četvrtak, 30. listopad 2008 11:42
SIGNATURA FONDA: HR-DAZG-825
VREMENSKI RASPON GRADIVA: 1611./1959.
KOLIČINA GRADIVA: 35 kut., 530 kom. (4,4 d/m)
SADRŽAJ FONDA:
Fond najvećim dijelom sadrži gradivo koje se odnosi na obitelj Jelačić: dokumentaciju o obiteljskom rodoslovlju (skice i opisi rodoslovnog stabla), o pojedinim obiteljskim lozama i članovima obitelji (njihova imovinska i pravna dokumentacija, osobni dokumenti, korespondencija i fotografije), te o obiteljskim posjedima. Osim toga, u fondu se nalazi gradivo koje se odnosi na obitelji koje su bile srodne obitelji Jelačić: Čikulin, Christalnigg, Egger, Conda, Grošić-Jajčanić de Tribina, Gubašoci (Gubassoczy), Hržina (Hersina), Sirčić, Knežević, Ligutić, Portner, Rauch i Sermage. Također, fond sadrži dokumentaciju koja se odnosi na pojedine osobe (potpukovnik Andrija Szaraga i drugi), fragmentarnu dokumentaciju nastalu radom raznih upravnih i vojnih tijela, opsežnu zbirku tiskovina i bogatu zbirku obiteljskih fotografija.
SERIJE U FONDU:
1. Dokumentacija o rodoslovlju obitelji Jelačić i srodnih obitelji, 1633./1934., 40 kom.
2. Članovi obitelji Jelačić, 1645./1959., 21 kut.
3. Posjedi obitelji Jelačić, 1649./1936., 5 kut.
4. Srodne obitelji, 1611./1923., 11 kut.
5. Razno, 1632./1904., 2 kut.
6. Zbirka tiskovina, 1814./1943., 2 kut.
7. Zbirka fotografija, 1870./1909., 530 kom.
VALORIZACIJA FONDA:1
Fond sadrži opsežne genealoške podatke o turopoljskoj, zagorskoj, buzinskoj, ladučkoj, jankomirskoj, gubaševskoj i mađarskoj grani obitelji Jelačić, koja je, osim plemstva i barunata, imala i rodbinske veze s obiteljima Condé, Sermage i Rauch. Gledano geografski, gradivo ovoga fonda "pokriva" prostor od Like, preko Une, Kupe, Turopolja, Hrvatskog zagorja, sve do Srijema.
Bogata imovinskopravna dokumentacija sadržana u fondu svjedoči o ekonomici u razdoblju feudalizma na njihovim posjedima Kurilovec, Stubica, Donje Martinče-Gubaševo, Petrinja, Novi Dvori, Jankomir, Oroslavlje i drugima, kao i o postepenom prijelazu na kapitalističku agrarnu ekonomiku nakon ukinuća kmetstva i tijekom zemljorasterećenja. Osim svoje ekonomske važnosti, obitelj Jelačić dala je mnoge istaknute vojne i političke ličnosti, o čemu svjedoči dokumentacija o usponu i djelovanju feldmaršala Ivana Jelačića, generala Franje Jelačića, podmaršala Jurja Jelačića, bana Josipa Jelačića i drugih. Uz politički utjecaj i ekonomski značaj, obitelj Jelačić imala je i veliku društvenu ulogu među svojim suvremenicima, naročito osnivanjem svojih zaklada, političkim istupima i podupiranjem Hrvatskog narodnog kazališta.
Treba naglasiti da je u fondu sačuvana brojna obiteljska korespondencija putem koje se reflektiraju njihovi stavovi i mišljenja o suvremenim zbivanjima tijekom cijelog 19. stoljeća, naročito tijekom burne 1848. Veoma bogata obiteljska zbirka fotografija, osim što ima estetsku vrijednost (radi se o kabinetskim fotografijama s kraja 19. stoljeća), ima i dokumentarni značaj jer su te fotografije većinom unikatni portreti Jelačića i njihovih suvremenika iz redova najviših društvenih slojeva.
Unatoč tome što su u gradivu prisutne sadržajne i vremenske praznine, fond može poslužiti kao veoma vrijedan izvor pri proučavanju političkih i gospodarskih odnosa u Hrvatskoj tijekom 18. i 19. stoljeća, osobito u vrijeme ukinuća feudalizma, provedbe komasacije i zemljorasterećenja, te uspostave kapitalističke ekonomike na bivšim vlastelinstvima. Uz heraldičku i genealošku dokumentaciju, u fondu se naročito ističe dokumentacija koja se odnosi na bana Josipa Jelačića, te na djelovanje Eduarda, Karla, Jurja (Đure) i Julija Jelačića.
JEZIK U GRADIVU: hrvatski, latinski, francuski, mađarski, njemački, talijanski
PISMO U GRADIVU: latinica
ARHIVISTIČKA OBAVIJESNA POMAGALA: AI
NAZIV STVARATELJA FONDA: Obitelj Jelačić
SJEDIŠTE STVARATELJA FONDA: Kurilovec, Novi Dvori, Zagreb, Stubica
PROMJENE NAZIVA STVARATELJA FONDA:
Elachich aliter Jellachich, 16. st.
Iellachich, 16. – 17. st.
Jellachich de Brezowicza, 17. – 18. st.
Jellachich de Bisewicz, 17. – 18. st.
Jellachich de Buzin, 18. – 19. st.
Jellachich, 19. – 20. st.
Jellačić Buzinski (Jellačić Bužimski), 20. st.
Jelačić (Jelačić Bužimski), 20. st. –
HISTORIJAT STVARATELJA FONDA:
Prvi trag o Jelačićima nalazi se u 14. stoljeću u srednjovjekovnoj Bosni. Ti bosanski Jelačići su vjerojatno rodoslovno povezani s Jelačićima koji se javljaju u 16. stoljeću na području oko Une i Kupe. U svezi s utvrdom Bužim kod Gospića spominje se prvi Jelačić oko 1500., a u borbama protiv Turaka javlja se 1537. Jelačić vlastelin kod Cetina.
