četvrtak, 30. listopad 2008 11:33
SIGNATURA FONDA: HR-DAZG-823
VREMENSKI RASPON GRADIVA: 1847./1943.
KOLIČINA GRADIVA: 13 kut. (1,3 d/m)
SADRŽAJ FONDA:
Fond sadrži gradivo koje se odnosi na članove obitelji Deželić (njihova književna djela, korespondencija, biografski materijal, memoarsko gradivo, dokumentacija o imovnom stanju, o društveno–humanitarnom radu, fotografije), na članove srodnih obitelji Kontak i Šoštarić, te šest manjih zbirki koje je prikupio i sredio Velimir Deželić ("Stampata", "Autografi", "Lica", "Portreti", "Krajevi", "Historija").
SERIJE U FONDU:
1. Đuro Stjepan Deželić, 1856./1906., 404 kom.
2. Barbara (Betika) Deželić, 1874./1913., 25 kom.
3. Velimir Đuro Stjepan Deželić, 1874./1941., 794 kom.
4. Antonija (Tonka) Deželić, 1885./1943., 201 kom.
5. Djeca Velimira i Tonke Deželić, 1898./1942., 128 kom.
6. Članovi srodnih obitelji, 1855./1927., 40 kom.
7. Zbirke Velimira Deželića, 1847./1940., 195 omota
VALORIZACIJA FONDA:2
Sačuvani književni opus Đure i Velimira Deželića može biti vrijedan izvor za povijest hrvatske književnosti. Bogata prepiska koju su članovi obitelji Deželić vodili s istaknutim suvremenicima, hrvatskim kulturnim i javnim djelatnicima pruža podatke za istraživanje socijalne i kulturne povijesti Zagreba pa i šire, a živa publicistička aktivnost Đure i Velimira Deželića, kao i njihov društveno-humanitarni rad mogu se velikim dijelom rekonstruirati proučavajući gradivo ovoga fonda. Zbirke Velimira Deželića mogu poslužiti kao pomoćni izvor i ilustracija za hrvatsku povijest prve polovice 20. stoljeća. Osim toga, budući da su članovi obitelji Deželić bili rodbinskim vezama povezani s članovima drugih istaknutih zagrebačkih obitelji (Kontak, Šurmin, Eder, Šoštarić, de Supé-Bartolé, Širola), ovaj fond može pružiti podatke za proučavanje povijesti i tih obitelji.
JEZIK U GRADIVU: hrvatski, engleski, njemački, srpski
PISMO U GRADIVU: latinica
ARHIVISTIČKA OBAVIJESNA POMAGALA: AI
NAZIV STVARATELJA FONDA: Obitelj Deželić
SJEDIŠTE STVARATELJA FONDA: Zagreb
PROMJENE NAZIVA STVARATELJA FONDA: -
HISTORIJAT STVARATELJA FONDA:
Obitelj Deželić spominje se u hrvatskim poveljama sredinom 15. st. u Goričkoj županiji, oko Kupe i Korane, naročito grada Klokočkoga i Gorice. Od 16. stoljeća imaju naslov plemića Gorice i Klokoča. Za vrijeme ratova s Turcima članovi obitelji Deželić izgubili su plemićki naslov. Početkom 19. stoljeća nalazimo obitelj Deželić u gradu Ivaniću.
Josip Deželić iz Ivanića je 1807. dobio sina Imbru (Mirka). Imbro Deželić, po zanimanju krojač, umro je 1879. Njegova supruga bila je Ana Kranjčić, rođena 1818.
Đuro Stjepan Deželić rođen je u Ivaniću 1838., od oca Imbre i majke Ane. U Ivaniću je završio osnovnu školu, a u razdoblju od 1850. do 1856. je kao pitomac Nadbiskupskog sirotišta u Zagrebu pohađao klasičnu gimnaziju. U sirotištu je uređivao list "Zora", kojim se borio protiv germanizacije. Utemeljio je "Društvo mladih rodoljuba nadbiskupskog sirotišta" koje je 1856. počelo izdavati list "Smilje", čiji je urednik bio Đuro Deželić. Deželić je 1856. ušao u Bogoslovno sjemenište, gdje je bio predsjednik Sbora duhovne mladeži. Nakon što je napustio Sjemenište, upisao se 1862. na Pravoslovnu akademiju. Iste je godine izabran začasnim bilježnikom zagrebačke županije i zaposlio se u odvjetničkoj kancelariji Matije Mrazovića. Kad je 1867. dobio zagrebačko građanstvo, bio je imenovan počanim građaninom grada Zagreba. Sljedeće godine postao je odbornikom za obnovu Gradskog zastupstva i Poglavarstva grada Zagreba, 1869. imenovan je eksaktorom i izvjestiteljem gradske blagajne, a 1870. računarskim savjetnikom, članom-perovođom odbora za popravak župne crkve sv. Marka te "nadzirateljem radnjah za isplatu gradskih težaka". Gradskim senatorom postao je 1871., a 1872. imenovan je članom Odbora za poljepšanje grada. Vijećnikom grada Zagreba II. razreda postao je 1882. Tijekom pobune zbog mađarskih grbova 1883., Gradsko zastupstvo izabralo ga je za gradskog povjerenika. On je uspio smiriti situaciju i spriječiti da u gradu dođe do krvoprolića. Od 1890. do 1897. obavljao je dužnost zamjenika mjesnog suca u Zagrebu, a 1899. imenovan je predsjednikom Izbornog povjerenstva za izbor članova vijeća Zagrebačke trgovačko-obrtničke komore.
