U Državnom arhivu u Zagrebu pohranjeno je 89 fondova klase B, odnosno pravosuđa koji su podijeljeni na pet skupina, prema vremenskom razdoblju (do 1848., od 1848. do 1918., od 1918. do 1941., od 1941. do 1945. i od 1945. do 1990.). Odnose se na prvo i drugostupanjske sudove, bilježnike i odvjetnike. Nastali su kao zasebne cjeline radom jednog stvaratelja, a djelovali su od uvođenja građanskog sudovanja pa do kraja bivše države, odnosno osnivanja samostalne države Hrvatske.
U Državnom arhivu u Zagrebu ukupno je pohranjen 51 fond sudova, od kojih je najveći broj nastao djelovanjem redovnih sudova, dok je samo jedan fond nastao radom posebnog suda, 29 fondova bilježnika, od toga najveći broj onih stvaratelja koji su djelovali na području grada Zagreba, zatim Velike Gorice, Jastrebarskog i Svetog Ivana Zelina te devet fondova odvjetnika s područja grada Zagreba. Većina fondova preuzeta je u Arhiv prema službenoj dužnosti.
Sačuvano arhivsko gradivo fondova pravosuđa, ovisno o razdoblju kad je nastajalo, različito je sačuvano. Dok su neki fondovi pravosuđa sačuvani gotovo cjelovito, dio fondova sačuvan je na razini oglednog primjerka. Usprkos tomu, arhivsko gradivo fondova pravosuđa od izuzetne je vrijednosti pogotovo stoga jer ukazuje na postojanje i razvoj sudbene građanske vlasti, kao izvor za proučavanje reforme pravosuđa, razvoja pravne znanosti, razvoja sudske prakse te reforme zemljišno–knjižnog prava u Austro-Ugarskoj, odnosno reforme zemljišnih knjiga od sredine 19. stoljeća. Ilustracija je zaštite prava i interesa u svezi s imovinsko–pravnim odnosima sadržanim u građanskim, rudarskim, trgovačkim i građanskim parnicama te ostavinama i oporukama. Osobito je značajno gradivo trgovačkih predmeta koje ilustrira brojnost, vrste i vlasničku strukturu gospodarskih subjekata te kazneni predmeti između kojih se određeni broj odnosi na politički motivirane procese. (M.G.)
Skupinu B.2. čine fondovi nastali u vrijeme Habsburške Monarhije djelovanjem redovnih sudova nakon uspostave novog građanskog poretka te odjeljenja sudstva od uprave, odnosno reforme sudstva na načelima modernog pravnog uređenja, provedene nakon Hrvatsko–ugarske nagodbe kojom je Krunovina dobila samostalno zakonodavstvo u vrijeme bana Ivana Mažuranića, to jest, fondovi nastali radom Sudbenog stola u Zagrebu, kotarskih sudova u Donjoj Stubici, Dugom Selu, Jastrebarskom, Pisarovini, Samoboru, Svetome Ivanu Zelini, Velikoj Gorici i Zagrebu te fond nastao djelovanjem pisarnice zagrebačkog odvjetnika Adalberta Schauffa. (M.G.)
Nakon 1. svjetskog rata, stvaranjem nove državne zajednice Kraljevine SHS/Jugoslavije, stvaratelji s područja naše nadležnosti nastavili su djelovati prema zakonima iz razdoblja Austro–Ugarske, a krajem dvadesetih i početkom tridesetih godina 20. stoljeća započela je reforma tijekom koje je došlo do manjih izmjena i dopuna.
Skupinu B.3. čine fondovi iz razdoblja od 1918. do 1941. nastali radom Sudbenog stola u Zagrebu (Okružnog suda), kotarskih (sreskih) sudova Donja Stubica, Dugo Selo, Jastrebarsko, Pisarovina, Samobor, Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica, radom kotarskih sudova I. i II. u Zagrebu, zatim fond Upravnog suda u Zagrebu, fondovi javnih bilježnika (Belaj Stjepan, Bošnjak Miroslav, Cuvaj Zlatko, Despot Dejan, Dimović Danilo, Elegović Ive, Florschutz Oton, Gagliardi Vjekoslav, Gaj Božidar, Gavrančić Oton, Gostiša Andrija, Juriša Ivan, Kalember Branko, Kostrenčić Ivan, Lisičar Matija, Mainkas Stjepan, Majcan Ivan, Mihaljinec Milan, Miškulin Mile, Prša Šime, Rendulić Juraj, Senečić Dragutin, Stojsavljević Danilo, Šenoa Zlatko, Šuperina Benjamin, Taler Nikola, Torbar Josip, Krajač Ivan) te fondovi nastali djelovanjem odvjetničkih pisarnica Kožul Marko i Scholl Žiga. (M.G., B.M.)
Skupinu B.4. čine fondovi iz razdoblja od 1941. do 1945. nastali radom Sudbenog stola u Zagrebu, kotarskih sudova Donja Stubica, Dugo Selo, Jastrebarsko, Pisarovina, Samobor, Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica, fondovi kotarskih sudova I. i II. u Zagrebu, fond Upravnog suda u Zagrebu te fondovi nastali djelovanjem odvjetničkih pisarnica (Brlić Ivan, Dečak Milan, Frangeš Nikola, Licht Aleksander, Mažuranić Želimir i Precca Nikola) i javnog bilježnika Leušić Đure.
Tijekom 2. svjetskog rata uspostavom NDH, glede redovnih sudova nije došlo do značajnijih promjena, osim terminoloških i jezičnih. (M.G., B.M.)
Poslije 2. svjetskog rata od 1945. do 1990. uspostavom novog državnog sustava te novog društveno–političkog uređenja uslijedile su temeljite promjene teritorijalnog ustroja, zakonodavstva i pravosuđa. Sudovi su se prema uređenju dijelili na redovne, vojne i privredne, a redovni na općinske, okružne, republičke, pokrajinske, vrhovne sudove republika te Vrhovni sud Jugoslavije. Za područje naše nadležnosti najviše je promjena bilo u gradu Zagrebu glede broja te mjesne nadležnosti. (M.G., B.M.)