srijeda, 29. listopad 2008 0:0
SIGNATURA FONDA: HR-DAZG-819
VREMENSKI RASPON GRADIVA: 1511./20. st.
KOLIČINA GRADIVA: 3 kut. (0,3 d/m)
SADRŽAJ FONDA:
Najveći dio gradiva odnosi se na obiteljsku lozu Žigmunda Bušića. Dio dokumentacije povezan je s obiteljima koje su bile srodne obitelji Bušić, to jest s obiteljima Marčinko, Domitrović, Dragovanić, Gregorijanec i Mihanović. Gradivo je većinom imovinskopravnog karaktera (darovnice, kupoprodajni ugovori, oporuke, parnični spisi i drugo). Serija "Razno" sadrži gradivo koje se odnosi na pojedince (Ferić Tadija, Franković Ivan, Gollub Andrija, Jelačić Edvard, Kamenar Pavle, Paurić Josip), zbirku poštanskih karata i dva pečatnjaka koji su vjerojatno pripadali obitelji Bušić.
SERIJE U FONDU:
1. Najstariji članovi obitelji Bušić, 1511./1767., 6 kom.
2. Obiteljska loza Žigmunda Bušića, 1764./1894., 44 kom.
3. Srodne obitelji, 1557./1776., 20 kom.
4. Razno, 1809./20. st., 73 kom.
VALORIZACIJA FONDA:3
Gradivo odražava zemljišno-vlasničke odnose na posjedima obitelji Bušić i može poslužiti kao izvor za proučavanje društvenih i ekonomskih odnosa u Turopolju u razdoblju od 16. do druge polovice 19. stoljeća. Treba naglasiti da isprave iz 16. stoljeća (pod signaturama 1, 2, 65) E. Laszowski nije zabilježio u svojoj "Povijesti plemenite općine Turopolja nekoć Zagrebačko polje zvane" (Zagreb, 1910.).
JEZIK U GRADIVU: hrvatski, latinski, njemački
PISMO U GRADIVU: latinica
ARHIVISTIČKA OBAVIJESNA POMAGALA: AI
NAZIV STVARATELJA FONDA: Obitelj Bušić
SJEDIŠTE STVARATELJA FONDA: Kurilovec, Mraclin, Zagreb
PROMJENE NAZIVA STVARATELJA FONDA:
Busich, 15. – 19. st.
Bwsich (Bwssich), 15. – 19. st.
Bwsycz, 15. – 19. st.
Bušić, 19. st. -
HISTORIJAT STVARATELJA FONDA:
Članovi obitelji Bušić zabilježeni su u drugoj polovici 15. stoljeća među plemićima u Kurilovcu i Mraclinu. Prema obiteljskoj predaji, 1580. dobili su ugarsko-hrvatsko plemstvo i grb. Martin Bušić, službenik Petra Erdödyja, imao je potkraj 16. i početkom 17. stoljeća posjed Rwchya (danas selo Ruča) kod Velike Gorice (u 19. stoljeću Bušići imaju u istom kraju posjed Orle) i kuriju u današnjem Črešnjevcu kraj Truhlja.
Franjo Bušić živio je u Varaždinskoj županiji. Prema njegovu pečatu poznat je grb obitelji. Žigmund Bušić je u Zagrebačkoj županiji bio plemićki sudac (1736.-1743.), bilježnik (oko 1743. istodobno i u Križevačkoj županiji) i podžupan (1745.-1753.). Godine 1751. jedan je od hrvatskih zastupnika na zasjedanju Ugarsko-hrvatskog sabora u Požunu. Baltazar Bušić je 1749. bio major i podzapovjednik u Kostajnici, a 1750. je imenovan potpukovnikom i zapovjednikom u Zrinju (danas Zrin kod Dvora na Uni). Tadija Bušić je od 1763. podbilježnik Križevačke županije. U izvorima nalazimo i Baltazara Bušića koji je 1780. postao bilježnik Zagrebačke županije, "causarum advocatus" i prisjednik Magistrata u Zagrebu. U razdoblju od 1781.-1790. bio je protonotar Kraljevstva. Ljudevit Bušić, Baltazarov brat, bio je oko 1797. u arhivskoj službi u Zagrebu.
Mirko (Imbro) Bušić bio je oko 1838. veliki bilježnik, a 1843. podsudac Zagrebačke županije. Mađaron, zapovijedao je jednom turopoljskom četom za nereda u Zagrebu pred skupštinom Zagrebačke županije, 9. prosinca 1843. (zbog toga odgođena). U siječnju 1844. bio je član izaslanstva koje su mađaroni povodom tih događaja poslali palatinu u Požun i kralju u Beč. Šezdesetih godina 19. stoljeća on je podžupan Zagrebačke županije. Mirkov sin, pravnik Otmar Bušić živio je u razdoblju od 1849. do 1895. Bio je upravitelj Modruško-riječke županije 1894. Isticao se u društvenom i kulturnom radu. Bio je tajnik Hrvatskog pjevačkog društva "Kolo" u Zagrebu, suosnivač i tajnik Hrvatskoga pjevačkog društva "Vila" u Varaždinu (1875.), suosnivač Hrvatskog pjevačkog društva "Klek" u Ogulinu, predsjednik i osnivač diletantske kazališne družine Narodne čitaonice u Križevcima, pokretač djelovanja Narodne čitaonice u Vrbovskom i lista "Rodoljub" (1895.) u Ogulinu. Napisao je nekoliko balada, domoljubnih i ljubavnih pjesama. Autor je i filozofsko-moralističke rasprave "Nazori Silvija Pelika".
Otmarov brat Tomislav Bušić bio je načelnik i mjesni sudac u Crikvenici potkraj 19. stoljeća te predsjednik tamošnje podružnice Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva (oko 1897.).
DOPUNSKI IZVORI:
Hrvatski državni arhiv:
HR-HDA-28 Križevačka županija
HR-HDA-34 Zagrebačka županija
Hrvatski državni arhiv: HR-HDA-122 Plemenita općina Turopolje
Muzej Turopolja: (280.) Gradivo za povijest Turopolja
BIBLIOGRAFIJA O FONDU:
Kolanović Josip [ur.] [et al.]: Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske. 1. Zagreb, 2006., 1001.
Lalić, Sredoje; Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Arhivski fondovi i zbirke u SFRJ. SR Hrvatska. Beograd, 1984., 388.
BIBLIOGRAFIJA O STVARATELJU FONDA:
Hrvatski bibliografski leksikon. II. Zagreb, 1993.
Gluboko zdihavanje žalosnih Turopoljcev na vekovitu spomenu. Dnevnik Dragutina Rakovca. Zagreb, 1922., 56.
Tomić, Josip Eugen: Za kralja - za dom - historička pripoviest iz XVIII. vieka. Zagreb, 1999.
OSTALA BIBLIOGRAFIJA:
Dubravica, Branko: Turopoljsko plemstvo poslije ukidanja kmetstva. Velika Gorica, 1997.
Huzjak, Višnja: Grbovnice turopoljskih plemenitaša. Izložba Muzej Turopolja. Velika Gorica, 1996.
Dubravica, Branko: Prilozi za povijest plemenite općine Turopolja: 1918. - 1943. Velika Gorica, 1995.
Bušić, Mirko: Prigodnica. Pozor. Zagreb, 1822., 126.
Bušić, Otmar: Nazori Silvija Pelika. Pučki prijatelj. Zagreb, 1875., 32.
(B.M.)
Ažurirano četvrtak, 21. svibanj 2020 14:25