Začasnim građaninom Ivanić-Grada bio je proglašen 1881. Iste je godine odlikovan redom Franje Josipa.
U razdoblju od 1861. do 1907. Đuro Deželić uređivao je koledar "Dragoljub". Od 1862. do 1864. bio je glavni urednik "Narodnih novina" i urednik "Danice Ilirske", a nakon toga urednik "Domobrana". Matica hrvatska mu je 1868. povjerila uredništvo časopisa "Vienac". Te je godine osnovao "Zagrebačko dobrovoljno vatrogasno društvo". "Hrvatski koledar uredovnik" počeo je izdavati 1875. Godine 1876. postao je predsjednikom novoformirane "Hrvatsko-slavonske vatrogasne zajednice", kasnije je imenovan doživotnim velikim vojvodom "Zagrebačkog vatrogasnog društva", a mnoga vatrogasna društva su ga izabrala za svoga počasnoga člana. Zahvaljujući njemu, u hrvatskom vatrogastvu uvedena je jednolična hrvatska komanda, a u Zagrebu je Gradsko zastupstvo osnovalo zadrugu "Croatia" za osiguranje protiv požara.
Đuro Deželić je 1877. oformio Društvo za potporu siromašne djece zagrebačkih pučkih škola "Dobrotvor". Zajedno s F. Devideom je u Družtvu čovječnosti osnovao pučku kuhinju. Od 1883. do 1885. uređivao je tjednik "Obćinar". Tijekom 1885. pokrenuo je "Hrvatski ročištnik". Bio je tajnik Narodnog doma i Društva za povijest Jugoslavena, odbornik Streljačkog društva, zagrebačkog hrvatskog pjevačkog društva "Kolo", Matice hrvatske, Družtva arkeoložkog, Družtva naravoslovnog, Družtva umjetnosti, Družtva za pripomoć odpuštenih kažnjenika i Družtva hrvatskih književnika. Bio je perovođa Prve hrvatsko slavonske zemaljske izložbe. Nalazimo ga među prvim osnivačima Društva za zaštitu životinja. Imenovan je počasnim član Matice hrvatske, Družbe Braće hrvatskog Zmaja i Hrvatsko-pedagoškog književnog zbora.
Đuro Deželić bio je pjesnik, pripovjedač, putopisac, autor filozofskih rasprava i biografija, prevodilac s njemačkog, talijanskog, francuskog i ruskog jezika. Pisao je pod pseudonimima: Juraj Mirković, Juraj Ivančanin, Mirković, Stjepan Horvat, Stjepan I., Fedor Posavski, Samohrvat. Umro je u Zagrebu 1910.
Supruga Đure Deželića zvala se Barbara (Betika), rođena Šoštarić. Rodila se 1837. u Zagrebu, kao dijete Blaža Šoštarića i Ane Šoštarić, rođene Vrbanić. Umrla je 1913. u Zagrebu.
U braku s Betikom, Đuro Deželić imao je tri sina : Vladimira (rodio se 1862.), Velimira i Juricu. Vladimir i Jurica umrli su prije navršene prve godine života.
Velimir, punim imenom Velimir Đuro Josip Deželić rodio se u Zagrebu 1864. Pučku školu i klasičnu gimnaziju završio je u Zagrebu, maturirao je 1882. U Beču je, prema očevoj želji, studirao medicinu. U razdoblju od 1882. do 1883. bio je odbornik, tajnik i predsjednik Hrvatskog akademskog društva "Zvonimir" u Beču. Tamo je pokrenuo izdavanje almanaha "Zvonimir" (1886.-1887.) i organizirao proslavu 300-godišnjice Gundulića (1888.). Nakon što je apsolvirao medicinu, vratio se u Zagreb i upisao studij prirodnih znanosti na Filozofskom fakultetu. Godine 1896. je obranio doktorsku disertaciju o praživotinjama Jadranskoga mora (Foraminifere Jadranskoga mora), postavši doktorom filozofije. U Sveučilišnoj knjižnici zaposlio se 1894., u početku kao službenik. Upravu Sveučilišne knjižnice preuzeo je 1910. te je od 1911. do 1920. bio bibliotekar i ravnatelj toga zavoda. Zajedno s arhitektom Lubinskim je 1910. bio izaslan od Zemaljske vlade da prouči nove bibliotetske zgrade po Europi te je za njegove uprave sagrađena nova zgrada Knjižnice. Zaslužan je i za suvremeno organiziranje bibliotečnoga rada te stručnu obradu zagrebačkih inkunabula. Uredio je Odio za dragocjenosti hrvatske knjige do 1835. Pod njegovim vodstvom obavljena je selidba biblioteke (od 1911. do 1913.) i presigniranje knjiga. Od 1920. do svog umirovljenja 1924. Velimir Deželić bio je zaposlen u Zemaljskom arhivu u Zagrebu.
