srijeda, 29. listopad 2008 16:33
SIGNATURA FONDA: HR-DAZG-852
VREMENSKI RASPON GRADIVA: 1885./1938.
KOLIČINA GRADIVA: 18 kut. (1,8 d/m)
SADRŽAJ FONDA:
Fond sadrži gradivo koje je neposredno povezano s osobom Stjepana Radića: dosta cjeloviti sudski spisi iz razdoblja 1919. do 1924., fragmentarna imovinska dokumentacija, dnevnici iz vremena Radićeva boravka u inozemstvu, brojne fotografije, koncepti njegovih članaka i pjesama, bilješke i bogata korespondencija. U fondu također nalazimo i gradivo koje se odnosi na Mariju Radić (osobni dokumenti, fotografije i brojna korespondencija), koncepte članaka Antuna Radića i njegovu korespondenciju, korespondenciju Ivana i Milice Radić, dokumentaciju koja se odnosi na Pavla Radića (fotografije i pisma), zapisnike sjednica Hrvatskog narodnog zastupstva (1921.-1923.), memorandum Zastupstva upućen regentu Aleksandru 1921., korespondenciju poslaničkih klubova HSS i saborskog kluba hrvatske opozicije, dokumentaciju Hrvatske pučke seljačke tiskare, prepisku Hrvatskog seljačkog doma, dokumentaciju HPSS/HRSS/HSS (stranački program, zapisnici, izvještaji, evidencije, popisi, izjave, nepouzdanice, korespondencija, fotografije i drugo), prepisku Hrvatskog seljačkog akademskog kluba, fotografije zborova Hrvatske seljačke zaštite, dokumentaciju Hrvatskog seljačkog prosvjetnog i dobrotvornog društva u Torčecu, pisma i brzojave upućene Narodnom valu 1928., gradivo Seljačko-demokratske koalicije (korespondenciju predsjedništva SDK, poslaničkih klubova i Svetozara Pribičevića), mjenice i korespondenciju Slavenske knjižare, dokumentaciju Slobodnog doma (spisi, rukopisi poslane radi objave, evidencije, popisi pretplatnika, korespondencija), fragmentarne sudske spise (Nadodvjetništva), brojne primjerke novina i novinskih izrezaka te brošure, časopise, letke, proglase i druge tiskovine.
SERIJE U FONDU:
1. Stjepan Radić, 1891./1928., 6 kut.
2. Marija Radić, 1894./1929., 132 kom.
3. Antun Radić, 1885./1912., 30 kom.
4. Ivan Radić, 1892., 3 kom.
5. Milica Radić, 1909./1926., 3 kom.
6. Pavle Radić, 1892./1928., 7 kom.
7. Hrvatsko narodno zastupstvo, 1902./1928., 22 kom.
8. Hrvatska pučka seljačka tiskara, 1899./1919., 42 kom.
9. Hrvatski seljački dom, 1926./1928., 6 kom.
10. Hrvatska republikanska seljačka stranka / Hrvatska seljačka stranka, 1905./1937., 500 kom.
11. Hrvatski seljački akademski klub, 1928., 1 omot
12. Hrvatska seljačka zaštita, 1937., 5 kom.
13. Hrvatsko seljačko prosvjetno i dobrotvorno društvo u Torčecu, 1921., 2 kom.
14. Narodni val, 1928., 5 kom.
15. Seljačko-demokratska koalicija, 1928., 14 kom.
16. Slavenska knjižara, 1913./1928., 29 kom.
17. Slobodni dom, 1900./1928., 578 kom.
18. Razno, 1885./1938., 7 kut.
VALORIZACIJA FONDA:1
Fond ima veliku vrijednost za proučavanje hrvatske političke povijesti krajem 19. i u prvoj polovini 20. stoljeća. U tom pogledu naročito se ističu sačuvani sudski spisi, korespondencija Stjepana, Marije i Antuna Radića, dokumentacija o djelovanju HPSS/HRSS/HSS, korespondencija Hrvatskog narodnog zastupstva, korespondencija Slobodnog doma, fotografije i tiskovine.
JEZIK U GRADIVU: hrvatski, njemački, francuski, srpski, bugarski, češki, mađarski, ruski, talijanski
PISMO U GRADIVU: latinica, ćirilica
ARHIVISTIČKA OBAVIJESNA POMAGALA: AI
NAZIV STVARATELJA FONDA: Radić Stjepan
. SJEDIŠTE STVARATELJA FONDA: Zagreb
VREMENSKI RASPON DJELOVANJA STVARATELJA FONDA: 1871. – 1928.
PROMJENE NAZIVA STVARATELJA FONDA: -
HISTORIJAT STVARATELJA FONDA:
Stjepan Radić rodio se 1871., kao deveto dijete Imbre i Ane (Jane, rođene Posilović), zemljoradnika u Trebarjevu Desnom. Pučku školu je završio u Martinskoj Vesi. Obrazovanje je 1883. nastavio u Zagrebu kada je upisao prvi razred gornjogradske gimnazije. Drugi razred gimnazije upisao je u nadbiskupskom sirotištu. U četvrtom razredu sukobio se s razrednikom te školovanje nastavlja na Realnoj gimnaziji u Rakovcu. Peti i šesti razred gimnazije ponovo pohađa u Zagrebu. U šestom je razredu prvi put demonstrirao protiv bana Khuena Hédérvaryja. Tri je dana proveo u zatvoru, ali je bio pušten na intervenciju samoga bana.