Godine 1550. spominje se Mihalj Jelačić u opatiji u Topuskom, a 1551. spominje se Marko Jelačić. Zbog svojih zasluga u borbi s Turcima, obitelj Jelačić, odnosno Ivan, Juraj, Nikola, Petar, Gabrijel i Ana, djeca Marka Jelačića dobili su plemićki naslov 1579. Ivan Jelačić je od 1600. do 1611. obavljao vojničku službu u Senju. Gabrijel Jelačić je 1614. za svoje ratne zasluge dobio ponovljenu potvrdu plemstva i grba.
S nadiranjem Turaka počela je i seoba Jelačića iz Pounja u Liku i Turopolje. Tijekom 18. stoljeća obitelj Jelačić razgranala se u nekoliko loza: spominju se hercegovačka, crnogorska, turopoljska i zagorska loza, te njihove grane: buzinska, ladučka, biševačka, jankomirska, loza iz Batine, iz Tuhlja, Gubaševa, te mađarska (od 1609.) i ruska (od 1740.).
Janko Jelačić, svećenik, poginuo je 1566. u Sigetu, zajedno s Nikolom Šubićem Zrinskim. Krsto Jelačić ratovao je protiv Turaka pod zapovjedništvom bana Franje Frankopana. Frankopan mu je za ratne zasluge 1568. darovao posjed Bišević uz Kupu blizu Petrinje. U 17. stoljeću ističu se braća Janko i Stjepan Jelačić. Janko Jelačić bio je podzapovjednik tzv. Gornje pokupske krajine, a Stjepan je djelovao kao podžupan Zagrebačke županije, zemaljski prabilježnik, podban i podzapovjednik Banske krajine (1695.–1710.).
Jakov Jelačić je 1717. godine zarobljen u borbi s Turcima. Bio je turski zarobljenik godinama prije nego što ga je obitelj uspjela otkupiti. Godine 1745. spominje se Vuk Jelačić, glinski podzapovjednik. Njegov sin Ivan rodio se u Kurilovcu 1742. Vojnu službu započeo 1762. u dragunskoj pukovniji, a 1765. prešao je kao poručnik u II. bansku graničarsku pukovniju. Čin pukovnika dobio je 1783. Sudjelovao je u austrijsko–turskom ratu i 1788. istaknuo se u pobjedi kod Dubice. Porazio je Turke kod Knežpolja 1790. Promaknut je u podmaršala 1801. i postavljen za zapovjednika divizije u Zagrebu. Umro je 1813. u Zagrebu.
Franjo Jelačić, sin Antuna Jelačića i Bare Grošić (Grossich), rođen je 1746. u Petrinji. Obavljao je vojničku službu u Vojnoj Krajini te je 1792. imenovan pukovnikom. Nakon što se istakao u napoleonskim ratovima, 1797. postao je general, odlikovan je ordenom Marije Terezije i unaprijeđen u čast baruna. Umirovljen je nakon poraza kod Ulma 1805. Kasnije je rehabilitiran, te je sudjelovao u borbama protiv Napoleona 1809. Nakon mirovnog ugovora u Schőnbrunnu povukao se u Szela Apáthi, gdje je umro 1810. Supruga Franje Jelačića bila je barunica Ana rođena Portner (1775.–1837.). Njihova su djeca: Josip, Juraj, Antun i Cecilija.
Josip Jelačić, sin Franje Jelačića i Ane Portner rođen je 1801. u Petrovaradinu. Nakon završetka vojne škole u Terezianumu, upućen je 1819. u pukovniju u Galiciji. Zbog bolesti se 1822. povukao s dužnosti, te je živio u Zagrebu i na imanju u Kurilovcu. Za to vrijeme spjevao je svoje najbolje pjesme koje su objavljene 1825. u Zagrebu pod naslovom "Eine Stunde der Erinnerung". Iste se godine vratio u aktivnu vojnu službu, najprije u Beču i Galiciji do 1830., zatim u ogulinskoj pukovniji. Već 1825. bio je imenovan natporučnikom, a 1831. postao je kapetan. U razdoblju od 1831.–1835. boravio je sa svojom jedinicom u Italiji. Početkom 1837. unaprijeđen je u majora i djelovao je kao ađutant guvernera Lilienberga u Dalmaciji. Tijekom 1841. imenovan je pukovnikom u Glinskoj regimenti. Godine 1845. vodio je vojni pohod u Bosnu i kod Podzvizda postigao pobjedu nad Turcima. U ožujku 1848. postavljen je za bana, a kralj ga je uskoro imenovao tajnim savjetnikom, generalom, komandantom obiju banskih regimenti, podmaršalom i vrhovnim zapovjednikom vojske u Hrvatskoj i Vojnoj Krajini. Nakon borbi s Mađarima i proglašenja Oktroiranog ustava, Josip Jelačić povukao se na svoje dobro u Nove Dvore. Grofovsku titulu dobio je 1854. Umro je u Novim Dvorima 1859., nakon duge i teške bolesti.
Josip Jelačić se 1850. oženio barunicom Sofijom Stockau (1834.–1877). Godine 1855. rodila im se kći Anica. Ona je već 1856. umrla u Napajedlu (u Mađarskoj) od kolere. Sahranjena je u Novim Dvorima.
Juraj (Đuro) Jelačić, brat Josipa Jelačića rodio se 1805. u Zagrebu. Pohađao je vojnu školu u Terezianumu. Kao kadet započeo je 1824. vojničku službu u Vojnoj krajini. Sudjelovao je u ratnoj ekspediciji nadvojvode Fridricha u Siriji 1839.-1840. i u u borbama za Peschieru i Bresciju 1848.-1849., te je imenovan generalom. Tijekom 1854.-1855. sudjelovao je u okupaciji rumunjskih kneževina. Nakon što je 1856. imenovan podmaršalom, borio se kod Magente 1859. Zajedno je sa svojim bratom Antunom dobio grofovski naslov 1860. Ban Josip Šokčević imenovao ga je 1861. podkapetanom Kraljevine Hrvatske. Budući da je svojim nastupom na Hrvatskom saboru na sebe navukao neprijateljstvo Beča, umirovljen je. Od 1873. do smrti bio je predsjednik Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva. Umro je 1906. Sahranjen je u Novim Dvorima. Supruga Jurja Jelačića bila je grofica Hermina rođena Chrystallnigg. Njihova djeca su: Jurica, Marko, Jela, Vera i Anka. Juraj Jelačić naslijedio je posjed Nove Dvore nakon smrti brata Josipa. Kasnije su Nove Dvore naslijedile Jurjeve kćeri Anka i Vera Jelačić. Grofica Anka Jelačić osnovala je 1919. Zakladu bana Josipa Jelačića, a kasnije i Zakladu Đure Jelačića (sa svrhom pomaganja siromašnih hrvatskih sveučilištaraca). Anka Jelačić umrla je 1934.