U razdoblju od 1898. do 1911. bio je urednikom Prosvjete. Godine 1900. imenovan je tajnikom I. Hrvatskog katoličkog kongresa u Zagrebu, također i zamjenikom odbornika Matice hrvatske. Godine 1902. postao je odbornikom Društva hrvatskih književnika, ali se kasnije zahvalio na toj časti. Posredovanjem Ante Alfirevića i Frana Biničkoga, 1904. je postao članom kluba "Imaculata". Zajedno s E. Laszowskim je 1905. osnovao Družbu Braće hrvatskoga Zmaja, gdje je imao čast zamjenika velikog meštra. Iste godine je pokrenuo časopis "Hrvatski bibliofil" i bio imenovan pravim odbornikom Matice hrvatske. Jedan je od osnivača društva "Congregatio Beatae Mariae Virginis maior" (1906.), a 1907. je imenovan predsjednikom društva "Dobrotvor". Zajedno s E. Laszowskim je 1909. je pokrenuo osnivanje Društva za spasavanje u Zagrebu. Godine 1912. postao je podpredsjednikom Hrvatskog katoličkog kasina. Pomogao je osnutak Pijevog društva, a 1913. je izabran za predsjednika toga Društva. U razdoblju od 1913. do 1933. bio je utemeljitelj i potpredsjednik Kola hrvatskih književnika. Godine 1919. imenovan je predsjednikom Slovensko-hrvatskog katoličkog kongresa u Ljubljani, a 1923. predsjednikom Euharističkog kongresa u Zagrebu.
Bio je tajnik Mensae academicae, odbornik Vesne, dopisni član Zagrebačke trgovačko-obrtničke komore, potpredsjednik Društva svetog Jeronima. Podigao je "Dobrotvorov dom". Papa ga je učinio komturom viteškog reda svetog Grgura Velikog. Pisao je u mnogobrojnim časopisima i novinama. Autor je pjesama, romana i znanstvenih radova. Potpisivao se pseudonimima: Branimir, Delas, Heliodor, Magnus. Umro je 1941. u Zagrebu.
Velimir se u Beču 1885. zaručio, a 1887. i vjenčao s Tonkom (Antonijom), rođenom Kontak. Ona se rodila 1869. u Zagrebu, kao kći Antuna i Antonije Kontak. Umrla je 1943. u Zagrebu.
Velimir i Tonka Deželić imali su sedam sinova i dvije kćeri.
Berislav Đuro rodio se 1896. u Zagrebu. Po zanimanju bankovni činovnik, bio je iseljenički izaslanik Kraljevine Jugoslavije za Njemačku.
Branimir se rodio 1892. u Zagrebu. Po struci je bio odvjetnik. Njegova supruga bila je Katarina, rođena Šurmin, kći Đure Šurmina.
Đurđica se rodila 1890. Bila je udana za Božidara Širolu, hrvatskog komponistu, sina Stjepana Širole.
Milorad se rodio 1902. Po zanimanju je bio bankovni činovnik.
Mladen je rođen u Zagrebu 1900. U Zagrebu je završio klasičnu gimnaziju i studij kemije, fizike i matematike. Specijalizirao je organsku kemiju. Radio je u Srednjoj tehničkoj školi u Zagrebu (1923.–1925.), u šibenskoj gimnaziji (1925.-1926.), na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1926.-1945.), a od 1945. do 1949. bio je voditelj Kemijskog laboratorija Duhanskog instituta u Zagrebu. Godine 1949. postao je profesor na Medicinskom fakultetu u Sarajevu, zatim na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. U razdoblju od 1960. do 1966. bio je voditelj Odsjeka za kemiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Sarajevu. Bavio se istraživanjem prirodnih spojeva i sintezom novih organskih spojeva, te vitaminom C. Istaknuo se istraživanjem osobina hercegovačkih duhana, pirola, porfirina i hemina. Bio je oženjen Sofijom, rođenom Eder, pijanisticom i klavirskom pedagoginjom (Lovran, 1911.-Zagreb, 1985.). Umro je u Zagrebu 1989.
Stanislav se rodio 1893. u Zagrebu. Završio je Visoku trgovačku školu u Berlinu. Doktorirao je pravo. Služio je kod Obrtne banke i Kreditne banke. U razdoblju od 1919. do 1922. bio je tajnik Saveza novčanih i osiguravajućih zavoda. Od 1919. bio je profesor na Državnoj trgovačkoj akademiji u Zagrebu. Godine 1942. postavljen je za predstojnika Odsjeka za studije i dokumentaciju pri Ministarstvu za obrt, veleobrt i trgovinu. Bio je vještak Trgovačkog suda za knjigovodstvene i bankovne poslove. S Ivom Andrićem uređivao je časopis "Luč" (s prekidima od 1913. do 1937.). Časopis "Bankarstvo" pokrenuo je 1923., a do 1930. bio je njegov glavni urednik. Od 1930. do 1933. uređivao je "Privrednu reviju" i "Merkurov vjesnik". Umro je u Zagrebu 1951.
