četvrtak, 30. listopad 2008 13:45
SIGNATURA FONDA: HR-DAZG-832
VREMENSKI RASPON GRADIVA: 1724./1910.
KOLIČINA GRADIVA: 2 kut. (0,2 d/m)
SADRŽAJ FONDA:
Fond sadrži gradivo koje se odnosi na gospodarenje obiteljskim posjedima, parnične spise koji se tiču vlasništva nad zemljom, brojnu računsku dokumentaciju, 154 komada pisama, fragmente školskih bilježnica i rukopisa, bilješke i raznovrsne sastavke. Osim toga, u fondu se nalazi i gradivo koje se odnosi na Sofiju Ballasko, štićenicu Karla Škrlca i na vlastelinstvo Sofije Ballasko kojim je Karlo Škrlec upravljao dok je bio njezin skrbnik.
SERIJE U FONDU:
1. Imovinsko - gospodarski spisi, 1724./1910., 250 kom.
2. Korespondencija, 1746./1873., 154 kom.
3. Miscellanea, 18. – 19. st., 186 kom.
4. Sofija Ballasko, 1832./1858., 31 kom.
VALORIZACIJA FONDA: 3
Gradivo može poslužiti kao izvor pri istraživanju regionalne mađarske povijesti, na prostoru gdje se nalazila Željezna županija.
JEZIK U GRADIVU: hrvatski, latinski, njemački, mađarski, poljski
PISMO U GRADIVU: latinica
ARHIVISTIČKA OBAVIJESNA POMAGALA: AI
NAZIV STVARATELJA FONDA: Obitelj Škrlec
SJEDIŠTE STVARATELJA FONDA: Velika Gorica, Lomnica, Zagreb
PROMJENE NAZIVA STVARATELJA FONDA:
Skalig, 14. st.
Skerlecz, 14. – 19. st.
Škrlec, 18. st. -
Skalić, 19. st.
Skerlecz Lomnički, 19. st.
Škrlac, 19. – 20. st.
HISTORIJAT STVARATELJA FONDA:
Antun Bernard Skalig Škrlec (Skerlecz) krajem 14. stoljeća došao je iz Verone u Hrvatsku. Tu je stekao posjed Kaštel Komogovinu, Pastušu i Letovanić. Imao je troje djece: Ivana, Petra i Ursulu. Ivanov sin Nikola je stekao velike zasluge za kralja Matiju Korvina i postao "familiaris" na kraljevskom dvoru. Nikolin sin Vuk živio je na posjedu Velika Gorica. Vuk je imao sinove Petra i Mirka. Mirkov sin Grgur bio je vlasnik posjeda Kurilovec, a ženidbom je stekao Skrad i Ostrožin. Oko 1588. spominju se Grgurova djeca: Nikola, Toma i Judita. Nikola je imao sina Franju. Daljnji potomci su: Valentin, Nikola, Mihajlo, Martin i Juraj. Hrvatski sabor je 1608. članove obitelji Škrlec priznao za plemiće. Gabrijel Škrlec je u razdoblju 1749.-1768. tri puta bio biran za turopoljskog župana.
Žigmund Škrlec je oko 1729. bio podžupan Zagrebačke županije. Njegovi sinovi Nikola i Petar bili su gojenci zagrebačkog kanonika Baltazara Adama Krčelića. Nikola Škrlec je 1763. imenovan protonotarom Kraljevine, 1767. savjetnikom Kraljevskog namjesničkog vijeća, a u razdoblju 1776.-1785. bio je Vrhovni ravnatelj nauka i škola. Godine 1782. imenovan je velikim županom Zagrebačke županije. U razdoblju 1790.-1792. u Hrvatskom saboru zalagao se za nerazrješiv savez Hrvatske s Ugarskom, a za potpunu nezavisnost Ugarske od Austrije.
U 18. stoljeću obitelj Škrlec podijelila se na ugarsku i hrvatsku lozu. Ugarska loza nastanila se u Željeznoj županiji Kraljevine Ugarske.
Karlo Škrlec bio je carsko-kraljevski komornik u Oedenburgu, 1857. dobio je titulu baruna.
Drago Škrlec (1836.-1901.) rodio se u Pečuhu, a mladost je proveo na obiteljskom dobru Bogad. Školovao se u Oedenburgu i Beču, službovao je u donjoaustrijskom Namjesništvu, a bio je i pristav Kraljevske dvorske kancelarije. Od 1860.-1868. bio je sudac u Sastu. Godine 1868. oženio se Šarlotom barunicom Hrabowski, istupio je iz državne službe i otišao na dobro Bogad gdje se bavio gospodarstvom. Dužnost katastralnog ravnatelja u Pečuhu obnašao je 1875.-1885. Godine 1886. došao je na čelo Carsko-kraljevskog financijalnog ravnateljstva u Zagrebu. Odlikovanje Leopoldova reda dobio je 1896.