Antun Jelačić, brat Josipa i Jurja Jelačića rodio se 1807. Pohađao je vojne škole u Beču, zatim je služio u mornarici i njemačkom konjaništvu. Tijekom 1848.–1849. pratio je brata Josipa u vojnim pohodima. Zvanje pukovnika stekao je 1850., nešto kasnije imenovan je brigadnim generalom. Zvanje podmaršala stekao je 1860., kada je i umirovljen. Godine 1852. vjenčao se s groficom Marijom Terezijom Lamberg von Stein und Guttenberg. Imali su petero djece: sina Franju Josipa i kćeri: Mariju, Olgu, Vanku i Paulinu.
Ljudevit Jelačić, pravnik i političar, rodio se 1792. u Zagrebu. Godine 1808. završio je filozofski tečaj na Kraljevskoj akademiji znanosti u Zagrebu, a 1808.-1810. studirao je na Pravnom fakultetu. Doktorirao je pravo na Sveučilištu u Pešti 1811. Bio je profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu 1812.-1824. Smijenjen je zbog svojih političkih stajališta (protivnik apsolutizma i pripojenja prekosavskih krajeva Kraljevini Iliriji) pa se počeo baviti odvjetništvom. Sudjelovao je u ilirskom pokretu i bio član uredništva Novina horvatskih, ali se povukao već 1835. i prišao mađaronima, možda zbog uvođenja štokavštine te svojeg izrazitoga liberalizma, antiklerikalizma i otpora Austriji. Godine 1834. Saboru je predložio elaborat o hrvatskom pravu na Dalmaciju. Njegov prijedlog nagodbe s Madžarima o državnom uređenju Hrvatski sabor 1848. nije prihvatio. Umro je u Čehima kraj Zagreba 1851.
Eduard Jelačić Bužimski, barun, rodio se 1811. u Humu na Sutli. Doktorirao je pravo u Pešti. Kao turopoljski podžupan 1845. pokušavao je utjecati na turopoljske plemiće u ilirskom duhu. Od 1846. bio je carski komornik, a 1847.-1848. radio je kao substitut Zagrebačke županije. U razdoblju od 1865.-1867. obnašao je dužnosti hrvatskog dvorskog kancelara u Beču. Imenovan je vitezom Reda svetog Stjepana (po kojem mu je podijeljeno i hrvatsko-ugarsko barunstvo). U dobrotvorne i prosvjetne svrhe oporučno je ostavio 400.000 forinti, te glavnicu iz čijih su se kamata isplaćivale nagrade nazočnima na zadušnicama za spas njegove duše. Također je osnovao zakladu za uboge, iz koje se 1882. razvilo Hrvatsko-slavonsko zemaljsko sirotište Eduarda baruna Jelačića Bužimskog na Josipovcu u Zagrebu. Umro je 1871. u Humu na Sutli bez muškog potomka.
Oskar Jelačić Bužimski rodio se 1886. u Šidu. Potječe iz varaždinske grane obitelji Jelačić. Njegov otac, također imenom Oskar, bio je sudski pristav, oženjen Julijom pl. Grivičić, s kojom je imao četvero djece: kćer Ivanu, blizance Oskara i Julija i najmlađeg sina Ivana. Oskar Jelačić (mlađi) pohađao je nižu Kraljevsku realnu gimnaziju u Varaždinu, nakon toga Kadetsku školu u Lobzovu (kraj Krakova). Po završetku školovanja obnašao je dužnost časničkog zamjenika u pukovnijama u Varaždinu i Zagrebu, a 1909. imenovan je poručnikom. Zajedno sa svojom braćom Julijem i Ivanom (koji su također završili vojne škole) službovao je u Beču do početka 1. svjetskog rata. Već je 1915. zarobljen i odveden u Odesu. U Rusiji se kao zarobljenik oženio Lidijom pl. Višnjevski i priključio Prvoj srpskoj dobrovoljačkoj diviziji. Nakon što su slovenski i hrvatski ratni zarobljenici formirali disidentski pokret u Odesi 1917., priključio im se i Oskar Jelačić. Poslije rata vratio se u Varaždin, ali je protiv njega provedena istraga zbog sudjelovanja u Disidentskom pokretu. Istraga je obustavljena 1921., te je Oskar Jelačić ponovo aktiviran u vojnoj službi kao kapetan. Zvanje majora dobio je 1924. Službovao je u Bjelovaru, Beogradu i Prištini. Nakon proglašenja šestosiječanjske diktature 1929., umirovljen je i stalno se nastanio u Zagrebu. Tada se profesionalno počeo baviti slikarstvom. Umro je 1961. u Zagrebu. Sahranjen je u obiteljskoj grobnici u Varaždinu.
Ivan Jelačić nije imao potomaka. Julijeva kći Zdenka Jelačić Živković, umrla je 1949. u Zagrebu. Njezin sin Zvonimir, glumac, živi u Varaždinu. Zvonimirov sin je književnik Dubravko Jelačić Bužimski.