Putovanje u Rusiju 1890. donijelo mu je status politički sumnjive osobe, te je krajem 1890. isključen iz sedmoga razreda. Sljedeće ga je godine redarstvo sprovelo u zagrebačku Bolnicu milosrdne braće, u Odjel za umobolne. Nakon nekoliko dana pušten je na intervenciju uglednih građana, te je pod oružanom pratnjom protjeran u Trebarjevo. Ljeti 1891. maturirao je u Rakovcu. U jesen 1891. upisao je studij prava u Zagrebu. Upoznaje i redovito posjećuje F. Račkog, T. Smičiklasa, M. Amruša, A. Starčevića i pravaše. Svoj prvi javni govor vjerojatno je održao 1893. na proslavi uspostave suradnje Stranke prava i Neodvisne narodne stranke.
U travnju 1893. zatražio je audijenciju kod bana Khuena Hédérváryja i prosvjedovao zbog kršenja Hrvatsko-ugarske nagodbe na željeznicama u Hrvatskoj. Na proslavi tristote godišnjice bitke kod Siska, 1893., na zdravicu sisačkog gradonačelnika Khuenu Hédérváryju odgovorio je "Pereat!". Za taj je istup osuđen na četiri mjeseca strogog zatvora. Kaznu je odslužio u Petrinji. Za to je vrijeme učio češki jezik, a nakon odsluženja kazne nastavio je studij u Pragu. Te, prve godine svog boravka u Češkoj upoznao je svoju buduću suprugu, Pražanku Mariju Dvorák (vjenčali su se 1898.).
Krajem 1894. došao je u sukob s policijom, a nakon deset dana zatvora protjeran je iz Češke i austrijskog dijela Monarhije. Početkom 1895. postao je student prava u Budimpešti.
Prilikom dolaska Franje Josipa u Zagreb 1895. Stjepan Radić bio je jedan od glavnih organizatora demonstrativnih pothvata zagrebačkih studenata. Tom prilikom studenti su spalili mađarsku zastavu, a Radić zato je osuđen na šest mjeseci zatvora. Kaznu je izdržao u Bjelovaru, učeći francuski jezik. Iz zatvora je izišao 1896. Nastavlja studij na École libre des sciences politiques u Parizu. Prije polaska u Francusku, s istomišljenicima pokreće u Pragu "Hrvatsku misao", u kojoj objavljuje prvi važniji programatski članak, "Hrvatski ideali". Nakon uspješno završenog studija u Parizu, Radić nastavlja život u Pragu kao češki publicist, ali ga je praška policija na temelju izgona iz 1894. prisilila da napusti Češku.
Godine 1900. Stjepan i Marija Radić dobili su kćer Milicu. Kći Mira rodila im se 1901., sin Vlatko 1905., a sin Branislav 1912.
Od kolovoza 1900. do kraja 1901. Stjepan Radić boravi u Zemunu. Dopisnik je nekoliko čeških i pariških listova, često boravi u Beogradu, surađuje u Srpskom književnom glasniku. Kasnije se kraće vrijeme zadržava u selu Končanica, gdje zbog nagovaranja seljaka da glasaju za opoziciju završava u zatvoru. Početkom 1902. dolazi u Zagreb i otvara knjižaru-papirnicu. Tu knjižaru je zadržao i nakon što je otvorio "Slavensku knjižaru St. i M. Radić" u Jurišićevoj 1. Knjižara u središtu grada i "Seljačka tiskara d.d." omogućile su Radiću opsežnu izdavačku djelatnost nakon 1. svjetskog rata.
U razdoblju od 1902.-1906. Stjepan Radić je glavni urednik časopisa "Hrvatska misao". U protusrpskim demonstracijama 1902. Radić sudjeluje braneći Srbe i skrećući pozornost na protuzakonite mađarske natpise na zagrebačkom kolodvoru. Zato je bio u zatvoru od rujna 1902. do početka 1903. Ponovno je zatvoren u vrijeme narodnog pokreta 1903.
Radić je još 1902. postao je tajnik saborskog kluba Udružene opozicije, ali uskoro se razišao s vodstvom oporbe koja je odbila unijeti naziv "seljačka" u naziv stranke.
Krajem 1904. Antun i Stjepan Radić, Benjamin Šuperina, Svetimir Korporić, Milan Krištof i Ivan Gmajner, kao članovi Privremenog odbora, osnovali su Hrvatsku pučku seljačku stranku. Stjepan Radić izabran je za privremenog predsjednika. Iste godine Radić se kandidirao u petrinjskom izbornom kotaru, ali nije pobijedio jer je visok imovinski cenz isključio najveći dio seljaka s izbora. Na prvoj glavnoj godišnjoj skupštini HPSS 1905. u Zagrebu, Stjepan Radić je jednoglasno izabran za predsjednika stranke. Na saborskim izborima 1906. HPSS je doživjela neuspjeh. Nakon izbora Stjepan Radić sazvao je 2. glavnu godišnju skupštinu na kojoj su doneseni zaključci o stranačkoj članarini i pokretanju "Doma" u izdanju Hrvatske pučke seljačke tiskare, osnovane 1907. Na izborima 1908. HPSS je postigla uspjeh. Svoju je prvu izbornu pobjedu Stjepan Radić zabilježio u Ludbregu, ali je u to vrijeme bio u zatvoru4 zbog teksta Zakletve kandidata HPSS koji je objavio "Dom".