Ivan Škrlec, Dragin sin, rođen je 1873. u Oroszlou. On je 1911. postao ministerijalni savjetnik, zatim i kraljev tajnik savjetnik. U razdoblju 1913.–1917. bio je hrvatski ban. Umro je u Budimpešti 1951.
DOPUNSKI IZVORI:
Državni arhiv u Zagrebu: HR-DAZG-857 Zbirka Ulčnik Ivan, sign. 1417-1420, 4160
Hrvatski državni arhiv:
HR-HDA-12 Hrvatsko kraljevsko vijeće
HR-HDA-122 Plemenita općina Turopolje
Nacionalna i sveučilišna knjižnica. Zbirka rukopisa i starih knjiga: (519.) Škrlec Lomnički Nikola (R 3327, R 3351, R 3942)
Muzej Turopolja: (280.) Gradivo za povijest Turopolja
BIBLIOGRAFIJA O FONDU:
Kolanović Josip [ur.] [et al.]: Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske. 1. Zagreb, 2006., 1001.
Lalić, Sredoje; Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Arhivski fondovi i zbirke u SFRJ. SR Hrvatska. Beograd, 1984., 388.
BIBLIOGRAFIJA O STVARATELJU FONDA:
Pusić, Eugen [ur.] [et al.]: Nikola Škrlec Lomnički (1729-1799). 1. - 4. Zagreb, 1999. - 2007.
Vranjican, Stjenko: Nikola Škrlec Lomnički život i djelo. Stanje hrvatskog gospodarstva krajem 18. stoljeća. Zagreb, 2005., 9-44.
Vranjican, Stjenko: Doprinos Nikole Škrlca Lomničkog ekonomskoj modernizaciji i razvoju Hrvatske u 18. vijeku. Nikola Škrlec Lomnički (1729-1799). 3. Zagreb, 2001., 153-184.
Pandžić, Miljenko: Doprinos Nikole Škrlca Lomničkog uređenju arhiva i pismohrana u doba Hrvatskog kraljevskog vijeća (1767-1779). Nikola Škrlec Lomnički (1729-1799). 2. Zagreb, 2000.
Čepulo, Dalibor: Ideje o ustroju vlasti i pogledi na državnopravna pitanja Nikole Škrlca Lomničkog. Nikola Škrlec Lomnički (1729-1799). 3. Zagreb, 2001., 3-60.
Shek Brnardić, Teodora: Formiranje učenih državnih činovnika: braća Petar (1727-1761) i Nikola Škrlec (1729-1799). Nikola Škrlec Lomnički (1729-1799). 3. Zagreb, 2001., 853.
Shek Brnardić, Teodora: Korespondencija između Vinka Kalafatića i Nikole Škrlca 1780-1784. Nikola Škrlec Lomnički (1729-1799). 2. Zagreb, 2000., 335-361.
Kolanović, Josip: Dopisivanje Nikola Škrlec - Maksimilijan Vrhovec. Nikola Škrlec Lomnički (1729-1799). 2. Zagreb, 2000., 171-242.
Lučić, Nikša: Prilog biografiji Nikole Škrlca Lomničkoga. Nikola Škrlec Lomnički (1729-1799). 2. Zagreb, 2000., 101-111.
Roksandić, Drago: Hrvatsko i ugarsko reformsko plemstvo Osamnaestog stoljeća: povijesne usporedbe. Nikola Škrlec Lomnički (1729-1799). 2. Zagreb, 2000., 3-21.
Puljiz, Vlado: Nikola Škrlec Lomnički i počeci modernizacije Hrvatske. Nikola Škrlec Lomnički 1729-1799. 1. Zagreb, 1999., 311-344.
Puljiz, Vlado: Pogledi i djelovanje u socijalnoj politici Nikole Škrleca Lomničkog. Revija za socijalnu politiku. 6. Zagreb, 1999. (3-4) 299-305.
Čizmić, Ivan: O atentatu Stjepana Dojčića na komesara Ivana bar. Skerlecza 1913. Zagreb, 1968.
Lunaček, Valdemar: Hrvatski kameralist Nikola Škrlec Lomnički. Zagreb, 1963.
Cuvaj, Antun: Još jedan prilog k povijesti plemićke porodice Skerlecza od Lomnice. Narodne novine, Zagreb, 1914. (127) 3-4., (129) 4.
Cuvaj, Antun: Nikola plemeniti Skerlecz Lomnički. Biblioteka znamenitih Hrvata. I. Zagreb, 1913.
Porodica Skerlecz. Jutarnji list. Zagreb, 1913. (432)
Porijeklo porodice Skalić-Škrlec. Vitezović. 1. Zagreb, 1903. – 1904. (3), (44-46)
Prilog rodopisu porodice Skalić-Škrlec. Vitezović. 1. Zagreb, 1903. – 1904., (11/12), (181)
Škrlec, Nikola: Sermo ... domini Nicolai Skerlecz de Lomnicza, ... comitatus Zagrabiensis supremi comitis, occasione installationis suae dictus. Die 29. Septembris 1782. Beč, 1782.
