četvrtak, 30. listopad 2008 11:29
SIGNATURA FONDA: HR-DAZG-822
VREMENSKI RASPON GRADIVA: 1846./1974.
KOLIČINA GRADIVA: 2 kut. (0,2 d/m)
SADRŽAJ FONDA:
Gradivo se odnosi na devet članova obitelji Čučković, to jest na Jovana, Martu, Mojsija, Aleksandra, Eugena, Uroša, Olgu, Danu i Martu Čučković. Većinom su sačuvani osobni dokumenti pojedinih članova obitelji, dokumentacija o obiteljskoj kući u Visokoj ulici br. 6 u Zagrebu i obiteljska korespondencija.
SERIJE U FONDU:
1. Bračni par Jovan i Marta Čučković, 1846./1938., 77 kom.
2. Bračni par Mojsije i Tereza Čučković, 1851./1938., 41 kom.
3. Bračni par Uroš i Olga Čučković, 1846./1974., 333 kom.
VALORIZACIJA FONDA:3
Zbog tehničke dokumentacije koja je sačuvana o kući u Visokoj ulici br. 6, obiteljski fond Čučković može poslužiti kao pomoćni izvor za proučavanje povijesti urbane cjeline zagrebačkoga Gornjega grada. Sačuvane obiteljske fotografije svjedoče o muškoj i ženskoj modi s kraja 19. stoljeća, a školske svjedodžbe mogu biti prilog istraživanju povijesti školstva u Zagrebu krajem 19. i početkom 20. stoljeća.
JEZIK U GRADIVU: hrvatski, francuski, njemački, srpski
PISMO U GRADIVU: latinica, ćirilica
ARHIVISTIČKA OBAVIJESNA POMAGALA: AI
NAZIV STVARATELJA FONDA: Obitelj Čučković
SJEDIŠTE STVARATELJA FONDA: Zagreb
PROMJENE NAZIVA STVARATELJA FONDA: -
HISTORIJAT STVARATELJA FONDA:
Jovan Čučković rođen je 1811. u Dolčanima (Bačuga, općina Banski Grabovac), od oca Gligorija, pravoslavnog svećenika u Dolčanima, i od majke Save Čučković. Po zanimanju je bio c. k. nadšumar u Petrinji. Godine 1828. oženio se Martom, rođenom Kotur. Oni su 1869. na dražbi kupili kuću u Visokoj ulici br. 6 u Zagrebu. Jovan Čučković umro je 1889. u Zagrebu. Njegova supruga Marta Kotur rodila se 1809. u selu Belniku (općina Blinja, srez Petrinja), od oca Pavla, poštara, i majke Angeline Kotur.
Jovan i Marta Čučković imali su dva sina : Mojsija i Uroša.
Mojsije Čučković se rodio 1838. u Glini. U Grazu je završio vojnu školu. Postigao je čin c. k. satnika. Umro je 1887. u Beču. Mojsije se 1873. oženio u Beču s Terezijom Marijom, rođenom Klaus, rođenom 1840. u Schwechatu (Austrija). Mojsije i Terezija su imali dva sina: Aleksandra i Eugena. Aleksandar se rodio 1873. u Beču (umro je 1894.). Eugen je rođen 1876. u Trstu. Po struci pravnik, postao je sucem Trgovačkog suda u Beču. Bio je oženjen Helenom rođ. Cylarz . Umro je 1954. u Sollbad Hallu u Tirolu.
Uroš Čučković, drugi sin Jovana i Marte, rodio se 1840. u Mitrovici. Studirao je pravo u Grazu i Zagrebu. Stekao je titulu doktora prava. U razdoblju od 1870. do 1872. bio je perovodni vježbenik pri Zemaljskom financijskom ravnateljstvu u Zagrebu. Nakon toga (1872.-1873.) radio je kao odvjetnički koncipijent u odvjetničkoj pisarni dr. Josipa Kopača. Od 1873. do 1879. radio je kao državni odvjetnik pri Kr. državnom nadodvjetništvu u Zagrebu, a kasnije je premješten za državnog odvjetnika pri Kr. sudbenom stolu u Varaždinu. Od 1883. je opet u Zagrebu, kao kraljevski vijećnik na službovanju kod Kr. banskoga stola. Od 1888. pomoćni je izvjestitelj, a od 1891. vijećnik Kr. Stola sedmorice u Zagrebu. Umirovljen je 1908. Umro je 1913. u Zagrebu.
Uroš se 1889. oženio Olgom rođ. Mažuranić. Olga je rođena 1858. u Zagrebu, kao kći Ivana Mažuranića i Aleksandre Demeter. Umrla je 1940. u Zagrebu.
Uroš i Olga imali su dvije kćeri: Danu i Martu. Dana Čučković rodila se 1892. u Zagrebu. Srednju školu pohađala je u zagrebačkom Ženskom liceju i u Donjogradskoj gimnaziji, gdje je maturirala 1911. Nakon dvogodišnje ljekarničke prakse u javnoj ljekarni, završila je farmaceutski studij na Zagrebačkom sveučilištu. Magistrirala je farmaciju 1915. Od 1916. do 1934. radila je kao ljekarnički suradnik u Gradskoj ljekarni u Zagrebu. Nakon toga nastavila je studij i završila Filozofski fakultet, doktoriravši fillozofiju 1939. Kasnije je završila knjižničarstvo i radila kao knjižničar u Sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Publicirala je znanstvene radove iz farmakognizije i hrvatske etnobotanike, a 1968. je dobila Kukuljevićevu povelju u znak priznanja za zasluge na unapređivanju bibliotekarske struke u Hrvatskoj.
Marta Čučković rodila se 1893. u Zagrebu. Radila je kao nastavnica na nižoj srednjoj školi u Zagrebu. Umirovljena je 1948. Dana i Marta Čučković živjele su u zajedničkom kućanstvu u naslijeđenoj kući u Visokoj ulici br. 6. Ta je kuća 1963. proglašena spomenikom kulture.
DOPUNSKI IZVORI:
Državni arhiv u Zagrebu:
HR-DAZG-11 Povjereništvo Financijalne straže, sign. 11/3
HR-DAZG-857 Zbirka Ulčnik Ivan, sign. 2130
Nacionalna i sveučilišna knjižnica. Zbirka rukopisa i starih knjiga: HR-NSK-165 Čučković Dana
BIBLIOGRAFIJA O FONDU:
Kolanović Josip [ur.] [et al.]: Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske. 1. Zagreb, 2006., 1001.
Lalić, Sredoje; Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Arhivski fondovi i zbirke u SFRJ. SR Hrvatska. Beograd, 1984., 388.
OSTALA BIBLIOGRAFIJA:
Thompson, Anthony; Jurić, Šime; Čučković, Dana [prev.]: Rječnik bibliotekarskih stručnih izraza = Vocabularium bibliothecarii. Zagreb, 1965.
Čučković, Dana: Čuvanje i zaštita knjiga u knjižnicama: bolesti koje knjizi nanose vanjski neprijatelji. Zagreb, 1956.
Čučković, Dana: O prvoj hrvatskoj tiskanoj ljekaruši. Vjesnik ljekarnika. Zagreb, 1942. (10 – 12)
Čučković, Dana: O povijesti i pučkom poznavanju nekih ljekovitih biljaka. Zagreb, 1942.
Čučković, Dana: Prilog farmakognoškom istraživanju crnocrvenog kukurijeka. Zagreb, 1939.
Čučković, Dana: Prilog historiji nekih vrsta Helleborus L. Zagreb, 1936.
(B.M.)
Ažurirano četvrtak, 21. svibanj 2020 14:27