ponedjeljak, 17. prosinac 2018 9:29
SIGNATURA FONDA: HR-DAZG-1334
VREMENSKI RASPON GRADIVA: [1900.-1906.] 1907. – 2017.
KOLIČINA GRADIVA: 178 kutija, 207 knjiga, 42 svežnjeva, 5 registratora, 1 foto-album, (27 d/m)
SADRŽAJ FONDA:
Gradivo fonda tvore spisi, knjige i drugi materijali nastali radom Državnog arhiva u Zagrebu, u razdoblju od 1907. do 2017. godine. Spisi se odnose na sve segmente rada Arhiva, od normativnih akata do izlučivanja gradiva kod stvaratelja: korespondencija sa nadređenim i srodnim ustanovama, izvješća o radu, planovi rada, okružnice, upute za rad, nabava opreme i sredstava, opremanje spremišta, personalni spisi, plaće i beriva, pregledi kadrova, upitnici i ankete, dostava/posudba spisa sudskim i drugim službenim tijelima, preuzimanje gradiva, obavijesti o događanjima, izlučivanje (škartiranje) spisa kod stvaratelja/imatelja i u samom Arhivu, investiciono održavanje, pokretna i nepokretna imovina, popravci, računi, honorarni službenici, vanjski suradnici, razmjena i nabavka publikacija, statistički podaci, pozivi na sastanke, zapisnici sastanaka, korespondencija sa strankama i korisnicima (uvjerenja, izvadci i sl.), nadzor stvaratelja/imatelja, stanari u zgradi Opatička – Demetrova, nadzori i revizije Arhiva od strane nadležnih tijela, nabava i trebovanja, doznake, prostor za Arhiv i za gradivo, izvješća i očitovanja, potvrde, reversi, savjetovanja, skupovi, tečajevi, snimanje filmova u Arhivu, publikacije Arhiva, izložbe Arhiva, kulturna suradnja, prijedlozi zakona i propisa, posjeti Arhivu – arhivisti, đaci, studenti, knjižnica Arhiva, pozivi na sastanke raznih tijela / komisija / vijeća / savjeta …
SERIJE U FONDU:
1. Arhiv kao institucija, 1945. / 1993., 1 knj., 2,5 kut.
2. Upravljanje Arhivom, 1948. / 1996., 1 knj., 3 kut.
3. Upravni postupak, 2006. – 2017., 12 knj.
4. Neupravni postupak, 1900. – 2017., 102 knj., 62,5 kut.
5. Sređivanje i obrada gradiva, 1954. / 1990., 2 omota
6. Korištenje gradiva, 1941. / 2015., 41 knj., 8,5 kut., 1 fotoalbum
7. Nadzor nad arhivskim i registraturnim gradivom izvan arhiva (Vanjska služba), 1949. / 2005.
8. Financijsko poslovanje i računovodstvo, 1945. / 2013., 42 knj., 12 kut., 3 reg.
9. Ljudski resursi, 1945. / 2016., 5 kut., 18 svež., 1 omot
10. ONO i DSZ (Općenarodna obrana i društvena samozaštita), 1973. / 1992., 1 kut.
11. Izlučeno gradivo – primjerci, 1950. / 2012., 4 knj., 4,5 kut.
VALORIZACIJA FONDA:3
Gradivo je dobar izvor za proučavanje povijesti hrvatske arhivistike, elokventan primjer brige gradskih i državnih vlasti, te svjesnih pojedinaca i udruženja, o važnosti baštine Zagreba i Hrvatske.
JEZIK U GRADIVU: hrvatski, slovenski, njemački, engleski, makedonski, francuski, mađarski, češki
PISMO U GRADIVU: latinica, ćirilica
ARHIVISTIČKA OBAVIJESNA POMAGALA: SI
NAZIV STVARATELJA FONDA: Državni arhiv u Zagrebu
SJEDIŠTE STVARATELJA FONDA: Zagreb
VREMENSKI RASPON DJELOVANJA STVARATELJA FONDA: 1907. –
PROMJENE NAZIVA STVARATELJA FONDA:
Gradska knjižnica, muzej grada Zagreba i gradski arhiv, 1907. – 1945.