Na izborima 1910. HPSS je postigla veliki izborni uspjeh, a Stjepan Radić je opet pobijedio u Ludbregu. Ban Tomašić privolio je Radića na kratkotrajnu suradnju za sastav saborske većine. Uskoro počinju proganjanja članova HPSS, a Radiću se prijeti uhićenjem. Na izborima 1911. je HPSS osvojila osam zastupničkih mjesta u Saboru, a na izborima 1913. samo tri. Uoči 1. svjetskog rata HPSS surađuje s HSP, kasnije s frankovcima. U travnju 1918. Stjepan Radić je pozvan u Prag na sastanak opozicijskih stranaka Monarhije. Nakon dolaska, Radić je izjavio da HPSS prekida suradnju s frankovcima i prilazi grupi koja stvara nacionalnu koncentraciju u Hrvatskoj.
Na osnivačkom sastanku Narodnog vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba u Zagrebu 5. listopada 1918. pristupanje je najavila i HPSS. Kasnije je Stjepan Radić postao članom Središnjeg odbora Narodnog vijeća SHS. U studenom 1918. na sjednici Narodnog vijeća suprotstavlja se centralističko-hegemonističkom načinu ujedinjenja. Bio je izabran u delegaciju koja je išla u Beograd, ali je odbio ići. Radić nije prihvatio čin ujedinjenja, smatrajući ga nelegitimnim. Krajem 1918. otvoreno je isticao svoj republikanizam. Početkom 1919. saziva izvanrednu glavnu skupštinu HPSS, s koje su upućene javne optužbe režimu. Središnji odbor HPSS zahtijeva hrvatsku neutralnu seljačku republiku i odlučuje da taj zahtjev uputi Wilsonu. U veljači 1919. Radić se obraća Mirovnoj konferenciji u Parizu memorandumom, u kome zahtijeva za hrvatski narod pravo na samoodređenje. Od ožujka 1919. do studenog 1920. ponovno je u zatvoru ili pod istragom, a na dan izbora za Konstituantu (8. studenog) amnestiran je. Već 8. prosinca 1920. promijenio je naziv svoje stranke u Hrvatska seljačka republikanska stranka. Na izborima za Konstituantu, od svih hrvatskih stranaka, HRSS je dobila najviše glasova.
Kao odgovor vladinu nacrtu ustava, HRSS je donijela Ustav Neutralne seljačke republike Hrvatske, prihvaćen na sjednici republikanske zastupničke većine banske Hrvatske 9. travnja 1921. u Zagrebu. Nakon donošenja Vidovdanskog ustava, Radić započinje okupljanje hrvatskih stranaka u Hrvatski blok, radi suprotstavljanja centralizmu.
Na izborima 1923. HRSS je postala druga politička stranka u državi i ušla je u oporbeni Federalistički klub sa Slovenskom ljudskom strankom i Jugoslavenskom muslimanskom organizacijom. Radikali su 1923. s Radićem zaključili Markov protokol, ali nepoštivanje sporazuma prisililo je Radića da objavi tekst Markova protokola. U srpnju 1923. Radić putuje u London. Boravak u Londonu nije ispunio njegova očekivanja. Krajem 1923. stigao je u Beč. Ubrzo je postao svjestan da mu je preostao samo ulazak u Narodnu kupštinu. U ljeto 1924. boravio je u Moskvi, gdje je svoju stranku učlanio u Seljačku internacionalu.
Po povratku u Zagreb, 6. siječnja 1925. uhićen je i predan sudu. Pušten je na slobodu tek nakon što je njegova stranka 27. ožujka 1925. dala izjavu u beogradskoj Narodnoj skupštini da priznaje monarhiju, Vidovdanski ustav i postojeći državni poredak i da ulazi u Pašićevu vladu, u kojoj će Stjepan Radić u studenom 1925. postati ministar prosvjete. Nakon nekoliko oštrih istupa, Radić se 15. travnja 1926. povukao s ministarskog mjesta. U veljači 1927. i ostali ministri iz HSS napuštaju vladu. Na parlamentarnim izborima 1927. je HSS dobila mnogo manje glasova nego na izborima 1925. Radić uspostavlja kontakt sa Svetozarem Pribičevićem i 1927. se HSS i Samostalna demokratska stranka udružuju u Seljačko-demokratsku koaliciju.
Na skupštinskim zasjedanjima Radić zahtijeva slobodne izbore i reviziju ustava. U Skupštini je 20. lipnja 1928. Puniša Račić izvršio atentat. Ubio je Pavla Radića i Đuru Basaričeka, a ranio Stjepana Radića, Ivana Pernara i Ivana Granđu. Stjepan Radić je nakon atentata i operacije osamnaest dana proveo u beogradskoj bolnici. U Zagreb se vratio 8. srpnja. Oporavljao se u obiteljskoj kući u Hercegovačkoj ulici (danas broj 131).