DOPUNSKI IZVORI:
Državni arhiv u Zagrebu:
HR-DAZG-857 Zbirka Ulčnik Ivan, sign. 427-446, 459-475, 2628, 2629, 2630
HR-DAZG-971 Društvo Zagrebčana, kut. 40
HR-DAZG-828 Obitelj Rauch
HR-DAZG-845 Zbirka Makanec Alfred
HR-DAZG-819 Obitelj Bušić
HR-DAZG-847 Nugent Albert
HR-DAZG-35 Narodni odbor kotara Zagreb. Komisija za agrarnu reformu i kolonizaciju
HR-DAZG-230 Dječji dom Josipovac
HR-DAZG-780 Humanitarno društvo bana Jelačića
HR-DAZG-785 Zaklada bana Jelačića za nemoćne vojnike i njihove obitelji
Hrvatski državni arhiv:
HR-HDA- 725 Obitelj Jelačić
HR-HDA-1040 Jelačić Bužimski Franjo
HR-HDA-25 Ugarska dvorska komora. Hrvatske plemićke obitelji i vlastelinstva
HR-HDA-1893 Stari vojni spisi (Alte Feldakten). Hrvatsko – slavonsko zapovjedništvo pod J. Jelačićem
Arhiv HAZU. Centralna zbirka:
(6.) Obitelj Jelačić (Acta Jellachichiana)
(28.) Jelačić Bužimski Josip
(8.) Obitelj Keglević
(10.) Obitelj Sermage
Nacionalna i sveučilišna knjižnica. Zbirka rukopisa i starih knjiga: (259.) Jelačić Bužimski Josip
Hrvatski povijesni muzej: Ostavština Jelačić
BIBLIOGRAFIJA O FONDU:
Molnar, Branka: Obrada gospodarstvenog gradiva u obiteljskim i osobnim fondovima i zbirkama. Radovi s 42. savjetovanja Hrvatskog arhivističkog društva. Zagreb, 2007., 115-123.
Kolanović Josip [ur.] [et al.]: Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske. 1. Zagreb, 2006., 1001.
Grabar, Mato: Ostavština obitelji Jelačić. Arhivski vjesnik. 31. Zagreb, 1987., 53-75.
Lalić, Sredoje; Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Arhivski fondovi i zbirke u SFRJ. SR Hrvatska. Beograd, 1984., 388.
BIBLIOGRAFIJA O STVARATELJU FONDA:
Maček, Pavao: Plemeniti rodovi Jelačića. Radovi Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije "Tkalčić". 20. Zagreb, 2010.
Jelačić Bužinski, Đuro; Filipović, Ivan [prev.]: Podmaršal Juro Jelačić o svom umirovljenju : (neobjavljena sjećanja na 1861.) Zaprešićki godišnjak. 17. Zaprešić, 2008., 94-99.
Laljak, Stjepan: Grof Juro Jelačić : (1805.-1901.) : posljednji potkapetan Kraljevine Hrvatske. Zaprešićki godišnjak. 17. Zaprešić, 2008., 88-93.
Gračanin, Hrvoje; Đurić, Tomislav: Josip Jelačić Bužimski, hrvatski ban i austrijski general. Meridijani. 110. Zagreb, 2006., 68-79.
Marks, Ljiljana: Ban Josip Jelačić u hrvatskim usmenim predajama: između povijesti i mita. Narodna umjetnost. 41. Zagreb, 2004. (1) 7-21.
Zurek, Piotr: Plan Hotela Lambert za svrgavanje bana Josipa Jelačića 1848.-1849. Scrinia Slavonica. 3. Slavonski Brod, 2003. (1) 200-210.
Pederin, Ivan: Josip Jelačić i austrijska politika na jugoistoku. Zadarska smotra. 50. Zadar, 2003. (5-6) 27-74.
Pederin, Ivan: Josip Jelačić i Dalmacija kao odskočna daska za austrijski prodor na jugoistok (1850-ih godina) : (o 200. obljetnici rođenja). Zadarska smotra. 50. Zadar, 2003. (5-6) 11-26.
Halambek, Štefanija [et al.]: Jelačići u Wurzbachovu Biografskom leksikonu. Zaprešićki godišnjak. 10. - 11. Zaprešić, 2002., 33-52.
Laljak, Stjepan: Oporuka bana Josipa Jelačića. Zaprešićki godišnjak. 10. - 11. Zaprešić, 2002., 19-26.
Beusan, Mario: Novi Dvori - posjed Josipa grofa Jelačića Bužimskog, uz 200. obljetnicu rođenja. Kaj. 34. Zagreb, 2001. (4-5) 101-117.
Jelačić, Ivan: Neispunjena čežnja : memoari. Zagreb, Ottava, 2001.
Markus, Tomislav: Hrvatski politički pokret 1848.-1849. godine. Zagreb, 2000.
Markus, Tomislav: Otpor centralizaciji i germanizaciji u Banskoj Hrvatskoj 1850. godine. Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU. 17. Zagreb, 2000., 133-162.
Jelić, Anita [prir.]: Dubravko Jelačić Bužimski : pisac, građanin, urednik : razgovor. Kazalište. Zagreb, 2000. (3-4) 92-99.
Ivanuša, Dolores: Slikar Oskar Jelačić pl. Bužimski : (Šid, 30.3.1886 - Zagreb, 24.2.1961). Vijesti muzealaca i konzervatora. Zagreb, 2000. (1-2) 15-20.
Markus, Tomislav: Osamnaest pisama iz korespondencije Jelačić - Lentulaj 1848. g. Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU. 16. Zagreb, 1999., 135 -156.
Janjatović, Bosiljka: Dva pisma Josipa pl. Bunjevca banu Jelačiću 31. kolovoza 1848. godine. Rijeka, 1999.
Markus, Tomislav: Korespodencija ban Jelačić-Bansko vijeće 1848. – 1850. kao povijesni izvor. Časopis za suvremenu povijest. 30. Zagreb, 1999. (1) 25-49.
Marks, Ljiljana: Zvono Jelačića bana. Usmena tradicija o banu Jelačiću. Zaprešićki godišnjak. 8. Zaprešić, 1999., 35-49.
Sršan, Stjepan: Ban Jelačić, Zrinski-Frankopani i Hrvatski domobran kao hrvatski nacionalni simboli : povijesni okvir Hrvatske krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Godišnjak za kulturu, umjetnost i društvena pitanja : za ... godinu. Ogranak Matice hrvatske Vinkovci. Vinkovci, 1999. (16) 227-242.
Markus, Tomislav [ur.]: Korespondencija bana Jelačića i Banskoga vijeća 1848.-1850. Zagreb, 1998.
Strižić, Živko: Jelačić i raskol Stranke prava. Zagreb, 1998.
Szabo, Agneza: Ban Josip Jelačić i problemi hrvatske politike godine 1848/49. Državnost. 2. Zagreb, 1998. (1) [(4)] 35-49.