Povjesni arhiv grada Zagreba - Povjerenstvo za uređivanje gradske arhivske građe, 1945. – 1947.
Povjesna knjižnica i Arhiv grada Zagreba, 1948.
Arhiv grada Zagreba s povjesnom knjižnicom, 1948.
Arhiv grada Zagreba, 1948. – 1960.
Historijski arhiv u Zagrebu, 1960. – 1993.
Povijesni arhiv u Zagrebu, 1993. – 1997.
Državni arhiv u Zagrebu, 1997. –
HISTORIJAT STVARATELJA FONDA:
Družba Braća Hrvatskoga Zmaja je 7. 12. 1907. građanima Zagreba predala na korištenja novoutemeljene ustanove, Gradsku knjižnicu, Muzej grada Zagreba i Gradski arhiv. Stručni nadzor nad Arhivom Družba je povjerila Emiliju Laszowskom, koji je imenovan kustosom Gradskog arhiva. Gradsko poglavarstvo je svake godine iz vlastitog proračuna za rad Arhiva izdvajalo odgovarajuću novčanu svotu.
1913. godine otvorena je za javnost Kraljevska sveučilišna knjižnica, u čijem je istočnom krilu, smješten Hrvatski državni arhiv (HDA). Gradsko vijeće 1914. predaje sredi spise Gradskog arhiva na pohranu HDA. Tijekom narednih godina predani su u HDA, direktno iz gradske blagajne, u polog Zlatna bula, neki gradski statuti i gradivo nastalo do 1858. godine.
20. 8. 1945. Prosvjetni odjel Gradskog narodnog odbora Zagreb traži se da se poslovi oko uređenja gradskog arhiva dadu u nadležnost prosvjetnog odjela GNO-a. 28. 9. 1945. Organizaciono-pravni odsjek Općeg odjela GNOZ-a uputio je okružnicu br. 71 svim odjelima, odsjecima, uredima, zavodima i rajonima GNO-a, poslovi oko uređenja i vođenja Gradskog arhiva kao posebne prosvjetne ustanove, koja čuva spise starijih godišta, stavljaju se u nadležnost Prosvjetnog odjela.
26. 11. 1945. urudžbiran je prvi spis Arhiva (br. 1-GAP-1945). U zaglavlju spisa je naziv: Gradski narodni odbor u Zagrebu, Povjesni arhiv grada Zagreba - Povjerenstvo za uređivanje gradske arhivske građe.
Na temelju rješenja Predsjedništva Vlade NRH od 24. 4. 1947., i rješenja Odjela unutrašnjih poslova pri Gradskom Izvršnom odboru u Zagrebu od 31. 7. 1947., došlo je od proširenja djelokruga rada Povjerenstva, kojem se povjerava preuzimanje sve pismohrane podržavljenih i likvidiranih poduzeća, te onih društava u gradu Zagrebu, kojima nije više dozvoljen dalji rad.
U listopadu 1947. Povjerenstvu je predana biblioteka prof. dr. sc. Ferde Šišića. 10. 10. 1947. postavljen je za višeg bibliotekara Šišićeve biblioteke, a 15. 10. 1947. za direktora Arhiva dr. Kajfeš Antun čime su Povjerenstvo za uređivanje gradske arhivske građe i Šišićeva biblioteka ujedinjeni u Arhiv grada Zagreba.
Zaglavlje spisa od 6. 1. 1948. tvori naziv „Gradski narodni odbor u Zagrebu, Povjesna knjižnica i Arhiv grada Zagreba“. Zaglavlje spisa Arhiva br. 53-GAK-1948 tvori naziv: Gradski narodni odbor u Zagrebu, Arhiv grada Zagreba s povjesnom knjižnicom.