Tihomil se rodio 1904. u Zagrebu. Završio je trgovačku akademiju u Sušaku. Od 1924. do 1925. radio je kao kancelarijski činovnik u odvjetničkoj pisarnici Branimira Deželića. Tijekom 1929. bio je knjigovođa u Sveopćem trgovačkom k.d. Zagreb, od 1929. do 1934. radio je kao činovnik u Jugoslavenskoj udruženoj banci d.d. Zagreb. Za gradskog pomoćnog namještenika u Zagrebu postavljen je 1934. Gradskim računskim oficijalom je postao 1938., a u razdoblju od 1939.-1943. radio je kao gradski računski revident. Oženio se Nadom Vrkljan 1941. Kći Jasna rodila im se 1942.
Velimir sin rođen je u Beču 1888. Pučku školu i gimnaziju završio je u Zagrebu. U razdoblju od 1908. do 1910. studirao je filozofiju u Zagrebu, a 1919. završio je pravne znanosti i trgovačku kameralistiku u Zagrebu, Beču i Minhenu. Doktorirao je pravo. Za 1. svjetskoga rata obavljao je službu kod Zemaljskog odbora za zaštitu porodica. Od 1919. do 1921. bio je ravnatelj sveučilišne pisarnice. Kao član katoličkog pokreta u Hrvatskoj, ušao je u Privremeno narodno predstavništvo, a poslije, kao poslanik za Varaždinsko-međimurski okrug, u Konstituantu. Radio je u državnoj službi u Šilovićevoj Narodnoj zaštiti za ratnu siročad. Od 1940. je banovinski činovnik Odjela za socijalnu politiku, a nakon toga je odjelni pročelnik u Ministarstvu unutarnjih poslova. U razdoblju od 1909. do 1940. bio je ravnatelj Društva svetog Jeronima. Osnovao je i uređivao omladinske listove "Krijes" i "Mladost". Bio je urednik Popularne naučne knjižnice, suosnivač Riječkih novina, Pučkog pozorišta i Hrvatskog katoličkog Narodnog saveza u Zagrebu. Godine 1923. bio je jedan od osnivača Teatra marioneta, svojevrsnog nastavka lutkarskih predstava koje su od 1918. priređivali članovi njegove obitelji. Napisao je mnogo političkih, socijalnih i kritičkih članaka. Bavio se i beletristikom. Potpisivao se pseudonimima V. Vladimirovič, Megal Eirinon i drugima. Umro je u Zagrebu 1976.
Zlatica Deželić se rodila 1898. Bila je udana za Dragutina Matijašića.
DOPUNSKI IZVORI:
Državni arhiv u Zagrebu: HR-DAZG-857 Zbirka Ulčnik Ivan, sign. 172, 173, 2168
Hrvatski državni arhiv: HR-HDA-1964 Obitelj Deželić
HAZU. Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe.
Odsjek za Povijest hrvatske književnosti: (240.) Deželić Velimir. st.
HAZU. Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe.
Odsjek za Povijest hrvatskog kazališta: (417.) Scenografije i kostimografije/Likovna rješenja za operne i baletne predstave Hrvatskog narodnog kazališta. Deželić Berislav
Nacionalna i sveučilišna knjižnica. Zbirka rukopisa i starih knjiga: HR-NSK-178 Deželić Đuro Stjepan
Nacionalna i sveučilišna knjižnica. Zbirka muzikalija i audiomaterijala: HR-NSK-711 Širola Božidar
Hrvatski glazbeni zavod: (75.) Deželić Sofija
BIBLIOGRAFIJA O FONDU:
Kolanović Josip [ur.] [et al.]: Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske. 1. Zagreb, 2006., 1001.
Molnar, Branka; Topolovec, Mihaela; Horvat, Katarina: Knjiga pisama. Zagreb, 2005., 32.
Lalić, Sredoje; Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Arhivski fondovi i zbirke u SFRJ. SR Hrvatska. Beograd, 1984., 388.
BIBLIOGRAFIJA O STVARATELJU FONDA:
Iveljić, Iskra: Očevi i sinovi. Privredna elita Zagreba u drugoj polovici 19. stoljeća. Zagreb, 2007., 24, 27, 153, 167, 227, 229, 230, 257, 314, 321, 346, 360, 362.
Muraj, Aleksandra: Zamisli Velimira Deželića st. o osnivanju Etnografskog muzeja u Zagrebu : jedna nevesela kronologija. Etnološka tribina. 36. Zagreb, 2006. (29) 7-21.
Dadić, Žarko [et al.] Znanstveni skup u povodu petnaeste obljetnice smrti dr. Mladena Deželića. Zagreb , 2005.
Kauzlarić, Nevenka: Đuro Stjepan Deželić. Zbornik Moslavine. 7. - 8. Kutina, 2005., 50-72.
Gajski, Vladimir [ur.]: Đuro Stjepan Deželić : senator grada Zagreba, književnik, otac vatrogastva. Kloštar Ivanić, 2003.
Deželić, Đuro; Sečić, Dora; Petković, Milovan: Dr. Velimir Deželić stariji (1864. - 1941.). Zagreb, 2002.
Dubravko Jelčić [et al.]; Paić, Žarko [ur.]: Gjuro Stjepan Deželić : obrisi moderne hrvatske kulture i politike : zbornik radova. Ivanić-Grad, Zagreb, 2000.