Batušić, Nikola: Dramatičar Josip ban Jelačić. Dani hvarskog kazališta - hrvatska književnost u doba preporoda - ilirizam, romantizam. XXIV. Split, 1998., 303-315.
Bartolić, Zvonimir: Hrvatski ban Josip Jelačić. Hrvatski sjever. 3. Zagreb, 1998. (3-4) 3-10.
Potrebica, Filip: Ban Josip Jelačić u Slavoniji i Srijemu godine 1848. Zlatna dolina.4. Požega, 1998. (1) 19-29.
Szabo, Agneza: Ban Josip Jelačić položio je temelje moderne Hrvatske. Zaprešićki godišnjak. 8. Zaprešić, 1998., 13-28.
Gostl, Igor: Josip grof Jelačić, ban hrvatski : o 150. obljetnici uzvišenja na bansku čast. Hrvatska obzorja. 6. Split, 1998. (4) 933-944.
Kolanović, Josip: Zagrebački biskup Juraj Haulik i ustoličenje bana Josipa Jelačića. Fontes. 3. Zagreb, 1997., 177-206.
Neustädter, Josip: Ban Jelačić i događaji u Hrvatskoj od godine 1848. Zagreb, 1994. (1997.)
Goerlitz, Walter: Jelačić: Symbol fuer Kroatien. Wien, Muenchen, 1992.
Szabo, Agneza: O javnim djelatnostima grofa Jure Jelačića. Zaprešićki godišnjak. 2. Zaprešić, 1992., 22-25.
Prpić, Jure: Jelačić, Starčević, Kvaternik and their present impact. Cleveland, 1991.
Mijatović, Anđelko: Ban Jelačić. Zagreb, 1990.
Horvat, Rudolf: Ban Jelačić. Zagreb, 1990.
Bauer, Ernest: Hrvatski ban Jelačić. Muenchen, 1981.
Šidak, Jaroslav: Studije iz hrvatske povijesti za revoluciju 1848 – 49. Zagreb, 1979.
Hauptmann, Ferdo: Gedanken iiber Staat und Revolution (das Tagebuch des Grafen Ferdinand Egger aus dem Jahre 1848). Graz, 1976.
Hauptmann, Ferdo: Jellačić's - Kriegszug nach Ungarn 1849 (Ein klehies Tagebuch aus grosser Zeit von Herman F. Dahlen). Graz, 1975.
Enciklopedija Jugoslavije. Hrvatska. IV. Zagreb, 1970., 477—481.
Rothenberg, Gunther Erich: Jelačić, the Croatian military border, and the intervention against Hungary in 1848. Houston, 1965.
Nemeth, Krešimir: Nekoliko neobjavljenih pisama iz korespondencije Kulmer – Jelačić. Arhivski vjesnik. Zagreb, 1958., 333—365.
Antoljak, Stjepan: J. barun Neustaeder, ban Jelačić i događaji u Hrvatskoj od godine 1848. Časopis za hrvatsku povijest. 1. Zagreb, 1943. (1-2) 180-185.
Makanec, Alfred: Izvješće bana Jelačića caru Ferdinandu povodom odlaska u Beč 1848. Obzor. 81. Zagreb, 1941., (84) 2.
Ulčnik, Ivan: Sjećanje Đure grofa Jelačića za ženidbu njegova brata Josipa. Jutarnji list. 29. Zagreb, 1940. (10) 392, 25—26.
Cerovac, Mirko: Iz burnih dana god. 1848, ban Jelačić u Slavoniji. Hrvatski list. 20. Zagreb, 1939. (98) 25.
Duišin, Viktor Antun: Zbornik plemstva. Zagreb, 1939.
Grof J. J. Bužinski, ban kraljevine hrvatske, Slavonije i Dalmacije (16. X 1801 — 19. V 1859). Hrvatski dnevnik. 4. Zagreb, 1939. (1086) 14—15.
Dragolić, M.: Pismo bana Jelačića od 25. travnja 1848. Hrvatska obrana. 16. Zagreb, 1917. (99) 4., Zagrebački list. 1. Zagreb, 1939. (134) 23.
Scholl, Žiga: Značenje Jelačićeve odluke o ukidanju kmetstva. Zagrebački list. 1. Zagreb, 1939. (124) 3.
Pismo bana Jelačića u Beč. Obzor. 78. Zagreb, 1938. (149) 2.
Tućković, Josip: Ukinuće kmetstva u Hrvatskoj, važni datumi: 25. ožujka; 25. 27. travnja. Jutarnji list. 26. Zagreb, 1937. (9007) 18.
Makanec, Alfred: Unveroeffentlichte Brief e des Banus Jellačić an seine Mutter. Morgenblatt. 52. Zagreb, 1937. (283) 9., Obzor. 77. Zagreb, 1937. (273) 1-2.
Makanec, Alfred: Neobjavljena pisma grofice Hermine Jelačić Đuri Jelačić u Italiju 1848. - 1849. Obzor. 77. Zagreb, 1937. (7) 1-2., (78) 1-2., (79) 1-2., (114) 1-2.
Jellačiću kao banu, bojniku, banstvo, plemstvo, članstvo. Jutarnji list. 26. Zagreb, 1937. (9054) 17-18.
Makanec, Alfred: Jedna naredba bana Jelačića o spriječavanju prosjačenja u Zagrebu iz 1848. Jutarnji list. 26. Zagreb, 1937. (8957) 10.
Makanec, Alfred, Vlastoručno izvješće bana Jelačića o bitci kod Hegvesa. Obzor. 76. Zagreb, 1936., 6.
Makanec, Alfred, Zadnje godine života bana Jelačića. Njegova bolest i smrt. Obzor. 12. II., 23. IV i 4. VI 1936.
Makanec, Alfred: Ban Jelačić protiv uvođenja njemačkog jezika (pismo od 8. VI 1853. Karlu Kraussu). Obzor. 76. Zagreb, 1936. 184.
Veličina i tragika bana Jellačića, dojmovi uz 70. godišnjicu otkrića njegova spomenika u Zagrebu (16. 12. 1936). Hrvatska revija. 9. Zagreb, 1936., (2) 634—637.