15. 6. 1950. održano je XXI. redovno zasjedanje NOGZ-a, na temelju kojeg je izdano rješenje br.: 4386-V-1950. „Na osnovi čl. 58. toč. 10. Općeg zakona o narodnim odborima ustanovljuje se dosadašnje postojanje i rad Gradskog arhiva na sakupljanju, čuvanju i obradi arhivske građe, koja se odnosi na život grada Zagreba ili sadrži svjedočanstva o njegovoj ulozi u razvitku NRH, te se istovremeno za nastavak tog djelovanja i rada u smislu čl. 2. Općeg zakona o državnim arhivima u br. 60 od 23. 1. 1950. osniva ARHIV GRADA ZAGREBA kao samostalna naučna ustanova pod rukovodstvom Povjereništva za prosvjetu i kulturu Narodnog odbora grada Zagreba“.
20. 6. 1956., u Službenom glasniku Narodnog odbora kotara Zagreb, br. 11, na str. 155, objavljena je Odluka o društvenom upravljanju Državnim arhivom i Arhivom grada Zagreba. Arhivom, kao ustanovom za sakupljanje, zaštitu i obradu povijesno-arhivskog materijala, upravlja se na temelju načela o društvenom upravljanju. Društveni organ upravljanja Arhivom je Arhivsko vijeće koje se sastoji se od 7 članova.
12. 2. 1960. na sjednici Gradskog vijeća i sjednici Vijeća proizvođača NOGZ-a određen je novi naziv Arhiva, Historijski arhiv u Zagrebu, o čemu je Sekretarijat za prosvjetu i kulturu NOGZ-a donio adekvatno rješenje, br. 04/6-2855/2, 16. 2. 1960.
18. 10. 1962. donesen je Zakon o zaštiti arhivske građe i arhivima (NN 41/1962). Regionalni arhivi vrše poslove iz djelokruga arhiva koji se odnose na arhivsku i registraturnu građu nastalu na području za koje su osnovani, nastalu radom pravnih i fizičkih osoba značajnih za to područje. Arhive osnivaju narodni odbori. Arhivom upravljaju Savjet i direktor. Radni kolektiv arhiva održava sastanke u svrhu pretresanja i davanja mišljenja o svim važnim pitanjima rada ustanove.
7. 6. 1963. objavljena je Odluka o određivanju područja na kojima arhivi vrše arhivsku službu (NN 28/1963). Arhiv vrši arhivsku službu na području općina Centar, Črnomerec, Donja Stubica, Dugo Selo, Jastrebarsko, Klanjec, Krapina, Maksimir, Medvešćak, Pešćenica, Remetinec, Samobor, Sesvete, Trešnjevka, Trnje, Velika Gorica, Zabok, Zaprešić, Zelina, Zlatar-Bistrica.
12. 7. 1963. Gradska skupština grada Zagreba, i Prosvjetno-kulturno vijeće grada Zagreba 28. 6., donijeli su Rješenje o Historijskom arhivu u Zagrebu. Arhiv djeluje kao samostalna ustanova organizirana na načelima društvenog upravljanja. Osnivač Arhiva je grad Zagreb.
U Arhivu krajem 1963. osnovana Radna zajednica (RZ). 14. 11. 1964. Arhiv obavještava Republički sekretarijat za kulturu kako je u Arhivu Savjet zamijenjen Radnom zajednicom, Upravnim odborom i direktorom, koji upravljaju Arhivom .
8. 7. 1966. Skupština grada Zagreba na sjednici Gradskog vijeća i Prosvjetno-kulturnog vijeća odobrava Arhivu i HDA, svojim zaključkom br.: 06-12522/1-1966, prijenos arhivalije koje su 28. 5. 1914. iz Kamenitih vrata prenesena na Marulićev trg u depozit, primopredaja se treba obaviti do kraja svibnja.