Trinajstić, Nenad: Mladen Deželić : zaboravljeni hrvatski kemičar. Polimeri. 16. Zagreb, 1995. (4) 167-170.
Krmpotić, Ante: Depolitizacija katoličkog laičkoga pokreta i misteriji Velimira Deželića, mlađeg. Hrvatska : članci, radnje i rasprave. Zagreb, 1994. (3-4) 108-126.
Plejić, Ivana: Deželićeva "Krešimirijada". Književna revija. Ogranak Matice hrvatske Osijek. 34. Osijek, 1994. (1-2) 109-123.
Krmpotić, Ante [ur.]: Dr. Velimir Deželić st. : zbornik radova sa znanstvenog skupa održanog 27. i 28. XI. 1992. u Mariji Bistrici i Zagrebu. Zagreb, 1993.
Hrvatski biografski leksikon. 3. Zagreb, 1993., 357-366.
Deželić, Mladen: Velimir Deželić i Sveučilišna knjižnica u Zagrebu. Vjesnik bibliotekara Hrvatske. 33. Zagreb, 1992. (1-4) 1-30.
Bibliografija rasprava i članaka Jugoslavenskog leksikografskog zavoda. IV. Zagreb, 1977. – 1985. (IV/1) 121-123., (IV/2) 58-59.
Građa za hrvatsku retrospektivnu bibliografiju knjiga, 1835 – 1940. III. Zagreb, 1984., 220-233.
Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda. 2. Zagreb, 1977., 315.
Hrvatska enciklopedija. IV. Zagreb, 1942., 717-719.
Nosić, Cvjetko; Pavunić Ivo [ur.]: Ivanić-grad : spomenica izdana uz otkriće spomen-ploče Đuri Stjepanu Deželiću. Zagreb, 1931.
Znameniti i zaslužni Hrvati 95 – 1925. Zagreb, 1925., 60-61.
Album zaslužnih Hrvata XIX. stoljeća. Zagreb, 1920.
Horvat, Rudolf: Životopis dra Velimira Deželića, Zagreb, 1914.
Deželić, Velimir stariji: Književni rad Gjure Stj. Deželića. Zagreb, 1908.
Brusina, Branimir: Đuro Stjepan Deželić, Zagreb, 1907.
Širola, Stjepan: Dr Velimir Deželić. Zagreb, 1907.
Spomenica o proslavi 50-godišnjice književnog i javnog rada Gjure Deželića 15. i 16. kolovoza 1906. Zagreb, 1907.
Deželić, Đuro Stjepan: Uspomene iz mojih študijah. Narodne novine. Zagreb, 1860. (252-253)
OSTALA BIBLIOGRAFIJA:
Matanović, Julijana: Dijaloško čitanje Deželićevih romana : (na primjeru romana "Prokleti grad"). Književna revija. Ogranak Matice hrvatske Osijek. 34. Osijek, 1994. (1-2) 95-108.
Pandžić, Ivan: Hrvatski povijesni sjaj u djelima Velimira Deželića st. Hrvatska revija. 43. Zagreb, 1993. (2-3) [(170-171)] 349-352.
Mihanović, Nedjeljko: O umjetničkoj strukturi Deželićeva književnog djela. Forum. 31. [64.] Zagreb, 1992. (12) 503-507.
Rittig-Beljak, Nives: Istraživači i kazivači : (Stanko Vraz, Đuro Deželić, Vinko Žganec - među Hrvatima iz Mađarske). Migracijske teme. 6. Zagreb, 1990. (3) 397-405.
Draganić-Vištica, Vlatko: Dokle će besčasni Berislav Djuro Deželić djelovati kao javni radnik? : kriminal, prostitucija, agenti. Zagreb, 1975.
Deželić, Stanislav: Bankovna korespondencija. Zagreb, 1944.
Deželić, Velimir mlađi: Tisuću metara nad morem. Zagreb, 1944.
Deželić, Stanislav: Financialna politika. Zagreb, 1943.
Deželić, Velimir mlađi: Bistrica. Zagreb, 1943.
Deželić, Velimir mlađi: Divlji oganj. Zagreb, 1943.
Deželić, Velimir mlađi: Troja nebeska vrata. Zagreb, 1943.
Deželić, Velimir mlađi: Hrvati upoznaju Krista. Zagreb, 1941.
Deželić, Mladen: O hrvatskoj kemijskoj terminologiji. Zagreb, 1940.
Deželić, Mladen: Profesor Lavoslav Ružička. Zagreb, 1940.
Deželić, Velimir mlađi: Mladi gospodin. Zagreb, 1940.
Deželić, Mladen: O spojevima nikotina sa mravljom, octenom i propionskom kiselinom. Zagreb, 1939.
Deželić, Mladen: O aciditetu pirola i nekih njegovih homologa. Beograd, 1938.
Deželić, Velimir mlađi: Sitna sreća. Zagreb, 1938.
Deželić, Mladen: Teški vodik i teška voda. Nastavni vjesnik. 46. Zagreb, 1937. - 1938., 62-82.
Deželić, Mladen: Viskozitet smjesa pirola sa benzolom, hlorbenzolom, brombenzolom i jodbenzolom. Glasnik Hemiskog društva Kraljevine Jugoslavije. 8. Beograd, 1937. (3-4) 139-143.
