Prema postojećem nacionalnom klasifikacijskom sustavu arhivskih fondova i zbirki, području odgoja i obrazovanja pridodijeljena je klasa pod slovnom oznakom D. U daljnjem raščlanjivanju, svakoj skupini pridodana je i numerička oznaka koja ima svrhu određivanja vrste odgojno-obrazovne ustanove (D.1., D.2., D.3...). Dakle, pri formiranju spomenutih klasifikacijskih cjelina i podcjelina, kao osnovni kriterij raščlambe nisu se koristila povijesno uvjetovana vremenska razdoblja (kao kod fondova uprave i pravosuđa), već je osnovni kriterij podjele bio određivanje vrste odgojno–obrazovne ustanove.
U Državnom arhivu u Zagrebu pohranjena su 142 fonda arhivskog gradiva klase D. nastalih djelovanjem raznih odgojno–obrazovnih ustanova od druge polovice 18. do druge polovice 20. stoljeća. Najveći broj fondova, njih 61, nastalo je je djelovanjem srednjih škola, 49 fondova djelovanjem osnovnih, odnosno pučkih škola, 21 fond djelovanjem dvogodišnjih stručnih, to jest stručno–produžnih škola, dva fonda nastala su djelovanjem viših škola i jedan je fond nastao djelovanjem specijalne škole. Klasa D. obuhvaća i jedan fond nastao djelovanjem predškolske ustanove te sedam fondova nastalih djelovanjem dačkih i studentskih domova.
Najveći broj stvaratelja djelovao je na području grada Zagreba, zatim na području Zaprešića, Samobora, Bregane, Donje Stubice, Velike Gorice, Čazme, Popovače, Šenkovca i Klinča Sela.
Sačuvanost arhivskog gradiva fondova je raznolika, pojedini fondovi se odlikuju sadržajnom i vremenskom cjelovitosti, dok je kod drugih izražena fragmentarna sačuvanost.
Arhivsko gradivo fondova klase D., s obzirom na evidencijsku i informacijsku vrijednost koje zapisi sadrže u sebi, predstavlja vrijedan izvor za za pručavanje povijesti školstva na području grada Zagreba u užem kontekstu i na području Hrvatske u širem kontekstu. Podaci o školskim polaznicima, odnosno učenicima i stručnom školskom osoblju, odnosno nastavnicima mogu poslužiti kao pomoćno sredstvo pri genealoškim istraživanjima. Fondovi srednjih i osnovnih škola konfesionalnog karaktera mogu poslužiti kao ilustracija prosvjetne aktivnosti rimokatoličkih redovničkih zajednica i ostalih crkvenih i vjerskih zajednica. (M.T.)
Skupina D.1. sadrži samo dva fonda nastala djelovanjem dviju zagrebačkih viših škola: Više novinarske i Više ženske stručne zanatske škole.
Skupina D.2. sadrži 61 fond nastao djelovanjem državnih, odnosno javnih i privatnih srednjih škola: zagrebačkih klasičnih gimnazija (I., II., Dominikanska, Franjevačka, Nadbiskupska), realnih gimnazija u Čazmi i Zagrebu (Gimnazija maršala Tita, I., II., III., IV. i V. muška realna, I., II. i III. ženska realna, Privatna realna gimnazija dr. Ade Broch, IX., X., XI., XII., XIII. gimnazija, Ženska realna gimnazija sestara milosrdnica), fondove raznih srednjih strukovnih škola (učiteljskih, trgovačkih, ekonomskih, glazbenih, učenika u privredi, obrtnih i drugih) te fondove raznih građanskih škola. Unutar navedene cjeline valja istaknuti neospornu vrijednost fonda I. klasične gimnazije u Zagrebu, čiji vremenski raspon sačuvanog gradiva seže od 1776. do 1954. i zbog svoje vremenske i sadržajne cjelovitosti i obuhvatnosti predstavlja dragocjen izvor pri istraživanjima povijesti školstva u Hrvatskoj. (M.T., B.M.)
Skupina D.3. sadrži 21 fond školskih ustanova nastalih u svrhu dopunskog obrazovanja, odnosno stručno-produžnih škola (Kustošija, Stenjevec, "Autoremont" Dubrava, Draškovićeva ulica, Gornji grad, Grafička škola, Harambašićeva ulica, Ivkančeva ulica, Kaptol, Krajiška ulica, Lašćina, Nova cesta, Savska cesta, Sveti Duh), fondove poljoprivrednih škola u Donjoj Stubici, Golubovcu i Božjakovini, fondove dviju dvorazrednih trgovačkih škola (Državna i Njemačka), fond Škole kulturno-prosvjetnih društava za grad Zagreb i fond Domaćinske škole Novi Dvori. (M.T., B.M.)
Skupina D.4. sadrži 49 fondova pučkih, odnosno osnovnih škola, i to dječačkih ("Amruševo" u Klinča Selima i Selska cesta), djevojačkih (Horvati, Sveti Duh, na Novoj cesti, Selska cesta, Kaptol, Lašćina, u Harambašićevoj, Draškovićevoj, Krajiškoj i Samostanskoj ulici), mješovitih (Bizek, Gornji grad, Horvati, Kaptol, Knežija, Lašćina, u Bogovićevoj, Harambašićevoj, Draškovićevoj, Krajiškoj, Ivkančevoj, Jakićevoj, Rapskoj i Samostanskoj ulici, na Novoj cesti, Pantovčak, Remete, Savska cesta, Sveti Duh, Trnje, Botićev trg, Jordanovac, Podsused, Šestine, Vrapče, Gračani, Kustošija, Rudeš, Stenjevec, Markuševac i Žitnjak), fondove konfesionalnih škola (Pučka škola biskupa Langa, sestara milosrdnica u Vili kod Svetog Duha), te fondove Osnovne škole Remetinec, XII. osmogodišnje škole i Osnovne škole u Zagorskoj ulici. Cjelovito sačuvana školska dokumentacija predstavlja prvorazredni izvor za istraživanje povijesnog razvoja osnovnoškolskog obrazovanja na području grada Zagreba. (M.T., B.M.)
Skupina D.5. sadrži samo jedan fond koji je nastao djelovanjem Specijalne osnovne škole u Krajiškoj ulici, prve hrvatske škole za poduku djece s poteškoćama u razvoju.
Skupina D.6. sadrži samo fond nastao djelovanjem Dječjeg vrtića Bregana u kratkom razdoblju njegova postojanja (1959. – 1963.).
Skupina D.7. sadrži fond nastao djelovanjem Plemićkog konvikta u Zagrebu, Đačkog internata u Habdelićevoj ulici i fondove raznih učeničkih domova (Đački muzički dom u Zagrebu, Đački dom Osmogodišnje škole Velika Gorica, Đački dom Škole za odgajatelje, Đački partizanski dom i Dom Automehaničarske škole Samobor). Unutar ove cjeline svakako je vrijedno istaknuti fond Plemićkog konvikta u Zagrebu koji može poslužiti kao ilustracija socijalnog statusa i svakodnevnog društvenog života ondašnje hrvatske inteligencije. (M.T., B.M.)