Umro je 8. kolovoza 1928. od posljedica ranjavanja. Sahranjen je 12. kolovoza 1928. na Mirogoju, ispraćen pogrebnom povorkom u kojoj je bilo više od 60.000 ljudi.
DOPUNSKI IZVORI:
Državni arhiv u Zagrebu:
HR-DAZG-24 Gradsko poglavarstvo Zagreb. Prosvjetni odsjek, sign. PO 24, 47, 63
HR-DAZG-493 Trgovina knjigama i papirom Slavenska knjižara
HR-DAZG-823 Obitelj Deželić, sign. 1017
HR-DAZG-849 Peršić Ivan, sign. 25-41
HR-DAZG-857 Zbirka Ulčnik Ivan, sign. 1198-1210, 2846, 3780, 3914, 4572, 4674
Hrvatski državni arhiv:
HR-HDA-815 Radić Antun, Pavle i Stjepan
HR-HDA-1451 Hrvatska seljačka stranka
HR-HDA-1450 Zbirka mikrofilmova gradiva iz inozemnih arhiva koje se odnosi na Hrvatsku.
D 2894 - 2895 Zapisnik o istrazi protiv Stjepana Radića 1925. zbog njegova puta u Moskvu i pristupanja Hrvatske republikanske seljačke stranke Seljačkoj internacionali., Sudski proces protiv Stjepana Radića 1924. - 1925.
Državni arhiv u Sisku: HR-DASK-280 Radić Antun
Državni arhiv u Splitu: HR-DAST-505 Hrvatska seljačka stranka
Arhiv Jugoslavije (Beograd):
(37) Stojadinović Milan
(38) Centralni presbiro Predsedništva Ministarskog saveta Kraljevine Jugoslavije
(305) Popović Đura
HAZU. Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe.
Odsjek za povijest hrvatske književnosti: HR-HAZU-OPHKN-364 Radić Stjepan
Zavod za povijesne i društvene znanosti.
Odsjek za etnologiju. Odbor za narodni život i običaje:(136) Zbornik za narodni život i običaje. Korespondencija urednika Stjepana Radića
Nacionalna i sveučilišna knjižnica: HR-NSK-460 Radić Stjepan
BIBLIOGRAFIJA O FONDU:
Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske. 1. Zagreb, 2006., 1003.
Lalić, Sredoje; Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Arhivski fondovi i zbirke u SFRJ. SR Hrvatska. Beograd, 1984., 389.
BIBLIOGRAFIJA O STVARATELJU FONDA:
Mirošević, Franko: Radićevi govori u Dalmaciji 1926. godine. Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru. 50. Zadar, 2008., 289-307.
Boban, Branka: Stjepan Radić u vrijeme Prvoga svjetskog rata. Zagreb, 2006.
Janjatović, Bosiljka: Stjepan Radić, Progoni, zatvori, suđenja, ubojstvo 1889.-1928. Zagreb, 2003.
Janjatović, Bosiljka: Dva suđenja Stjepanu Radiću 1893. godine. Zbornik Mire Kolar-Dimitrijević: zbornik radova povodom 70. rođendana. Zagreb, 2003., 271-285.
Boban, Branka: Demokratski nacionalizam Stjepana Radića. Zagreb, 1998.
Janjatović, Bosiljka: Državne uze, post i samica: suđenje Stjepanu Radiću 1920. godine. Časopis za suvremenu povijest. 28. Zagreb, 1997. (1) 97-127.
Diklić, Marjan: Stjepanu Radiću u spomen (11.VI.1871. - 8.VIII.1928.) : u povodu 70. obljetnice smrti. Zadarska smotra. 46. Zadar, 1997. (1-3) 11-38.
Janjatović, Bosiljka: Stjepan Radić, progoni, suđenje i ubojstvo 1919-1928. Radovi Zavoda za hrvatsku povijest. 29. Zagreb, 1996. (29) 217-236.
Janjatović, Bosiljka: Sudski procesi Stjepanu Radiću u Osijeku 1912. godine. Historijski zbornik. 49. Zagreb, 1996., 201-207.
Janjatović, Bosiljka: Stjepan Radić: progoni, zatvori, suđenja 1882-1912. Povijesni prilozi. 15. Zagreb, 1996. (15) 93-135
Radić, Stjepan: Govori u Hrvatskom saboru. Zagreb, 1996.
Boban, Branka: Rezultati dosadašnjih istraživanja o Antunu i Stjepanu Radiću. Radovi Zavoda za hrvatsku povijest. 27. Zagreb, 1994., 255-270.
Cipra, Katarina i Marijan: Croatia rediviva. Hrvatski iseljenički zbornik. Zagreb, 1992., 33-40.
Radić, Stjepan: Govor Stjepana Radića na sjednici Narodnoga vijeća dana 24. studenoga 1918. Nastava povijesti. Zagreb, 1992. (1) 53-60.
Hrvatski povijesni muzej [ur.]: Stjepan Radić. Zagreb, 1991., 29-40.
Krišto, Jure: Hrvatsko katoličanstvo i ideološko formiranje Stjepana Radića (1893.-1914.). Časopis za suvremenu povijest. 23. Zagreb, 1991. (1-3) 129-165.
Radić, Stjepan: Govor na noćnoj sudbonosnoj sjednici Narodnog vijeća dana 24. studenoga 1918. Marulić. 24. Zagreb, 1991. (4) 532-539.