Deželić, Velimir mlađi: Jedna stara kajkavska božićna igra. Hrvatska straža. 9. Zagreb, 1937. (285) 4-6.
Deželić, Velimir mlađi: Kolede. Zagreb, 1937.
Deželić, Velimir mlađi: Sveti Lovrinac. Zagreb, 1937.
Deželić, Mladen: Molekularni spojevi pirolovnih derivata. Beograd, 1936.
Deželić, Berislav: Sinovi sunca. Zagreb, 1936.
Deželić, Mladen: O pitanju povećanja koncentracije teške vode u običnoj vodi frakcionovanom kristalizacijom. Beograd, 1936.
Deželić, Velimir mlađi: Ljubav neba. Obitelj. 7. Zagreb, 1935. (15) 292.
Deželić, Stanislav: Nauka o trgovini, trgovačko zakonodavstvo i nauka o državi. Zagreb, 1935.
Deželić, Velimir stariji: Đuro Szabo. Hrvatska prosvjeta. 22. Zagreb, 1935. (1-2) 46.
Deželić, Velimir stariji: Kraljica Hrvata. Zagreb, 1935.
Deželić, Mladen: Oksidacija etioporfirina. Beograd, 1935.
Deželić, Mladen: O postanku petroleja iz bilja. Farmaceutski vjesnik. 20. Zagreb, 1935.
Deželić, Velimir stariji: Kako su isusovci došli u Zagreb. Vijesti. 2. Zagreb, 1935. (9-10) 84-87.
Deželić, Mladen: O djelovanju joda na kriptopirol i etioporfirin. Zagreb, 1934.
Deželić, Mladen: Kemija klorofila. Zagreb, 1934.
Deželić, Stanislav: Nauka o trgovini. Zagreb, 1934.
Deželić, Velimir mlađi: Crveno selo. Zagreb, 1934.
Deželić, Velimir mlađi: Grabancijaš. Zagreb, 1934.
Deželić, Velimir mlađi: Muke Spasitelja našeg. Zagreb, 1934.
Deželić, Velimir mlađi: Obnova socijalnog poretka. Zagreb, 1934.
Deželić, Velimir mlađi: Čuvanje i proučavanje spomenika prošlosti. Danica (kalendar). Zagreb, 1934., 82-84.
Bakšić, Stjepan; Deželić,Velimir sin: Obnova socijalnog poretka prema pravilu evanđeoskog zakona i encikličkim pismima rimskih papa. Zagreb, 1934.
Deželić, Velimir mlađi: Kragulj. Celje, 1933.
Deželić, Velimir mlađi: Na Trškom Vrhu. Zagreb, 1933.
Deželić, Velimir mlađi: Wellsova "Povijest svijeta". (Prikaz). Hrvatska prosvjeta. 20. Zagreb, 1933., (1) 24-27.
Deželić, Stanislav: Načela narodne ekonomije. Zagreb, 1933.
Deželić, Stanislav: Novac i bolesti novca: inflacija i deflacija. Zagreb, 1933.
Deželić, Stanislav: Naši ekonomski klasici. Juraj Križanić, naš markantni ekonomsko-politički pisac XVII vijeka. Mladost. Privredni prilog. 11. Zagreb, 1933., 28-30.
Deželić, Stanislav: Čitanka privrednoga štiva. Zagreb, 1932.
Deželić, Berislav: Naša emigracija u Njemačkoj. Zagreb, 1932.
Deželić, Velimir stariji: Petar Krešimir. Zagreb, 1932.
Deželić, Mladen: Sinteza hemina. Zagreb, 1932.
Deželić, Mladen: Važnost mikrokemijskih metoda u organskoj kemiji. Vjesnik ljekarnika. 7. Zagreb, 1932., 473-479.
Deželić, Velimir mlađi: Govor gosp. dr. V. Deželića kod groba s. Bernardine. Glasnik sv. Josipa. 60. Zagreb, 1932. (2) 44-45.
Deželić, Velimir mlađi: U spomen onoj iz vrta ograđena. Obitelj. 4. Zagreb, 1932. (7) 103-105.
Deželić, Velimir mlađi: Majka Božja od kamenitih vrata. Zagreb, 1931.
Deželić, Velimir mlađi: F. S. Finžgar. Obitelj. 3. Zagreb, 1931. (8) 119.
Deželić, Stanislav: Narodna ekonomija. Zagreb, 1931.
Deželić, Velimir stariji: Ave Victor! Katolički list. 82. Zagreb, 1931. (45) 543-545.
Deželić, Velimir mlađi: Citara i bubanj. Zagreb, 1930.
Deželić, Velimir mlađi: Feminist. Zagreb, 1930.
Deželić, Stanislav: Burze u kraljevini Jugoslaviji. Zagreb, 1930.
Deželić, Stanislav: Čekovno pravo. Zagreb, 1930.
Deželić, Stanislav: Mjenično pravo. Zagreb, 1930.
Deželić, Stanislav: Stečajno pravo. Zagreb, 1930.
Deželić, Velimir stariji: Majka velikoga kralja. Zagreb, 1930.
Deželić, Mladen: Kvantitativne metode za odreðivanje masti i ulja. Zagreb, 1929.