Makanec, Alfred: Pisma bana Jelačića bratu. Obzor. 76. Zagreb,1935. (274) 1-2., (297) 6.
Esih, Ivan: Ban Jelačić i Poljska 1848. Obzor. 76. Zagreb, 1935. (10) 1.
Šiprak, Ivica: Ništa ne može pokolebati našu bratsko slavensku ljubav. Novosti. 29. Zagreb, 1935. (243) 8.
Makanec, Alfred: Kulmer Franjo: Kulmerova pisma banu Jelačiću 1848. (30. III - 29. XII). Narodna starina. 13. – 14. Zagreb, 1934. – 1935., (33) 83-92., (34) 151-156., (35) 65 - 92.
Makanec, Alfred: Pisma grofa Jelačića Antuna sa ratišta 1848/49. Obzor. 75. Zagreb, 1934. (276) 1-2., Obzor. 76. Zagreb, 1935. (48) 1-3., (64) 1—2., (94) 4.
Horvat, Josip: 1848. I., II. Zagreb, 1934. - 1935.
Makanec, Alfred: Nekoliko neobjavljenih pisama o banu Jelačiću. Obzor. 75. Zagreb, 1934. (108) 1-2.
Makanec, Alfred: Jelačić Đuro. Uspomene na bana Jelačića od 1845—1859 — neobjavljeni dokumenti iz kućnog arhiva grofa Jelačića.
Obzor. 75. Zagreb, 1934. (5) 1-2., (44) 4., (45) 4., (46) 4., (47) 4., (48) 4., (50) 4., (52) 4., (53), 4., (54), 4., (55) 4., (56) 4.
Obzor 74. Zagreb, 1933. (242) 2., (256) 2–3., (264) 2-3., (275) 2-3.
Makanec, Alfred: Neobjelodanjeni dokumenti iz god. 1848. (Prijedlog Ljudevita Gaja da se banu Jelačiću daruju tri imanja kao narodni dar). Obzor. 74. Zagreb, 1933. (65) 2-3.
Pismo kneza Adama Čarzonjskog banu Jelačiću. Pismo Valerijana Krasinjskog Torkvatu Brliću. Obzor. 74. Zagreb, 1933. (71) 2-3.
Pismo Mihajla Czajskowskoga - J. Jelačiću. Obzor. 74. Zagreb, 1933. (55) 2.
Makanec, Alfred: Uspomene na bana Jelačića, neobjelodanjeni dokumenti iz godine 1848. Obzor. 74. Zagreb, 1933. (18) 2—3.
Makanec, Alfred: Ein brief Jellačić's aus dem Jahre 1848. (Pismo J. J. od 5. V 1848. Ljudevitu Bedekoviću). Morgenblatt. 48. Zagreb, 1933. (276) 9.
Makanec, Alfred: Jellačić vor Wien (Aus unveroffentlicheen Briefn der Grafin Paulina Christallnigg an ihre Tochter Hermine). Morgenblatt. 48. Zagreb, 1933. (282) 20.
Dvorniković, Ljudevit: Hrvatska i ban Jelačić u god. 1848, prigodom 80. god. obljetnice njezine. Napredak (kalendar). 18-19. Zagreb, 1929., 63-69.
Horvat, Josip: Najtragičniji junak Hrvatske politike. Jelačićev dan. Jutarnji list. 17. Zagreb, 1928. (5850) 9.
Švica, Nikola: Josip Jelačić. Novi život. Zagreb, 1927., (7) 7., (8) 104.
Laszowsky, Emilij: Četiri pisma bana Jelačića. Obzor. 67. Zagreb, 1926. (189) 2-3.
Nowicki, Adam: Ban Jelačić otac Franje Josipa I. Ciklus: Suton Habsburgovaca. Zagreb, 1926.
Josip Jellačić — ban hrvatski. Narodni kalendar. I. Osijek, 1922., 114—116.
Nestor Letopisac: Josip Jelačić i jedinstvo Srba i Hrvata. Beogradski dnevnik. 2. Beograd, 1920. (I) 192.
Cuvaj, Antun: Porodica Jellachicha, njezino prosvjetno i dobrotvorno djelovanje. Narodne novine. 79. Zagreb, 18. – 27. studenog 1913.
Bojničić, Ivan. Dva Jelačićeva pisma o okršajima na hrvatsko turskoj granici. Vjesnik Kr. hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog zemaljskog arhiva. 13. Zagreb, 1911., 193—210.
Horvat Rudolf: Ban Jelačić. Zagreb, 1909.
Eoetvoes, Josef: Kako su Mađari pošli u Zagreb uhititi Jelačića. Pozor. 2. Zagreb, 1909. (117) 2.
Šišić, Ferdo: Ban Josip Jelačić (Historijska studija). Savremenik. Zagreb, 1909. (6) 289—299., (7) 371—378., (8) 446—456., (9) 512—521., (10) 570—577., (11) 625—636., (12) 685—693.
Trnski, Ivan: Jellačić-Erinnerungen (uspomena na susrete s J. Jelačićem od 1842. dalje). Agramer Tagblatt. 24. Zagreb, 1909., (114) 2—3.
Banus Jellačić. Agramer Tagblatt. 24. Zagreb, 1909. (114) 1-4.
Bekavac, Bosiljko: Iz nedavne prošlosti (pismo J. J. – Grgi Martiću). Hrvatski dnevnik. 3. Zagreb, 1908., (295) 4.
Braum, Filip: Aus dem Tagebuche eines 48er Honveds. Agramer Tagblatt. 23. Zagreb, 1908. (296) 17-20.
Radić, Ljubomir: Ban Jelačić. Varaždin, 1906.
Brlić, Dobroslav: Ban Jelačić u Osijeku god. 1849. Obzor. 46. Zagreb, 1905., 36.
Orlić, Zvonimir: Jelačić ban ili Ružića kći graničara. Zagreb, 1904.
Kraljević, Miroslav: Ban Jelačić u Požegi. Jellačić. 2. 1903., 34—39.
Deželić, Velimir; Laszowski, Emilij: Josip grof Jelačić ban Hrvatski. Prosvjeta. 9. Zagreb, 1901. (21) 673-675.