Karpatsky, Dušan [prev.]: Radić, Stjepan : Praški zapisi : autobiografska proza. Zagreb, 1985.
Beard, Charles A. [ur.]: Autobiography of Stephen Raditch. Vancouver, 1976.
Krizman, Bogdan [ur.]: Korespondencija Stjepana Radića, I – II. Zagreb, 1973.
Kulundžić, Zvonimir [ur.]: Stjepan Radić - Politički spisi. Autobiografija (članci), govori, rasprave. Zagreb, 1971.
Gaži, Franjo [pogovor]: Uzničke uspomene : Stjepan Radić. Zagreb, 1971.
Bibliografija rasprava i članaka. Historija. IV. Zagreb, 1970. 1, 107, 110-111.
Peršić, Ivan: Prvi saborski govor Stjepana Radića 10.11.1910. Jutarnji list. Zagreb, 16. ožujka 1941.
Peršić, Ivan: Kad sam po prvi put vidio Stjepana Radića. Večer. Zagreb, 15. ožujka 1941.
Peršić, Ivan: 70-godišnjica rodjenja Stjepana Radića 1871.-1941. Jutarnji list. Zagreb, 1941. (10495)
Štivić, Imbro: Život i djelo braće Radića. Zagreb, 1940.
Peršić, Ivan: Prvi javni nastup Stjepana Radića. Jutarnji list. Zagreb, 1939. (10469)
Radić, Stjepan: Stjepan Radić piše svojim roditeljima sa svojeg đačkog putovanja. Narodni val čovječnosti, pravice i slobode. 4. Zagreb, 1937. (25) 1.
Šarinić, Ivo: Hrvatska seljačka demokracija. Zagreb, 1936.
Radić, Stjepan: Uzničke uspomene. Zagreb, 1929.
Peršić, Ivan: Djačke uspomene na Stjepana Radića. Hrvat. Zagreb, 1929. (2690)
Radić, Stjepan: Moj politički životopis. Buenos Aires, 1928.
Peršić, Ivan: Radić o dru Josipu Franku i dru Mili Starčeviću. Hrvatsko pravo. Zagreb, 1928. (5148)
Peršić, Ivan; Uroić, Stjepan: Stjepan Radić proti Zagrebu. Zagreb 1927.
Radić, Stjepan: Moj politički životopis. Božićnica. Zagreb, 1926., 55-84.
Radić, Stjepan: Kako sam postao svoj gospodar. Božićnica. Zagreb, 1922., 56-67.
Radić, Stjepan: Moj prvi zatvor. Slobodni dom. 15. Zagreb, 1921. (24) 1-2.
Peršić, Ivan: Kako Radić obsjenjuje i vara seljačtvo? Starčevićanac. Zagreb, 1910. (36)
Radić, Stjepan: A od čega živi taj Radić. Dom. 4. Zagreb, 1910. (38.)
Radić, Stjepan: Hrvatska seljačka politika prvi put u hrvatskom državnom Saboru : govor predsjednika Seljačke stranke Stjepana Radića, izrečen u hrvatskom državnom Saboru dne 12. svibnja 1910. Zagreb, 1910.
Radić, Stjepan: Tko je mene školovao? Hrvatska misao. 4. Zagreb, 1904. - 1905. (6) 286-288.
Radić, Stjepan: Moji susretaji s našim biskupom. Hrvatska misao. 4. Zagreb, 1904. - 1905. (8)
Radić, Stjepan: Uzničke uspomene. Novi Sad, 1902.
OSTALA BIBLIOGRAFIJA:
Kekez, Hrvoje: Stjepan Radić: "Ne srljajte kao guske u maglu". Velikani povijesti: što svatko mora znati. Zagreb, 2009. 48-49.
Karaula, Željko: Stjepan Radić i VMRO u Beču 1923.-1924. godine. Hrvatska revija. IX. Zagreb, 2009. (3) 111-118.
Karaula, Željko: Pismo vođe VMRO-a Todora Aleksandrova Stjepanu Radiću 1924. godine. Arhivski vjesnik. 51. Zagreb, 2008., 313-323.
Petrić, Hrvoje: Osnivanje prvih organizacija Hrvatske pučke seljačke stranke u sjevernom dijelu Bjelovarsko-križevačke županije (1904. – 1908.). Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru. Bjelovar, 2008. (2) 265-285.
Jurišić, Šimun[prir.]: Glasoviti hrvatski govori : primjeri. Split, 2008.
Bošković, Ivan J.: Splitski orjunaški list Pobeda i Stjepan Radić. Časopis za suvremenu povijest. 39. Zagreb, 2007. (1) 1-248.
Boban, Branka: Stjepan Radić i Vladko Maček. Nacija i nacionalizam u hrvatskoj povijesnoj tradiciji. Zagreb, 2007., 207-226.
Boban, Branka: Stjepan Radić o Istri i Rijeci. Povijest u nastavi. IV. Zagreb, 2006. (7 (1))
Boban, Branka: Stjepan Radić i Europa. 9. međunarodni skup: Dijalog povjesničara – istoričara. 9. Zagreb, 2005., 133-153.