OSTALA BIBLIOGRAFIJA:
Škrlec, Nikola: Stanje hrvatskog gospodarstva krajem XVIII. stoljeća. Zagreb, 2005.
Jovanović, Neven [prev.]: Škrlec, Nikola: Pia desideria = Čedne želje. Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu. 50. Zagreb, 2000. (6) 1027-1051.
Herkov, Zlatko: O autoru rukopisa "De praecipuis officiis regnorum Croatiae, Sclavoniae et Dalmatiae" : (je li Nikola Škrlec autor toga rukopisa) : predavanje održano 20. III. 1969. Zagreb, 1969.
Šurmin, Đuro: Prilozi ratnoj povijesti. Iz mojih bilježaka. Riječ. 25. Zagreb, 1929., (42) 4-6.
Šurmin, Đuro: Vojska i hrvatska politika 1915. godine. Sveti Sava. 1932., 110-117.
Šurmin, Đuro: Jedan zanimljiv dokumenat iz 1915. godine. Narodna odbrana. II. Zagreb, 1936., 5.
Berenyi, Pal: Skerlecz Miklos baro muvei. Budimpešta, 1914.
Tentamen publicum ex cosmologia, psychologia rationali et theologia naturali quod ... in Lyceo regio Sabariensi mense Martio 1832. [E praelectionibus Francisci Horvath, ... Subiverunt: ... domini Lukinich Paulus de Verh, : Skerlecz Paulus de Lomnicza...]. Szombathely, 1832.
Škrlec, Nikola: Projectum legum motivatum in objecto oeconomiae publicae et commercii perferendarum per Nicolaum Skerlecz de Lomnicza, ... elaboratum, et ... anno 1791. exhibitum. Bratislava, 1826.
Škrlec, Nikola: Descriptio physico-politicae situationis regni Hungariae relate ad commercium ... pro deputatione commerciali elaborata. Bratislava, 18..
Škrlec, Nikola: Allocutio supremi comitis Comitatus Zagrabiensis dum revecto legali systemate magistratum ad legalem pedem reponeret, universitatemque ad obfirmandam regni Hungariae constitutionem cohortaretur. Die 15ta Aprilis 1790. Zagreb (?), 1790.
Škrlec, Nikola: Notitia officii vicebanalis, protonotarialis, capitaneatus regni, locumtenentis banalis, item conferentiarum regni, et cassae in Croatia. ?, 17..
Škrlec, Nikola: Fundamenta quibus ostenditur tres inferiores Sclavoniae comitatus semper ad iurisdictionem regni et bani Sclavoniae pertinuisse. In calce: Nuncii regnorum Dalmatiae, Croatiae et Sclavoniae. Zagreb(?), 1790.
Declaratio ex parte nunciorum regni Croatiae, quoad inducendam Hungaricam linguam. ?, 1790.
Epos honoribus illustrissimi domini Nicolai Skerlecz de Lomnicza... dum Augusti nomine comitatui Zagrabiensi solemni ritu praeficeretur a cana verorum amicorum fide dicatum anno MDCCLXXXII. Zagreb, 1782.
Positiones ex physica universa, quas auctoritate, et consensu ... domini comitis Cristophori Niczky ... coram ... domino Iosepho Apffalter, ... mense Aprili anno MDCCLXXXI. [Ex praelectionibus Iosephi Domin ... in alma, regiaque : Academia Iaurinensi defenderunt ... domini d. Franciscus Skerlecz de Lomnicza, d. Stephanus Nagy ...]. Đur, 1781.
Tentamen publicum ex physica quod in regia Universitate Budensi mense Majo subibunt an. MDCCLXXX. r.d. Alexander Somogyi, ... d. Adam. Skerlecz de Lomnicza... Budimpešta, 1780.
Škrlec, Petar: Oratio in Metropolitana Viennensi coram Universitate, composuit Petrus Skerlecz, perorata ab alumno Nicolao Dumbovich. Beč(?), 1748.
Škrlec, Nikola [et al.]: Virtus coronata divi Ladislai I., Hungariae regis ... triginta novem orationibus panegyricis per annos XXXIX in basilica d. Stephani proto-martyris Viennae celebrata ... cardinali ac principi Leopoldo a Kolloniz oblata ... a praenob. : oratore Ignatio Francisco Xaverio Cetto, eloqu. studioso die XXVII Junii anno MDCXCIII. Beč, 1693.
Škrlec, Nikola: Sanctitate et martiali trophaeo laudatissimus heros sive s. Ladislaus, rex Pannoniae ... oratione panegyrica in ecclesia divi Stephani proto-martyris ... celebratus a rev. praenob ... Nicolao Skerlecz, ven. capituli Zagrabiensis alumno in : Collegio Croat ... anno a partu Virgineo 1673. Beč, 1673.
(B.M.)
Ažurirano petak, 19. lipanj 2020 12:30