Grlović, Milan: Tekst pisma banu Josipu Jelačiću (Cetinje, 20. decembra 1848). Podravac. 9. Virje, 1901. 19.
Gundrum – Oriovčanin, Fran: Doček bana Jelačića u Križevcima, 11. srpnja 1848. Obzor. 41. Zagreb, 1900., 294.
Bojničić, Ivan: Der Adel von Kroatien und Slavonien. Nürnberg, 1899.
Ban Jellačić. Danica. Ljetopis društva Sv. Jeronima. Zagreb, 1899., 78—101.
Tomičić, Ivan: Rod Jelačića. Prosvjeta. Zagreb, 1898.
Tomljenović, Juraj: Nešto iz hrvatske prošlosti - o banu Josipu Jelačiću Bužinskom. Ličanin. 3. Zagreb, 1888., 17—18.
Prilozi za povesnicu srpskog narodnog pokreta god. 1848. (pismo Josifu Rajačiću 25. VIII 1848.). Srpski letopis. 40. Beograd, 1866. (CXI) [(1)] 164—165.
Čuturić, Leonardo: Ban Jelačić — biografische Skizze von dr. J. Hirtenfeld. Naše gore list. 2. Zagreb, 1862., (7) 53—54.
Hirtenfeld J.: Ban Jelačić - biografische Skizze. Beč, 1861.
Šporer, Juraj Matija: Jelačiću banu. Trst, 1848.
Jelačić Josip, (1848). Agramer Zeitung. 23. Zagreb, 1848. (98) 445—446.
Schreiben der banus Jelačić an den Patriarchen (Beč, 13. XI 1848). Slavenski jug. 1. Zagreb, 1848. (52) 206.
OSTALA BIBLIOGRAFIJA:
Laljak, Stjepan [ur.]: Jelačić, Josip: Pjesme. Zaprešić, 2009.
Smetko, Andreja: Uspomene na jednog bana : ostavština Jelačić u Hrvatskom povijesnom muzeju. Zagreb, 2009.
Bernić, Domagoj; Krpan, Vladimir [et al.]: Josip Jelačić : obnova spomenika Banov kamen : izložba. Petrinja, 2009.
Laljak, Stjepan: Otkriće: Jelačićev i Strossmayerov govor : govor bana Jelačića i biskupa Strossmayera u Beču 1850. u nas nikad nije objavljen ni preveden! Zaprešićki godišnjak. 17. 2008., 21-28.
Laljak, Stjepan [ur.]: Prijedlog Ljudevita Gaja da se banu Jelačiću daruju tri imanja kao narodni dar. Zaprešićki godišnjak. 17. Zaprešić, 2008., 29-33.
Hvezdy, Jan; Jirsak, Predrag: Jelačić - ban : prigodnica. Zaprešićki godišnjak. 17. Zaprešić, 2008., 34-37.
Laljak, Stjepan [ur.]: Anegdote o banu Jelačiću 1848. Zaprešićki godišnjak. 17. Zaprešić, 2008, 38-44.
Laljak, Stjepan: Izgred zbog Jelačića 1870. Zaprešićki godišnjak. 17 Zaprešić, 2008., 45-52.
Starčević, David: Slaviteljem Jelačića bana. Zaprešićki godišnjak. 17. Zagreb, 2008., 53-60.
Kovačević, Josip: Od groba do kolijevke bana Josipa Jelačića : (Zaprešić, 14. listopada - Petrovaradin, 15-16. listopada 2001.). Zaprešićki godišnjak. 17. Zaprešić, 2008., 85-87.
Katalinić, Vjera: Ban i/ili kralj? Glazbene svečanosti u čast velikodostojnika u Zagrebu u drugoj polovici 19. stoljeća. Narodna umjetnost. 45. Zagreb, 2008. (2) 61-74.
Kovač, Damir: Ban Josip Jelačić : iz zbirke dr. Damira Kovača: predmeti, grafike, medalje, ordeni, novci, razglednice. Zaprešić, 2008.
Bregovac Pisk, Marina: Josip Jelačić u grafikama suvremenika : iz Zbirke grafika Hrvatskog povijesnog muzeja u Zagrebu. Kaj. 39. Zagreb, 2006. (1-2) 75-92.
Jakaša Borić, Viki; Bilušić Dumbović, Biserka: Novi dvori zaprešićki. Peristil. XLVIII. Zagreb, 2005. (48) 109-122.
Dabo, Mihovil: Uklanjanje spomenika banu Jelačiću 1947. godine. Epylon. 3. Pula, 2005. (3) 71-79.
Dobrinić, Julijan: Nepoznata jednostrana Jelačićeva medalja. Numizmatičke vijesti. 47. Zagreb, 2005. (58) 298-300.
Marks, Ljiljana: Ban Josip Jelačić in Croatian oral legends : between history and myth. Narodna umjetnost. 41. Zagreb, 2004. (1) 7-21.
Molnar, Branka: Arma. Grbovi iz fundusa Državnog arhiva u Zagrebu. Zagreb, 2003., 24.
Gašparović, Darko: Lik bana Josipa Jelačića u Jadranskoj trilogiji Nedjeljka Fabrija. Republika. 59. Zagreb, 2003. (9) 14-23.
Laljak, Stjepan: Jelačićev grofovski grb. Zaprešićki godišnjak. 10. - 11. Zaprešić, 2002., 27-32.
Laljak, Stjepan [ur.]: Jelačić, Josip: Rodrigo i Elvira : dramatična pjesan u 3 čina : preveo s njemačkoga August Harambašić. Zaprešićki godišnjak. 10. - 11. Zaprešić, 2002., 148-202.
Plukavec, Lina Slavica: Ban Josip grof Jelačić u zagrebačkoj katedrali. Naša katedrala. Zagreb, 2002. (6) 23-31.
Tomašek, Andrija: Ustani bane : Musicae Jellachichianae : glazbena Jelačićijana. Zaprešićki godišnjak. 10. - 11. Zaprešić, 2002., 77-136.
Batušić, Nikola: Dramatičar Josip ban Jelačić. Zaprešićki godišnjak. 10. - 11. Zaprešić, 2002., 137-147.
Jelčić, Dubravko [ur.]: Hrvatski književni romantizam. Zagreb, 2002.