Molnar, Branka; Horvat, Katarina; Topolovec, Mihaela: Knjiga pisama, Zagreb, 2005., 40-53.
Pavličević, Dragutin: Stjepan Radić i Ferdo Šišić o pripadnosti Bosne i Hercegovine u doba aneksijske krize 1908. godine. Zbornik u čast Hrvoja Matkovića: u povodu 80. godine života. Zagreb, 2005., 277-292.
Radić, Stjepan: Savremena Evropa ili Karakteristika evropskih država i naroda. Zagreb, 2005.
Holjevac, Željko: Stjepan Radić i Milan Marjanović o narodnom pokretu 1903. godine. Časopis za suvremenu povijest. 37. Zagreb, 2005. (3) 579-872.
Matijević, Zlatko: "Složni Hrvati, Seljaci i radnici" na ožujskim parlamentarnim izborima u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca 1923. godine. Zbornik u čast Hrvoja Matkovića u povodu 80. godine života. Zagreb, 2005., 195-211.
Kolar, Mira: Stjepan Radić i Podravina u vrijeme oblasnih samouprava od 1927. do 1928. Podravina : časopis za multidisciplinarna istraživanja. 7. Koprivnica, 2005., 47-80.
Janjatović, Bosiljka: Represije spram Stjepana Radića 1918.-1928. Zbornik radova sa znanstvenog skupa o braći Antunu i Stjepanu Radiću. Zagreb, 2004.
Janjatović, Bosiljka; Strčić, Petar: Novija znanstvena i stručna literatura o Stjepanu Radiću (1990.-2004.) Zbornik radova sa znanstvenog skupa o braći Antunu i Stjepanu Radiću. Zagreb, 2004.
Kolar, Mira: Radićevi podravski pomagači na putu traženja pomoći u Europi 1923 godine. Podravina. 6. Koprivnica, 2004., 5-15.
Cipek, Tihomir; Vrandečić, Josip [ur.]: Hrestomatija liberalnih ideja u Hrvatskoj : liberalna misao u Hrvatskoj II. Zagreb, 2004.
Boban, Branka: ˝Materinsko carstvo˝ Zalaganje Stjepana Radića za žensko pravo glasa i ravnopravan položaj u društvu. Žene u Hrvatskoj : ženska i kulturna povijest. Zagreb, 2004., 191-209.
Boban, Branka: Stjepan Radić o odgoju i naobrazbi. Radovi Zavoda za hrvatsku povijest. Zagreb, 2001. – 2004. (34 - 36) 135-156
Boban, Branka: Ivan Peršić o Stjepanu Radiću: u povodu knjige Kroničarskih spisa Ivana Peršića. Časopis za suvremenu povijest. Zagreb, 2003. (1) 261-284.
Boban, Branka: Sabor Kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije o problemima prehrane tijekom I. svjetskog rata. Zbornik Mire Kolar-Dimitrijević : zbornik radova povodom 70. rođendana. Zagreb, 2003., 315-328.
Boban, Branka: Stjepan Radić i Ivan Peršić. Časopis za suvremenu povijest. 1. Zagreb, 2003., 261-283.
Radić, Stjepan: Govori, Zagreb, 2003.
Janjatović, Bosiljka: Tri optužnice i pitanje državnog uređenja Kraljevstva SHS. Hereditas rerum croaticarum ad honorem dr. Mirko Valentić. Zagreb, 2003., 268-275.
Kolar, Mira: Stjepan Radić i kunovečka buna 1903. Podravina. 4. Koprivnica, 2003., 57-74.
Perić, Ivo: Suradnja Stjepana Radića u riječkom Novom listu 1901.-1904. Hereditas rerum croaticarum: ad honorem Mirko Valentić. Zagreb, 2003., 240-243.
Horvatić, Dubravko [prir.]: Hrvatski putopis : od XVI. stoljeća do danas : antologijski izbor. Zagreb, 2002.
Cipek, Tihomir: Ideja hrvatske države u političkoj misli Stjepana Radića. Zagreb, 2001.
Matijević, Zlatko: Hrvatska pučka stranka u Dalmaciji (1919.-1929.). Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru. 42. Zadar, 2000., 479-501.
Šitin, Tonći: Stjepan Radić i Dalmacija (1918.-1928.). Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru. 42. Zadar, 2000., 431-478.
Horvat Zacskai, Damir [prir.]: Hrvatske krijesnice. Bjelovar, 2000.
Cipek, Tihomir: Politički sustav "Podunavskog saveza država i naroda". Srednjoeuropska ideja Stjepana Radića. Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 32-33. Zagreb, 1999. – 2000., 231-240
Matijević, Zlatko: Hrvatska pučka stranka i Stjepan Radić (1919.-1928.). Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 32-33. Zagreb, 1999. – 2000., 257-266.
Zadro, Ivan [prir.]: Glasoviti govori. Zagreb, 1999.
Lukšić, Irena [et al.]: Hrvatska - Rusija : kulturno-povijesne veze = Horvatija - Rossija : kul’turno-istoričeskie svjazi. Zagreb, 1999.
Družić, Gordan [ur.]: Današnja financijalna znanost : zbornik radova : znanstveni skup povodom 90. obljetnice tiskanja knjige Stjepana Radića. Zagreb, 1998.
