U Državnom arhivu u Zagrebu nalaze se arhivski fondovi bivših društveno-političkih organizacija i to: Komunističke partije, odnosno Saveza komunista Hrvatske za područje svoje nadležnosti: za organizacije od gradske, kotarske, općinske do rajonske, odnosno mjesne razine u razdoblju od 1945. do 1990., zatim manji broj fondova Narodne fronte, odnosno Socijalističkog saveza radnog naroda Hrvatske kotarske, gradske i općinske razine organizacija za područje Zagreba, Jastrebarskog, Svetog Ivana Zeline i Zaprešića (1945.-1989.), arhivsko gradivo fondova omladinskih organizacija kotarske, gradske i općinske razine za područje Donje Stubice, Jastrebarskog, Samobora i Zagreba u razdoblju od 1945. do 1965., tri fonda Saveza udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata kotarske, gradske i općinske razine za područje Zagreba i Jastrebarskog u razdoblju od 1945. do 1990., četiri fonda Saveza ratnih vojnih invalida kotarske, gradske i općinske razine za područje Jastrebarskog, Velike Gorice i Zagreba od 1945. do 1961., dva fonda Saveza ratnih vojnih starješina kotarske i gradske razine za područje Jastrebarskog i Zagreba od 1952. do 1960. te sindikalnih organizacija gradske, kotarske i općinske razine za Zagreb, Jastrebarsko i Zaprešić (1945. - 1969.). (Z.H.)
Savez komunista Jugoslavije razvio se iz Komunističke partije Jugoslavije koja je nastala ujedinjenjem socijalističkih stranaka iz zemalja koje su 1918. ušle u sastav Kraljevne Srba, Hrvata i Slovenaca, a od 1929. Kraljevine Jugoslavije. Godine 1919. dobila je ime Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista), a 1920. Komunistička partija Jugoslavije (KPJ). Od 1921., kada je donesen Zakon o zaštiti države, pa do kraja postojanja Kraljevine Jugoslavije KPJ je bila izvan zakona i djelovala je ilegalno. Od 1941. do 1945. inicirala je stvaranje partizanskih odreda, kasnije Narodnooslobodilačke vojske, stvaranje organizacija Narodnooslobodilačke fronte i organa vlasti. Poslije rata preuzela je vlast u državi. Godine 1952. mijenja ime u Savez komunista Jugoslavije (SKJ). U Programu SKJ određeni su politički ciljevi i zadaci, a u Statutu organizacijska načela i obveze članova. SKJ djelovao je na državnoj razini, a u republikama i pokrajinama republičke i pokrajinske organizacije. Najviši organ na državnoj razini i u republikama bio je kongres koji je birao centralni komitet kao i druge organe. Najniže razine bile su osnovne organizacije osnovane u svim poduzećima i ustanovama, mjesnim zajednicama i u Jugoslavenskoj narodnoj armiji (JNA). Komunistička partija Hrvatske (KPH) osnovana je 1937. u okviru KPJ. Godine 1952. mijenja ime u Savez komunista Hrvatske (SKH). Na izborima 1990. pojavila se pod nazivom Savez komunista Hrvatske–Stranka demokratskih promjena. Sada je registrirana kao politička stranka i djeluje pod imenom Socijaldemokratska partija Hrvatske.
Socijalistički savez radnog naroda Jugoslavije (SSRNJ) razvio se iz Narodne fronte (NF) koju je od 1935. počela stvarati Komunistička partija Jugoslavije. Tijekom rata organizacija je nosila naziv Narodnooslobodilačka fronta, a od 1945. Narodna fronta. Godine 1953. NF mijenja ime u Socijalistički savez radnog naroda Jugoslavije. Činile su ga organizacije federacije, republika i pokrajina te osnovne organizacije u općinama. SSRNJ obnašao je i neke funkcije vlasti, primjerice provođenje izbora.
Savez socijalističke omladine imao je korijen u dvjema ranijim omladinskim organizacijama, a to su: Savez komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ) osnovan 1919. i Ujedinjeni savez antifašističke omladine Jugoslavije (USAOJ) osnovan 1942. Godine 1946. USAOJ mijenja ime u Narodna omladina Jugoslavije (NOJ), a 1948. SKOJ i NOJ ujedinjuju se u jednu organizaciju pod nazivom Narodna omladine Jugoslavije. Godine 1963. mijenja ime u Savez omladine Jugoslavije (SOJ), 1974. u Savez socijalističke omladine Jugoslavije (SSOJ). Okupljao je mlade između 14 i 27 godina. SSOJ je u svom sastavu imao sljedeće organizacije: Ferijalni savez, Muzičku omladinu, Narodnu tehniku, Crveni križ, Savez izviđačkih organizacija, Savez organizacija za fizičku kulturu, Savez pionira i druge.
Godine 1919. ujedinjuju se radničke organizacije i sindikati zemalja koje su ušle u sastav Kraljevine SHS. Tada se osniva Centralno radničko sindikalno vijeće čiji je rad bio zabranjen 1920. Zakonom o zaštiti države, tzv. Obznanom. Od tada su sindikati razjedinjeni. Godine 1921. osnovan je Međunarodni sindikalni savez koji 1923. mijenja ime u Nezavisni sindikat, a čiji je rad bio zabranjen 1929. Istovremeno 1922. osniva se Savez radničkih sindikata Jugoslavije koji 1925. prerasta u Ujedinjeni radnički sindikalni savez Jugoslavije (URSSJ), a njegov rad bio je zabranjen 1940. Godine 1945. stvoren je Jedinstveni sindikat radnika i namještenika Jugoslavije koji je 1948. promijenio ime u Savez sindikata Jugoslavije (SSJ). Temelj sindikalnog organiziranja činile su osnovne organizacije sindikata u svim poduzećima i ustanovama koje su tvorile republičke i pokrajinske organizacije te državnu/federalnu organizaciju. Članovi su bili svi zaposleni organizirani u posebnim sindikatima: Sindikati radnika industrije i rudarstva, Sindikati radnika poljoprivrede, prehrambene i drvne industrije, Sindikati građevinskih radnika, Sindikati radnika saobraćaja i veza, Sindikati radnika udruženih djelatnosti, Sindikati radnika društvenih djelatnosti. (Z.H.)