14. 12. 1973. članovi Radne zajednice donijeli su odluku o organiziranju Arhiva u skladu s Ustavnim amandmanima. Arhiv se konstituira kao jedinstvena organizacije udruženog rada (OUR). RZ neće birati Radnički savjet. Sva samoupravna prava članovi RZ-a vrše neposredno i ravnopravno na Zboru radnih ljudi (ZRLJ) ZRLJ je najviši organ upravljanja Arhiva.
28. 6. 1983. Skupština Grada Zagreba dodjeljuje Plaketu Grada Zagreba Arhivu „povodom 75-obljetnice postojanja, rada i djelovanja, a naročito za stvaranje i očuvanje sadržaja neprocjenjivih vrijednosti naše bogate kulturno-povijesne baštine, za razvijanje i unapređivanje organiziranih oblika i svrsishodnih sistema kulturnog, prosvjetnog i znanstvenog djelovanja te za izvanredne rezultate u širenju interesa, razvijanja i održavanja nivoa zadovoljavanje kulturnih potreba i navika radnih ljudi i građana.“.
21. 1. 1993. mr. Vesna Girardi-Jurkić, ministrica kulture, donijela je Obvezatni naputak o nazivima regionalnih arhiv. Iz naputku je vidljivo da su priopćenjem Ministarstva u 11. 1992., a u skladu s odredbama uredbi Vlade RH od 4. 8. 1992., regionalni arhivi bili obvezani promijeniti svoj naziv iz „historijski“ u hrvatski naziv „povijesni arhiv“. Konstatira se kako promjene naziva nisu izvršene, te su svi arhivi dužni u što kraćem roku provesti odgovarajuće promjene. 21. 1. Ministarstvo traži arhive da provedu promijene u najkraćem roku.
5. 12. 1994. Arhiv donosi Privremenu odluku o unutrašnjem ustrojstvu i načinu rada Povijesnog arhiva u Zagrebu.
25. 4. 1995. Ministarstvo kulture je imenovalo Upravni odbor Arhiva.
19. 9. 1997. donesen je Zakon o arhivskom gradivu i arhivima. Arhivsku službu obavljaju, kao javne ustanove, HDA, područni državni arhivi, te arhivi jedinica lokalne samouprave i uprave. Državne arhive osniva RH. Arhivom upravlja ravnatelj. Stupanjem na snagu ovoga Zakona postojeći Povijesni arhiv u Zagrebu nastavlja radom kao područni državni arhiv pod nazivom Državni arhiv u Zagrebu.
Tijekom 2001., 2002. i 2003. Arhiv je imao svoje Povjerenstvo za provjeru stručne sposobnosti i polaganje stručnog ispita za radnike pismohrana.
18. 12. 2012. na snagu je stupio sadašnji Statut Arhiva.
DOPUNSKI IZVORI:
Državni arhiv u Zagrebu:
HR-DAZG-4 Gradsko poglavarstvo Zagreb
HR-DAZG-10 Gradsko poglavarstvo Zagreb
HR-DAZG-24 Gradsko poglavarstvo Zagreb
HR-DAZG-37 Narodni odbor grada Zagreba
Hrvatski državni arhiv:
HR-HDA-1083 Ministarstvo za nauku i kulturu Narodne Republike Hrvatske
HR-HDA-1095 Savjet za prosvjetu, nauku i kulturu Narodne Republike Hrvatske
HR-HDA-1414 Republički sekretarijat za kulturu Socijalističke Republike Hrvatske
HR-HDA-1415 Republički sekretarijat za prosvjetu, kulturu i fizičku kulturu Socijalističke Republike Hrvatske
HR-HDA-511 Hrvatski državni arhiv
HR-HDA-635 Družba „Braća Hrvatskog Zmaja“
HR-HDA-806 Laszowski, Emilij
BIBLIOGRAFIJA O STVARATELJU FONDA:
100 godina Arhiva, katalog izložbe Hendija, Z. (ur.). Zagreb, 2007.
Arhivi i arhivsko gradivo: zbirka pravnih propisa 1828.-1997. Rastić, M. (prir.). Zagreb : Hrvatski državni arhiv, 1998.
Barbaric, M., Legalizacija bespravno izgrađenih objekata - odraz aktualnih pravnih propisa na korištenje arhivskog gradiva Državnog arhiva u Zagrebu. Zbornik radova sa 4. kongresa hrvatskih arhivista Arhivi i politika Opatija, 22.–25. listopad 2013. Hrvatsko arhivističko društvo: Opatija, 2013., str. 133-145
Buturac, J., Arhiv grada Zagreba. Enciklopedija Jugoslavije. Sv. I. Zagreb, 1955., str. 195.
Buturac, J., Arhivi u Zagrebu, Zagreb (Revija Društva Zagrepčana). 10. Zagreb, 1942., str. 288 – 292.
Buturac, J., Historijski arhiv u Zagrebu. Enciklopedija Jugoslavije. Sv. I. Zagreb, 1980. Str. 266.
Čengić, D., Rastić, M.: Historijski arhiv Zagreb. Arhivski fondovi i zbirke u arhivima i arhivskim odjelima SFRJ: SR Hrvatska. Beograd, 1984., str. 34 – 350.
Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete RH, god. III., br. 1
Grabar, M. Prilog povijesti pismohrane slobodnog i kraljevskog grada zagrebačkog Gradeca 1242. – 1850. Arhivski vjesnik. 41. Zagreb, 1998. Str. 95 – 109
Heđbeli, Ž., Povijest arhiva u Hrvatskoj nakon II. svjetskog rata. Atlanti Vol. 23 (2013) N. 1. Trst, Italija : Archivio di Stato di Trieste, International Institute for Archival Science of Trieste and Maribor, 2013. 69-78
Heđbeli, Ž., Barbaric, M., Otvaranje arhiva javnosti na primjeru recentne prakse Državnog arhiva u Zagrebu. Radovi 5. kongresa hrvatskih arhivista ARHIVI U HRVATSKOJ - (RETRO)PERSPEKTIVA. Zadar : Hrvatsko arhivističko društvo, 2017. Str. 517-530
Heđbeli, Ž., Kereković, B., Državni arhiv u Zagrebu 1907. - 2017., Zagreb : Državni arhiv u Zagrebu, 2017.
http://arhinet.arhiv.hr (Arhinet, odnosno Nacionalni arhivski informacijski sustav)
http://daz.hr (Državni arhiv u Zagrebu)
http://www.daz.hr/vodic (Vodič kroz fondove i zbirke Državnog arhiva u Zagrebu)
http://www.min-kulture.hr (Ministarstvo kulture)
Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske, sv. I i II, Zagreb, 2006.
Laszowski, E., Zagrebački gradski arhiv. Zagreb (Revija društva Zagrebčana). 7. Zagreb, 1939., str. 225-232.
Lisac, Lj., Nemeth, K., Arhiv grada Zagreba: Historijat arhiva i pregled njegovih fondova. Arhivist. 6. Sv. 1. Dodatak VI. Beograd, 1956. CI–CXVI.
Matica, Z. Naš gradski arhiv. Gradski namještenik, 3. Zagreb, 1940., str. 36-37.
Molnar, B., LECTOR, web-aplikacija čitaonice Državnog arhriva u Zagrebu. Tehnični in vsebinski problemi klasičnega in elektronskega arhiviranja. Zbornik referatov z dopolnilnega izobraževanja. Maribor 7/2008, str. 417-430
Narodne novine, Službeni list Republike Hrvatske
Nemeth, K., Arhiv grada Zagreba. Muzeji i arhivi. Zagreb, 1957. Str. 163–168.
Srebrnić, I., Iz Arhiva grada Zagreba, Arhivski vjesnik. 1. Zagreb, 1958. Str. 599–600
(Ž.H., H.F.)
Ažurirano srijeda, 14. veljača 2024 14:51