Janjatović, Bosiljka: Sudski proces zagrebačkim studentima u studenom 1895. Historijski zbornik. 50. Zagreb, 1997. (79) 91-107.
Cipek, Tihomir: Ideja seljaštva u političkoj misli Stjepana Radića. Društvena istraživanja. 16-17 (4). Zagreb, 1995. (2-3) 341-353.
Vukmanić, Miroslav [prir.]: Hrvatski politički katekizam : za svjetsku, slavensku i hrvatsku politiku : Stjepan Radić. Opatija, 1995.
Vukmanić, Miroslav [prir.]: Izabrani politički spisi : Stjepan Radić. Opatija, 1995.
Božilova, Rumjana: Knjiga Stjepana Radića o Bugarima. Povijesni prilozi. Zagreb, 1995. (14) 259-277.
Radić, Stjepan: Politički spisi, govori i dokumenti. Zagreb, 1995.
Grubić, Nado [ur.]: Ustav Stjepana Radića : državno uređenje ili Ustav Neutralne seljačke republike Hrvatske : napisao Stjepan Radić. Zagreb, 1994.
Kolar-Dimitrijević, Mira [ur.]: Radićev sabor 1927-1928. Zapisnici oblasne skupštine Zagrebačke oblasti. XV. Zagreb, 1993.
Božilova, Rumjana [prev.]: Radić, Stjepan: V`zrodena B`lgarija : 1878. - 1913. Sofija, 1993.
Radić, Stjepan: Živo hrvatsko pravo na Bosnu i Hercegovinu. Zagreb, Sisak, Ljubuški, 1993.
Runkas, V. [prev.]: Radić, Stjepan: Slavenska studentska mladež i rad s pukom. Anali za povijest odgoja. 1. Zagreb, 1992., 159-168.
Cipek, Tihomir: Pojam države i nacije u političkoj misli Stjepana Radića. Politička misao. 29. Zagreb, 1992. (3) 130-141.
Cipek, Tihomir: Stjepan Radić kao politolog. Riječi. 22. Zagreb, 1991. (4) 91-103.
Isaković Alija [prir.]: O "nacionaliziranju" Muslimana : 101 godina afirmiranja i negiranja nacionalnog identiteta Muslimana. Zagreb, 1990.
Spomenica braće Radić. Zagreb, 1989.
Flaker, Aleksandar: Deset neobjavljenih pisama Stjepana Radića. Forum. Zagreb, 1975.(2) 95-114.
Krizman, Bogdan: Osnivanje Hrvatske pučke seljačke stranke (1904-1905). Radovi Instituta za hrvatsku povijest. 1. Zagreb, 1972.
Radić, Stjepan: Sovjetska Rusija i seljačko pravo. Zagreb, 1944.
Radić, Stjepan: O Židovima. Zagreb, 1938.
Radić, Stjepan; Radić, Antun: Seljački nauk. Zagreb, 1936.
Radić, Stjepan: Predsjednik Radić udovi pokojnog Vj. Klaića. Narodni val čovječnosti, pravice i slobode. 2. Zagreb, 1928. (159) 3.
Radić, Stjepan: Evropa od 1918. Božićnica. Zagreb, 1925. 154.
Radić, Stjepan: Najveći englezki književnik za čovječansku republikansku politiku. Slobodni dom. 18. Zagreb,1924. (27) 2.
Radić, Stjepan: Grundlehre oder Programm der Kroatischen republikanischen Bauernpartei (HRSS-Hrvatska Republikanska Seljačka Stranka). Zagreb, 1923.
Radić, Stjepan: Seljačka sviest i narodna volja - put k seljačkoj republici / za sve pristaše...Hrvatske republikanske seljačke stranke ... napisao Stjepan Radić. Zagreb, 1923.
Radić, Stjepan: Temeljni nauk i program Hrvatske republikanske seljačke stranke (HRSS). Zagreb, 1922.
Radić, Stjepan: Svjetska povijest najbolja škola čovječnosti i slobode. Slobodni dom, 15. Zagreb, 1921. (34) 1-2.
Radić, Stjepan: Gospodska politika bez naroda i proti narodu : govor predsjednika Hrvatske seljačke stranke, nar. zast. Stjepana Radića na noćnoj sudbonosnoj sjednici Narodnog vieća dne 24. studena 1918. Zagreb, 1920.
Radić, Stjepan: Nauk i program Hrvatske pučke seljačke stranke. Zagreb, 1919.
Radić, Stjepan: Gospodska politika bez naroda i proti narodu. Zagreb, 1918.
Radić, Stjepan: Obnovljena Bugarska (od 1878. do 1913.). Zagreb, 1917.
Radić, Stjepan: Temelji za budućnost Hrvatske, Habsburžke Monarkije i ciele Europe : Petsatni adresni govor nar. zast. Stjepana Radića u saborskoj sjednici od 7. ožujka 1917. Zagreb, 1917.
Radić, Stjepan: Mir, pravica, sloboda. Zagreb, 1917.
Radić, Stjepan: Hrvatski politički katekizam. Zagreb, 1913.
Radić, Stjepan: Javna politička poruka (probuđenoj) seljačkoj braći. Zagreb, 1913.
Radić, Stjepan: Seljačko pravo u sto pitanja i sto odgovora. Zagreb, 1913.
Radić, Stjepan: Za lakši i bolji seljački život. Zagreb, 1913.
Radić, Stjepan: Unutrašnje ili društveno uređenje češkoga naroda. Zagreb, 1912.
Radić, Stjepan: Devet seljačkih zastupnika. Zagreb, 1912.
Radić, Stjepan: Češka vježbenica. Zagreb, 1911.
Radić, Stjepan: Savremena ustavnost. Zagreb, 1911.
Peršić, Ivan: Kakovo zlo prijeti seljačtvu i Hrvatskoj od Radićeve stranke. Zagreb, 1910.
Peršić, Ivan: Koje zlo prieti seljačtvu i Hrvatskoj od Radicevog gospodarstva. Podravska hrvatska straža. Koprivnica, 1910. (38)
Radić, Stjepan: Gospodarstvo, prosvjeta i politika. Zagreb, 1910.
Radić, Stjepan: Češki narod na početku XX. stoljeća. Zagreb, 1910.
Radić, Stjepan: Federalizam naše Carevine i narodno oslobođenje. Zagreb, 1910.
Radić, Stjepan: Hrvatska seljačka politika. Zagreb, 1910.
Radić, Stjepan: Slavenska i seljačka politika. Zagreb, 1909.
Radić, Stjepan: Poljski pisac slavenske povijesti. Hrvatsko kolo. Zagreb, 1908. (4) 447-456.
Radić, Stjepan; Radić, Antun: Što je i što hoće hrvatska pučka seljačka stranka. Zagreb, 1908.
Radić, Stjepan: Živo hrvatsko pravo na Bosnu i Hercegovinu. Zagreb, 1908.
Radić, Stjepan: Frankova politička smrt. Zagreb, 1908.
Radić, Stjepan: Dolje Khuen !! Zagreb, 1907.
Radić, Stjepan: Jakost i temelj Hrvatske. Zagreb, 1907.
Radić, Stjepan: Slavenska politika u Habsburžkoj Monarkiji. Zagreb, 1906.
Radić, Stjepan: Današnja financialna znanost. Zagreb, 1905.
Radić, Stjepan: Savremena Evropa ili karakteristike evropskih država i naroda. Zagreb, 1905.
Radić, Stjepan: Hrvati i Magjari ili Hrvatska politika i "Riečka rezolucija". Zagreb, 1905.
Radić, Stjepan: Hrvatska pučka seljačka stranka. Zagreb, 1905.
Radić, Stjepan: Kako ćemo se naučiti ruski?, Zagreb, 1905.
Radić, Stjepan: Francuska studija o dualizmu. Hrvatska misao. 4. Zagreb, 1904-1905. (2) 86-90.
Radić, Stjepan: Tri riedka naša čovjeka - sad tri pokojnika. 4. Zagreb, 1904-1905. (7) 326-328.
Radić, Stjepan: Važno francezko djelo o Slavenima i o Hrvatskoj. Obzor. 45. Zagreb, 1904 (47).
Radić, Stjepan: Moderna kolonizacija i Slaveni, Zagreb, 1904.
Radić, Stjepan: Kako se danas brani domovina. Zagreb, 1904.
Radić, Stjepan: Hrvatski pokret godine 1903. Allegheny, 1903.
Radić, Stjepan: Naš izborni red. Zagreb, 1903.
Radić, Stjepan: Slavenska politika u Habsburškoj monarhiji. Zagreb, 1903.
Radić, Stjepan: Hrvatski pokret. Zagreb, 1903.
Radić, Stjepan: Dvije studije o školstvu. Zagreb, 1903.
Radić, Stjepan: Franceski povjesničar o našoj monarkiji. Obzor. Zagreb, 1902. (43) 127.
Radić, Stjepan: Hrvati i Srbi. Zagreb, 1902.
Radić, Stjepan: Srbove a Chorvati : nekolik kapitol k objasneni podstaty poslednich udalasti. Prag, 1902.
Radić, Stjepan: Kako ćemo iz našega zla u dobro. Sisak, 1902.
Radić, Stjepan: Najjača stranka u Hrvatskoj. Rijeka, 1902.
Radić, Stjepan: Češko - hrvatska slovnica s čitankom. Zagreb, 1902.
Radić, Stjepan: Prvi nagodbeni ban i "sin ove zemlje". Novi list. 4. Sušak - Rijeka, 1901. (204) 247-249.
Radić, Stjepan: Současné Chorvatsko. Prag, 1900.
Radić, Stjepan; Radić, Ante; Predavec, Josip: Federalizam naše carevine i narodno oslobodjenje. Zagreb, 1900?
Radić, Stjepan: Tri francuska djela o Južnim Slavenima. Novo doba. Zagreb, 1898. (1) 378-386.
Radić, Stjepan: Slovnica i čitanka češkoga jezika. Zagreb, 1896.
Radić, Stjepan: Rječnik (češkoga jezika) za Hrvate. Zagreb, 1896.
Hrvatski djaci pred sudom : stenografski izvještaj o glavnoj raspravi proti hrvatskim sveučilištnim djacima, obdržanoj pred kr. sudbenim stolom u Zagrebu. Zagreb, 1895.
Radić, Stjepan: Slavenska i seljačka politika. ?,?
(B.M.)
Ažurirano petak, 19. lipanj 2020 13:55