Deželić, Velimir stariji: Bibliografija književnoga rada Emilija Laszowskoga (1889-1929). Vjesnik Kr. državnog arkiva u Zagrebu. 4. Zagreb, 1929., 1-23.
Deželić, Velimir stariji: 60-godišnjica Msgra J. Barle-a. Narodna politika. 12. Zagreb, 1929., 62-64.
Deželić, Velimir stariji: Prokleti grad. Zagreb, 1929.
Deželić, Velimir stariji: U pandžama lava. Zagreb, 1929.
Deželić, Velimir stariji: Kardinal Haulik, nadbiskup zagrebački 1788-1869. Zagreb, 1929.
Deželić, Velimir mlađi: Prvi zagrebački nadbiskup. Obitelj. 1. 1928. – 1929. (20) 342-344.
Deželić, Velimir stariji: Uspomene na Vjekoslava Klaića. Hrvatska prosvjeta. 15. Zagreb, 1928. (11) 242-244., (12) 268-271.
Deželić, Velimir mlađi: Posljednja pričest svetoga Jeronima. Zagreb, 1928.
Deželić, Velimir mlađi: Sedam puta udarani. Zagreb, 1928.
Deželić, Velimir mlađi: Narodna godina. Mladost. 6. Zagreb, 1927.
Deželić, Velimir mlađi: Sofiju odabra. Zagreb, 1927.
Deželić, Velimir mlađi: Život i spomen slavnih učitelja, svete braće Ćirila i Metodija, apostola slavenskih. Zagreb, 1927.
Deželić, Velimir stariji: Isusovci u Hrvatskoj. Zagreb, 1927.
Deželić, Velimir mlađi: Socijalno pitanje. Zagreb, 1926.
Deželić, Velimir stariji: Mandaljena pobjednica. Zagreb, 1926.
Deželić, Stanislav: Pregled nauke o trgovini (tehnika gospodarskog prometa). Zagreb, 1926.
Deželić, Stanislav: Trgovački leksikon. Zagreb, 1925.
Deželić, Velimir stariji: Verković i Hrvati banske Hrvatske. Narodna starina. 4. Zagreb, 1925. (11) 205-218.
Deželić, Velimir stariji: Posljednja banska instalacija u Zagrebu. Narodna starina. 4. Zagreb, 1925. (10) 187-191.
Deželić, Velimir stariji: Biskupska a zatim novoselska tiskara u Zagrebu (1794-1825). Narodna starina. 4. Zagreb, 1925. (10) 96-126.
Deželić, Velimir stariji: Hrvatske slave sjaj. Zagreb, 1925.
Deželić, Velimir mlađi: Posvetilište. Žrtva Abrahamova. Zagreb, 1924.
Deželić, Velimir stariji: Dr. Đuro Arnold. Iz mojih uspomena. Hrvatska prosvjeta. 11. Zagreb, 1924. (I.) 1-6.
Deželić, Velimir stariji: Prilozi k Jagićevoj biografiji. Vijenac. 2. Zagreb, 1924. (III) [(12)] 371-377.
Deželić, Stanislav: O žiro prometu s obzirom na prilike u Jugoslaviji. Zagreb, 1924.
Deželić, Velimir stariji: Dragutin Rakovac kao dramatik. Nastavni vjesnik. 32. Zagreb, 1923. – 1924. (1-5) 129-134.
Deželić, Velimir stariji: Znameniti Jastrebarčani. (Vinković, Levaković i Mikloušić.), Katolički list. 74. Zagreb, 1923. (49) 597-601.
Deželić, Velimir stariji: Gaj i Metternich. Otvoreno pismo g. Hermannu Wendelu. Jutarnji list. 12. Zagreb, 1923. (4172) 4.
Deželić, Velimir stariji: Der Morgen. I. Zagreb, 1923. (96) 6.
Deželić, Velimir stariji: Zagrebačka Vlaškoulička općina. Narodna starina. 2. Zagreb, 1923. (5) 101-119.
Deželić, Stanislav: Pregled nauke o narodnom gospodarstvu. Zagreb, 1923.
Deželić, Branimir: Mjenično pravo. Zagreb, 1923.
Deželić, Velimir stariji: Nepoznate njemačke pjesme Augusta Šenoe. Nastavni vjesnik. 31. Zagreb, 1922. – 1923., 15-25.
Deželić, Velimir stariji: Prilozi k biografiji Augusta Šenoe. Nastavni vjesnik. 31. Zagreb, 1922. – 1923., 157-163.
Deželić, Stanislav: Socijalizam, komunizam i anarhizam. Zagreb, 1922.
Deželić, Stanislav: Terminologija trgovačkih znanosti. Zagreb, 1922.
Deželić, Stanislav: Burze i burzovni poslovi. Narodna prosvjeta. 5. Zagreb, 1922.
Deželić, Velimir stariji: Najslavniji hrvatski ban. Danica (kalendar). Zagreb, 1922., 72-77.
Deželić, Velimir stariji: Obrt u starome Zagrebu. Vjerni drug. 25. Zagreb, 1922. (1-10) 59-63.
Deželić, Velimir stariji: Kad je Vraz upoznao svoju Lauru. Nastavni vjesnik. 30. Zagreb, 1921. – 1922., 124-128.