Beusan, Mario: Novi Dvori : posjed Josipa grofa Jelačića Bužimskog : uz 200. obljetnicu rođenja. Kaj. 34. Zagreb, 2001. (4-5) 101-117.
Ban Josip Jelačić Bužimski : miljenik hrvatskog naroda. Zagreb, 2001.
Šicel, Miroslav: Pjesnički pokušaji grofa Josipa Jelačića. Kaj. 34. Zagreb, 2001. (6) 83-87.
Strižić, Ivan [ur.]: Od provale Turaka do raspada Austro-Ugarske monarhije. Pero ili mač : hrvatski politički esej. Zagreb, 2001.
Vukasović, Ante [ur.]: Graditelji mostova hrvatsko-slovačkoga prijateljstva : Budovatelia mostov chorvatsko-slovenskeho priatel’stva. Zagreb, 2000.
Kolar-Dimitrijević, Mira: Novodvorsko imanje, grofica Anka Jelačić i agrarna reforma 1918.-1934. godine. Zaprešićki godišnjak. 9. Zaprešić, 2000., 40-49.
Vegh, Željko [ur.]: Hrvatski ban Josip Jelačić u zbirci Rara Gradske knjižnice u Zagrebu. Zagreb, 1999.
Mirnik, Ivan: 150. obljetnica Jelačićeva "križara". Matica. 9. Zagreb, 1999. (9) 8-9.
Stojević, Milorad: Riječki slavospjevi banu Josipu Jelačiću. Književna Rijeka. 4. Rijeka, 1999. (3-4) 22-28.
Jelačić, Damir: Crtice iz života. Zagreb, 1999.
Dušević, Ratko: Ban Jelačić i povratak Rijeke u Hrvatsku : (što sadrži gimnazijska arhiva?). Izvješće : za školsku godinu ... / Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci. Rijeka, 1998., 85-89.
Szabo, Agneza: Ban Josip Jelačić i streljačko društvo u Zagrebu. Povijest hrvatskog športa / Hrvatski olimpijski odbor. 29. Zagreb, 1998. (118) 5-9.
Jembrih, Alojz: Stoosove pjesme prigodnice banu Josipu Jelačiću. Zaprešićki godišnjak. 8. Zaprešić, 1998., 51-60.
Kolar-Dimitrijević, Mira: Diploma "Društva čovječnosti" banu Josipu Jelačiću (1858.) i banu Levinu Rauchu (1869.) Zaprešićki godišnjak. 8. Zaprešić, 1998., 29-34.
Čoralić, Lovorka: Hrvatska banica - Sofija Stockau Jelačić (1834.-1877.). Godišnjak Njemačke narodnosne zajednice. Osijek, 1997., 97-106.
Škiljan, Maja: Dokumenti o Jelačićevoj ostavštini u Hrvatskom povijesnom muzeju. Muzeologija. 35. Zagreb, 1998., 7-115.
Mijatović, Anđelko: Dva svjedočanstva o boravku hrvatskoga bana Josipa Jelačića u Imotskomu. Kačić. Split, 1993. (25) 793-796.
Gostl, Igor: Ban Josip Jelačić i Krležina nedorečenost. Hrvatska obzorja. 1. Split, 1993. (2) 343-345.
Gostl, Igor [ur.]: Neustaedter, Joseph: Uspomene na bana Josipa Jelačića i njegove Hrvate : ulomci memoara u izboru dr. Igora Gostla. Hrvatska obzorja. 1. Split, 1993. (1) 44-64.
Pederin, Ivan: Stručno mišljenje" Josipa Jelačića o uredovnom jeziku riječkih sudova upućeno austrijskom ministru pravde (1852). Vjesnik Istarskog arhiva. 32. Pazin, 1991. (1) 147-180.
Gostl, Igor: Jelačićevi Novi Dvori: dobro bana Jelačića nekad i sad. Zagreb, 1990.
Tri stara dokumenta. Boka u revolucionarnoj 1848. godini. Zetski glasnik. 9. Cetinje, 1937. (1-4) 2.
Crna Gora i Dalmacija za vrijeme revolucije 1848. g. Jadranski dnevnik. 4. Split, 1937. (11—12) 299.
Greyer, Mirko: Wer War Halil-Beg Ružić? Morgenblatt. 48. Zagreb, 1933., 330.
Matasović, Josip: Jelačićiana iz Vukovara. Narodna starina, 12. Zagreb, 1933. (30) 77-79., (31) 134-135.
Kasović – Cvijić, Antonija: Otkrivanje spomenika Jelačiću banu. Jutarnji list. 15. Zagreb, 1926. (5334) 7.
Sred oktraj ustana 1849. Obzor. 62. Zagreb, 1921. (299) 4.
Rodoljub: O ljubavi domovine : ban Jelačić i godina 1848. Varaždin, 1905.
Ban Jelačić i znamenita godina 1848. Dubrovnik, 1904.
Jelačić: hrvatski vojnički kalendar za prostu godinu. Zagreb, 1902.
Vukašinović, Svetozar : Originalna molba bosanskih izseljenika na bana Jelačića. Banovac. 8. Petrinja, 1895. (49) 1-2.
Ljubić, Šime: Novci Jelačića bana. Viesnik hrvatskoga arheološkoga društva. 12. Zagreb, 1890. (3) 88—89.
Jelačić Josip grof. Kries ... pod njegovim spomenikom. Prigodnica. Zagreb, 1867.
Pozdravni govor Josipa Jelačića pokrovitelja društva za jugoslavensku povjesnicu i starine (održan na skupštini 22. I. 1854.). Arkiv za povjesnicu jugoslavensku. III. Zagreb, 1854., 329.
Štoos, Pavao: U slavu svietloga bana Josipa barona Jelačića Bužimskoga i njegove supruge svietle banice Sofie. Zagreb, 1850.
Batthyany de Nemetujvar, A. Z. Lajos: Naredba o skupljanju vojske protiv Josipa Jelačića. Slavenski jug, 1. Zagreb, 1848. (9) 34—35.
Waffenbruder! von der Drave im September 1848 (Proglas vojsci). Agramer Zeitung, 23. Zagreb, 1848. (103) 468.
(B.M.)
Ažurirano petak, 19. lipanj 2020 12:20