srijeda, 29. listopad 2008 16:31
SIGNATURA FONDA: HR-DAZG-853
VREMENSKI RASPON GRADIVA: 1904./1968.
KOLIČINA GRADIVA: 17 kut. (1,7 d/m)
SADRŽAJ FONDA:
Fond najvećim dijelom sadrži gradivo koje se odnosi na život i rad dra. Ivana Ribara (dokumentaciju o njegovoj političkoj i advokatskoj aktivnosti, brojnu korespondenciju, koncepte njegovih rukopisa, govora i predavanja i bogatu zbirku novinskih izrezaka koji ilustriraju njegovu biografiju i zbivanja iz razdoblja 1914.–1968.), malobrojnu dokumentaciju o Cati Dujšin Ribar i Loli Ribaru, gradivo o političkim zbivanjima u zemljama koje su 1918. ušle u Kraljevstvo SHS te zbirku brošura, novina, letaka, posjetnica, drugih tiskovina i fotografija koje je prikupio dr. Ivan Ribar.
SERIJE U FONDU:
1. Ribar dr. Ivan, 1914./1968., 13 kut.
2. Korespondencija Cate Dujšin Ribar, 1960./1964., 3 kom.
3. Ivo Lola Ribar, 1943./1966., 15 kom.
4. Politička zbivanja u jugoistočnoj Europi 1914.–1941., 1924./1967., 52 kom.
5. Stampata, 1904./1968., 223 kom.
6. Razne fotografije, 1942./1967., 8 kom.4.
VALORIZACIJA FONDA:2
Budući da je u fondu sačuvano mnogo dokumentacije koja svjedoči o političkoj aktivnosti dra. Ivana Ribara, fond predstavlja vrijedan izvor za istraživanje političke povijesti Kraljevine Jugoslavije (Demokratska stranka, Udružena opozicija, Hrvatsko-srpska koalicija, izbori 1935., logor Lepoglava, logor Bileća), za istraživanje AVNOJ-a i NKOJ-a i ustrojavanja DFJ i FNRJ.
JEZIK U GRADIVU: hrvatski, engleski, srpski
PISMO U GRADIVU: latinica, ćirilica
ARHIVISTIČKA OBAVIJESNA POMAGALA: AI
NAZIV STVARATELJA FONDA: Ribar Ivan
SJEDIŠTE STVARATELJA FONDA: Beograd, Zagreb
VREMENSKI RASPON DJELOVANJA STVARATELJA FONDA: 1881. – 1968.
PROMJENE NAZIVA STVARATELJA FONDA: -
HISTORIJAT STVARATELJA FONDA:
Ivan Ribar rodio se u Vukmaniću 1881. Osnovnu školu završio je u Vukmaniću, a gimnaziju u Karlovcu. Studirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Pragu i Beču. Doktorirao je u Zagrebu 1904. Bavio se odvjetništvom u Zagrebu, Đakovu i Beogradu. Već se kao srednjoškolac uključuje u politički život, sudjelujući u pokretu "naprednih hrvatskih studenata". Kao pristaša "Hrvatsko-srpske koalicije" izabran je za zastupnika u Hrvatski sabor.
Za 1. svjetskog rata mobiliziran je kao rezervni časnik i ratuje u Galiciji. Godine 1915. dolazi u Zagreb na zasjedanje Sabora, što ponavlja i 1916. (kada je upućen na liječenje). Kraj 1. svjetskog rata zatekao ga je u Đakovu gdje je obnovio svoju odvjetničku kancelariju. Sudjeluje u radu Izvršnog odbora Narodnog vijeća SHS u Zagrebu. U ožujku 1919. imenovan je u Privremeno narodno predstavništvo Kraljevine SHS gdje je obnašao dužnost potpredsjednika, a kasnije predsjednika. Od 1920. do 1922. bio je predsjednik Skupštine Kraljevine SHS. Bio je istaknuti političar Demokratske stranke pa je biran i za njezina potpredsjednika. U vrijeme šestosiječanjske diktature branio je na sudu mnoge političke zatvorenike. Na izborima 1935. bio je kandidat za narodnog poslanika na listi "Udružene opozicije".
Njegov sin Lola 1935. postaje član SKOJ-a i potpuno se angažira u omladinskom pokretu. Svojim političkim opredjeljenjem utječe na oca.
Godine 1939. Ivan Ribar postaje predsjednik "Društva prijatelja SSSR-a". Susreti i politički razgovori koje je Ivan Ribar imao početkom 1941. s Josipom Brozom Titom utjecali su na njegovo definitivno opredjeljenje za suradnju s KPJ. Nakon okupacije Jugoslavije, Ivan Ribar živi ilegalno u Beogradu te radi na povezivanju s prvacima građanskih političkih stranaka radi njihova pridobijanja za NOP. Lola Ribar uspio je 1942. lažnim propusnicama prebaciti oca iz Beograda u Zemun, zatim u Zagreb. Tajnim partijskim kanalima zagrebačkih ilegalaca stigao je Ivan Ribar do žumberačkih partizana. U partizanima postaje član KPJ. Na poziv Josipa Broza Tita dolazi u Vrhovni štab sa zadaćom da surađuje na izgradnji sustava narodne vlasti i pripremanju Prvog zasjedanja AVNOJ-a. Na tom zasjedanju u Bihaću 1942. izabran je za predsjednika Izvršnog odbora AVNOJ-a.
Ivan Ribar je i u daljnjem tijeku NOB-a i nakon oslobođenja obavljao visoke državne funkcije. Izabran je 1944. za predsjednika Prezidija Ustavotvorne skupštine. U Narodnoj skupštini obnašao je funkciju predsjednika Prezidija do 1953., kada je Josip Broz Tito izabran za Predsjednika Republike. Narodni poslanik ostao je do 1963.
Odlikovan je Ordenom junaka socijalističkog rada i drugim odlikovanjima. Posljednje godine života proveo je u Zagrebu, gdje je umro 1968. Sahranjen je na Mirogoju.
DOPUNSKI IZVORI:
Hrvatski državni arhiv:
HR-HDA-124 Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba
HR-HDA-1364 Grupa XXIII: Izbori u Kraljevini Jugoslaviji
Arhiv Jugoslavije - Beograd:
(15) Prezidijum Narodne skupštine FNRJ
(37) Demokratska stranka
(38) Udružena opozicija
(72) Narodna skupština Kraljevine Jugoslavije
(395) Ustavotvorna skupština i nacrt ustava Kraljevine SHS
HAZU. Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe.
Odsjek za povijest hrvatske književnosti: HR-HAZU-OPHK-368 Ribar Ivan
Muzej grada Zagreba: Zbirka dr. Ivana Ribara i Cate Dujšin-Ribar
Muzej AVNOJ-a (Jajce ): stalni postav
BIBLIOGRAFIJA O FONDU:
Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske. 1. Zagreb, 2006., 1003.
Lalić, Sredoje; Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Arhivski fondovi i zbirke u SFRJ. SR Hrvatska. Beograd, 1984., 389.
BIBLIOGRAFIJA O STVARATELJU FONDA:
Plevnik, Danko: Stari Ribar i nova Jugoslavija. Svjetlo. Zagreb, 2005. (3-4) 199-205.
Banac, Ivo: "I Karlo je o’šo u komite" : nemiri u sjevernoj Hrvatskoj u jesen 1918. Časopis za suvremenu povijest. 24. Zagreb, 1992. (3) 23-43.
Petričević, Jozo: Dr Ivan Ribar u zapisima suvremenika. Zagreb, 1981.
Reljić, Stevo; Mikaljčić, Đuro: Dr Ivan Ribar i sinovi: život i djela. Zagreb, 1973.
Ribar, Ivan: Iz moje političke suradnje. Zagreb, 1965.
Milutinović, Nikola: Memoari dr. Ivana Ribara. Sarajevo, 1962.
Ribar, Ivan: Uspomene iz NOB-a. Beograd, 1961.
OSTALA BIBLIOGRAFIJA:
Matijević, Zlatko; Štambuk-Škalić, Marina: Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba u Zagrebu: Izabrani dokumenti. Fontes. Zagreb, 2008. (14) 71-596.
Molnar, Branka; Topolovec, Mihaela; Horvat, Katarina: Knjiga pisama. Zagreb, 2005., 77, 88.
Zadro Ivan [ur.]: Glasoviti govori. Zagreb, 1999.
Petković, Aleksandar: Političke borbe za novu Jugoslaviju : od drugog AVNOJ-a do prvog Ustava. Beograd, 1988.
Janković, Srđan [ur.]: Četrdeset godina od Drugog zasedanja AVNOJ-a : zbornik radova. Beograd, 1984.
Ajder, Dragan: Drugo zasjedanje AVNOJ-a : (1943-1983) : izbor tekstova, fotografija i dokumenata. Sarajevo, Jajce, 1983.
Ranković Dragutin [ur.]: Drugo zasedanje AVNOJ-a : povodom 30. godišnjice Drugog zasedanja AVNOJ-a: teze i predavanja sa seminara za prosvetne radnike. Beograd, 1974.
Jelić, Ivan: Osnivanje AVNOj-a : u povodu 30-godišnjice Prvog zasjedanja AVNOJ-a. Zagreb, 1972.
Ribar, Ivan: Stara Jugoslavija i komunizam: zakoni, sudovi, zatvori, logori u Staroj Jugoslaviji protiv komunista. Zagreb, 1967.
Pijade, Moša: Izabrani spisi. Beograd, 1964. – 1965.
Sremec, Nada: Zapisi sa Drugog zasjedanja AVNOJ-a. Zagreb, 1964.
Geršković, Leon; Smailagić, Nerkez; Tuđman, Franjo [ur.]: Značenje drugog zasjedanja AVNOJ-a za socijalističku revoluciju u Jugoslaviji : materijali sa simpozija održanog na Fakultetu političkih nauka u Zagrebu 16. i 17. oktobra 1963. Zagreb, 1963.
Pijade, Moša; Nešović, Slobodan: Prvo i Drugo zasjedanje AVNOJ-a : 26. i 27. novembra 1942. u Bihaću : 29. i 30. novembra 1943. u Jajcu. Zagreb, 1963.
Ribar, Ivan: Politički zapisi I. – IV. Beograd, 1948. – 1952.
Deklaracija Savezne vlade Federativne Demokratske Jugoslavije i Narodne vlade Federalne Hrvatske. Zagreb, 1945.
Ribar, Ivan: Hrvatsko – srpski odnosi u prošlosti. Beograd, 1939.
Ribar, Ivan; Tomljenović, Tomislav; Alaupović, Tugomir: Spomenica Milorada Draškovića. Beograd, 1921.
(B.M.)
Ažurirano petak, 19. lipanj 2020 13:56