Deželić, Velimir stariji: Ljubovnici. Dubrovačka komedija XVI. Vijeka. Nastavni vjesnik. 30. Zagreb, 1921. - 1922., 161-165.
Deželić, Velimir stariji: Izvor Veberovoga "Dobrotvora đačkog". Nastavni vjesnik. 29. Zagreb, 1920. – 1921., (7-8) 314-318.
Deželić, Stanislav: Banke i bankarstvo, Zagreb, 1920.
Deželić, Stanislav: Novčani zavodi Jugoslavije. Bjelovar, 1920.
Deželić, Stanislav: Čekovni, žiro i kliring promet. Zagreb, 1919.
Deželić, Velimir stariji: Preradović kao njemački pjesnik. Hrvatska prosvjeta. 6. Zagreb, 1919., 310-311.
Deželić, Velimir stariji: Petar Zrinski. Zagreb, 1919.
Deželić, Velimir stariji: Preradović i tajinstveni svijet. Hrvatska prosvjeta. 5. Zagreb, 1918., 109-118.
Deželić, Velimir stariji: Gradska vijećnica u Zagrebu, historijska kuća. Hrvatski zmaj. 1. Zagreb, 1917., (2) 22-24.
Deželić, Velimir stariji: Dr. Velimir Deželić o hrvatskoj katoličkoj književnosti. Hrvatska prosvjeta. 1. Zagreb, 1914. (3) 167.
Deželić, Velimir stariji: Emilije Laszowski. (10.II.1889 - 10.II.1914). Hrvatska prosvjeta. 1. Zagreb, 1914. (2) 84-94.
Deželić, Velimir stariji: Dva govora turopoljska g. 1790. Vjesnik Kr. hrvatsko-slavonsko-dalmatinskoga zemaljskoga arkiva. 16. Zagreb, 1914., 302-306.
Deželić, Velimir stariji: August Harambašić. Prosvjeta (Zagreb ). 19. Zagreb, 1911., (15) 457-459.,
(16) 495-499., (17) 528-534., (18) 564- 568., (19) 602-607., (20) 635-639.
Deželić, Velimir stariji: Stjepan Širola. Dvadeset pet godina književnog i nastavničkog rada. Prosvjeta. 19. Zagreb, 1911., (15) 471-475.
Deželić, Velimir stariji: Zmajevi u pjesmi i priči. Zagreb, 1911.
Deželić, Velimir stariji: Julije Slowacki. Zagreb, 1910.
Deželić, Velimir stariji: Slovenci za sjedinjenje s Hrvatskom god. 1848. Vjesnik Kr. hrvatsko-slavonsko-dalmatinskoga zemaljskoga arkiva. 12. Zagreb, 1910., 54-60.;
Vjesnik Kr. državnog arkiva u Zagrebu. I. Zagreb, 1925., 199-200.
Deželić, Velimir stariji: Mirko Lopašić. (1781-1838). Jedan od preteča ilirskog preporoda. Glas Matice hrvatske. 3. Zagreb, 1909., (5-6) 39-41., (7-8) 49-52., (9), 67-69., (10) 77-78., (11) 81-82., (12-15) 90-92.
Deželić, Velimir stariji: Gaj kao njemački pjesnik. Ilustrovani Obzor. 2. Zagreb, 1909., 432-440.
Deželić, Velimir stariji: Ljudevit Gaj. Prosvjeta. 17. Zagreb, 1909., (16) 489-498., (17) 521-525., (18) 553-558., (19) 585-593., (20) 617-620., (21) (649-656)., (22) 681-688., (23) 713-718., (24) 766-772.
Deželić, Velimir stariji: Pisma pisana dru Ljudevitu Gaju i neki njegovi sastavci. (1828-1850). Građa za povijest književnosti Hrvatske. VI. Zagreb, 1909., VII-XLV, 1-371.
Deželić, Velimir mlađi: Dr Juraj Dobrila. Jutro. 1. Zagreb, 1908., (10) 2.
Deželić, Velimir stariji: Književni rad Gjure Stj. Deželića. Zagreb, 1908.
Deželić, Velimir stariji: U službi kalifa. Zagreb, 1908.
Deželić, Velimir stariji: O evoluciji modernih slobodnih knjižnica. Zagreb, 1908.
Deželić, Velimir stariji: Hadžibova kob. Zagreb, 1908.
Deželić, Đuro Stjepan: Strossmayer u Zagrebu. Dragoljub (kalendar). 1. Zagreb, 1907., 88-90.
Deželić, Đuro Stjepan: Vrhovčeva zaklada za imovnu obćinu Vlaška ulica u Zagrebu. Zagreb, 1907.
Deželić, Đuro Stjepan: Hrvatski vatrogasni zakon. Zagreb, 1907.
Deželić, Đuro Stjepan: Vatrogasna glazba u Zagrebu. Zagreb, 1907.
Deželić, Velimir stariji: Narodna straža u Zagrebu. Bog i Hrvati. 14. Zagreb, 1907., 90-100.
Deželić, Velimir stariji: Kosti Petra Zrinskoga i Frana K. Frankopana. Prosvjeta. 15. