srijeda, 29. listopad 2008 16:42
SIGNATURA FONDA: HR-DAZG-847
VREMENSKI RASPON GRADIVA: 1803./1880.
KOLIČINA GRADIVA: 1 kut. (0,1 d/m)
SADRŽAJ FONDA:
Gradivo ovoga fonda odnosi se većinom na 1848., točnije na razdoblje od ožujka do prosinca 1848. U tom kratkom, ali značajnom vremenskom razdoblju može se skoro bez vremenskih i sadržajnih praznina pratiti vojna i politička aktivnost Alberta Nugenta. Većina dokumenata unutar fonda nastala je tijekom njegove vojne službe. To su vojni spisi, službena korespondencija, proglasi i naredbe. Tek nekolicina dokumenata odnosi se na grofove Lavala i Artura Nugenta i na bana Jelačića.
U fondu se nalazi i Nugentova zbirka tiskovina, odnosno oglasa, poziva, proglasa i manifesta nastalih tijekom zbivanjâ 1848.
SERIJE U FONDU:
1. Dokumentacija nastala tijekom vojne službe Alberta Nugenta, 1848., 134 kom.
2. Stampata (zbirka Alberta Nugenta ), 1848., 27 kom.
3. Dokumentacija koja se odnosi na ostale članove obitelji Nugent, 1803./1880., 4 kom.
4. Razno, 1848./1851., 3 kom.
VALORIZACIJA FONDA:2
Gradivo može poslužiti kao vrlo vrijedan izvor pri proučavanju hrvatske političke i vojne povijesti tijekom 1848.
JEZIK U GRADIVU: hrvatski, njemački, engleski, francuski, srpski, talijanski
PISMO U GRADIVU: latinica, ćirilica, gotica
ARHIVISTIČKA OBAVIJESNA POMAGALA: AI
NAZIV STVARATELJA FONDA: Nugent Albert
SJEDIŠTE STVARATELJA FONDA: Zagreb, Beč, London
VREMENSKI RASPON DJELOVANJA STVARATELJA FONDA: 1816. – 1896.
PROMJENE NAZIVA STVARATELJA FONDA:
Nugent – Wetmeath Albert, 1816. – 1896.
HISTORIJAT STVARATELJA FONDA:
Albert Nugent – Wetmeath potječe iz škotske grofovske obitelji s posjedima u Irskoj i Hrvatskoj. Rođen je 1816. u Napulju. Njegov otac, general Laval Nugent (1777.–1862.), rodom Irac, za vrijeme napoleonskih ratova stupio je u habsburšku službu. Ratovao je u Hrvatskoj, kasnije je kupio posjede Trsat i Bosiljevo. Bio je član Hrvatsko–slavonskog gospodarskog društva, sa simpatijama je pratio ilirizam i otvoreno se izjasnio kao Hrvat. Sinovi grofa Lavala osjećali su se Hrvatima i bili su pristaše ilirskog pokreta.
Grof Albert Nugent bio je u habsburškoj vojnoj službi. Već s dvadeset četiri godine slavno je pobijedio kod luke St. Jean d`Acre. Njegov dolazak na instalaciju bana Hallera u Zagrebu 1842., kad se neočekivano pojavio na čelu odreda serežana, koje je sam sastavio od slobodnjaka s očevih posjeda, bitno je učvrstio redove Narodne stranke protiv mađarona. Na izbornoj skupštini Zagrebačke županije od 1843., došlo je do sukoba mađarona i narodnjaka, a glavna snaga narodnjaka bili su Nugentovi serežani. Nugent je u svoje čete uvrštavao prebjege iz Bosne. Njegovi slobodnjaci iz Bosiljeva bili su jezgra oružane snage ilirizma. Odan Ljudevitu Gaju, grof Albert Nugent u Hrvatsku je krijumčario povremeni časopis "Branislav", koji je u Beogradu počeo izlaziti 1844., a kojeg je financirala karlovačka grupa narodnjaka nezadovoljna vodstvom Narodne stranke i magnatskom politikom koju je sve vidljivije zastupao Kulmer.
Uoči revolucije 1848. Albert Nugent nalazio se u Beču. Komitet slavenskih đaka u Beču, na njegovu preporuku stavio je Gaja uz Vraniczanyja i Kukuljevića u Privremeni narodni odbor, kojega je predložio u proglasu hrvatskom narodu. Nugent je također sudjelovao u izaslanstvu koje je u travnju podnijelo caru "narodna zahtijevanja". Tom prilikom on se već sukobio s ugarskim ministrom predsjednikom Bathyányjem. U Beču je, na zahtjev grofa Huyna, radio na organiziranju hrvatskog dobrovoljačkog konjičkog odreda. Neko vrijeme boravio je u Grazu, a nakon toga je otišao u Hrvatsku. Posredovao je u sporu koji se vodio oko toga pred kime će zaprisegnuti ban Josip Jelačić.
Nugent je bio izaslanik Banskog vijeća u Novom Sadu i doveo je Rajačića u Zagreb. Prilikom instalacije Jelačića za bana, Albert Nugent nosio je banske insignije. Ban ga je 8. lipnja 1848. imenovao svojim povjerenikom u Slavoniji i Srijemu.
Kao banski povjerenik u Slavoniji nastojao se suprotstaviti presizanju ugarskog ministarstva, spriječiti svaki izbor poslanika za Ugarski sabor i pridobiti feldmaršala Hrabowskog, zapovjednika Srijemske general-komande, za hrvatsko–srpsku stranu. Hrabowski je s olakšanjem pozdravio Nugentov dolazak kako bi izbjegao u tom trenu otvoreni sukob sa srpskim narodnim pokretom. Nugent ga je uspio nagovoriti da iz Petrovaradina ukloni ugarsku posadu. Ubrzo je Nugenta zapala važna uloga da krene u Beč k nadvojvodi Ivanu s hrvatskim uvjetima za pomirenje s Ugarskom. Nakon povratka iz bečke misije, Nugent je na vlastitu odgovornost u Sisku unajmio parobrod kojim je odveo svoje serežane u Srijem te ih, unatoč prosvjedovanju Hrabowskog, poveo u srpski logor kod Karlovaca. Došlo je do raskola u Petrovaradinskoj graničarskoj regimenti: graničari su se priklonili srpskom narodnom pokretu, a časnici to nisu htjeli. Ban je od Nugenta tražio najrevniju suradnju kod reorganizacije graničarskih četa i kod formiranja dobrovoljačkog odreda iz Srbije. Ali, sukobi interesa na granici bili su preveliki i Nugent nije nalazio velikih mogućnosti za uspješan rad kod Srpskog glavnog odbora, tim više što nije stigla obećana hrvatska pomoć, te je molio bana Jelačića da ga opozove.
Iako ga je ban opozvao 25. kolovoza, Nugent se vratio u Zagreb tek u rujnu, nakon što je organizirao najnužnije vojne mjere protiv ugarskog napada na području Bele Crkve. Budući da ga je ban imenovao potpukovnikom kod hrvatske banderijalne regimente, Nugent je postao zapovjednik svih pokretnih snaga (mobilne kolone) u varaždinskom prostoru. Nakon 1850. postao je pukovnik u austrijskoj vojsci. Šezdesetih godina 19. stoljeća napustio je Hrvatsku i Austriju i nastanio se u Engleskoj.
Umro je u Londonu 1896.
DOPUNSKI IZVORI:
Državni arhiv u Zagrebu:
HR-DAZG-825 Obitelj Jelačić, sign. 1109 – 1111, 3062, 3048, 3049, 3162
HR-DAZG-846 Mamula Lazar, sign. 13
HR-DAZG-857 Zbirka Ulčnik Ivan, sign. 1089-1098, 1591
HR-DAZG-791 Društvo Zagrebčana, kut. 40
Hrvatski državni arhiv:
HR-HDA-1893 Stari vojni spisi
HR-HDA-426 Ujedinjena bansko-varaždinsko-karlovačka Generalkomanda
HR-HDA-1180 Generalkomanda za Hrvatsku i Slavoniju
HR-HDA-430 Slavonska generalkomanda
HR-HDA-1752 Nugent – Westmeath Laval
Državni arhiv u Rijeci: HR-DARI-256 Obitelj Nugent – Westmeath
BIBLIOGRAFIJA O FONDU:
Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske. 1. Zagreb, 2006., 1002.
Lalić, Sredoje; Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Arhivski fondovi i zbirke u SFRJ. SR Hrvatska. Beograd, 1984., 389.
BIBLIOGRAFIJA O STVARATELJU FONDA:
Žic, Igor: Albert Nugent : "hrvatski lav". Sušačka revija. 2. Rijeka, 1994. (6-7) 76-82, (8) 41-52.
Hrvatski leksikon. Zagreb, 1977., 187.
Enciklopedija Jugoslavije. Zagreb, 1965., 318.
Hauptmann, Ferdo : Korespondencija grofa A. Nugenta iz god. 1848. Arhivist. II. Beograd, 1951., 21.
Znameniti i zaslužni Hrvati. Zagreb, 1925., 201.
OSTALA BIBLIOGRAFIJA
Mirnik, Ivan: Zagrebačka lanena knjiga. Franjo Vranjanin. Pavao Dubrovčanin. Anselmo Bandur. Laval Nugent i njegov muzej. Frane Bulić. Milan Rešetar. Zagreb, 2007.
Valentić, Mirko [ur.]: Hrvatska 1848. i 1849. : zbornik radova. Zagreb, 2001.
Vanđura, Đuro: Zbirka umjetnina Arthura grofa Nugenta na Trsatu. Zagreb, 1991.
Pavličević, Dragutin [ur.]: Vojna krajina. Povijesni pregled – historiografija – rasprave. Zagreb, 1984.
Valentić, Mirko: Vojna krajina i pitanje njezina sjedinjenja s Hrvatskom 1848-1881. Zagreb, 1981.
Ravlić, Jakša: "Tajno društvo za osnivanje slavenskog carstva" u puku "Karl Ferdinand" br. 51. u Veneciji god. 1844. : [prilog Ilirskom pokretu]. Zagreb, 1957.
Brlić, Andrija Torkvat: Ulomci Dnevnika Andrije Torquata Brlića. Iz arhiva obitelji Brlić u Brodu na Savi : priopćuje Ivana Brlić-Mažuranić . Brod, 1935.
(B.M.)
Ažurirano petak, 19. lipanj 2020 13:36