamdesetih godina 19. stoljeća izabran je u Hrvatski sabor kao zastupnik Narodne stranke u varaždinskom izbornom okrugu. Nakon toga, više je puta bio biran kao unionist za narodnog zastupnika Varaždina u Hrvatskom saboru. Vrhunac svoje političke karijere dosegao je 1889. kad ga je car i kralj Franjo Josip imenovao hrvatsko–slavonsko–dalmatinskim ministrom bez lisnice pri Središnjoj vladi u Budimpešti. Odstupio je u prosincu 1898. uz objašnjenje da "ne želi sudjelovati u ex–lex stanju koje će nastupiti početkom sljedeće godine jer nije ugovorena nova Nagodba i nije izglasan novi proračun".

Imbro Josipović bio je predsjednik Kluba hrvatskih delegata na zajedničkom Saboru te je uspio postići da se sve koncesije Ugarske na vojnom području imaju protegnuti i na Hrvatsku s obzirom na njezin autonomni položaj. Godine 1906. odrekao se mandata i povukao iz politike. Osudio je Željezničarsku pragmatiku 1907. Bio je inicijator Zagorske željeznice.

Umro je u Beču 1910. kao ministar u miru, prvi kraljev tajni savjetnik, nositelj Reda željezne krune II. razreda, član Generalnog vijeća Austro–ugarske banke. Sahranjen je na gradskom groblju u Varaždinu.

DOPUNSKI IZVORI:

Državni arhiv u Zagrebu:

HR-DAZG-835 Delić Stjepan, sign. 294-297, 351

HR-DAZG-857 Zbirka Ulčnik Ivan, sign. 2643

Hrvatski državni arhiv: HR-HDA-726 Obitelj Josipović – Vojković

Arhiv Zagrebačkog kaptola: HR-AZK-427 Obitelj Josipović

Muzej Turopolja: (280.) Gradivo za povijest Turopolja

BIBLIOGRAFIJA O FONDU:

Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske. 1. Zagreb, 2006., 1002.

Cupek, Mirjana: Mirko Josipović i njegova ostavština u Arhivu grada Zagreba. Luč. Velika Gorica, 1993. (1–2) 29–32.

Lalić, Sredoje; Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Arhivski fondovi i zbirke u SFRJ. SR Hrvatska. Beograd, 1984., 389.

BIBLIOGRAFIJA O STVARATELJU FONDA:

Mujadžević, Dino; Dugački, Vlatka: Josipović, plemićka obitelj u Turopolju. Hrvatski biografski leksikon. 6. Zagreb, 2005.

Švoger, Vlasta: Josipović, Antun Daniel (Josipovich, Jozipović ; Anton, Danijel). Hrvatski biografski leksikon. 6. Zagreb, 2005., 519-520.

OSTALA BIBLIOGRAFIJA:

Dubravica, Branko; Szabo, Agneza: Velikogorički leksikon. Velika Gorica, 2007.

Molnar, Branka; Topolovec, Mihaela; Horvat, Katarina: Knjiga pisama. Zagreb, 2005., 67-68.

(B.M.)

 

Ažurirano petak, 19. lipanj 2020 13:25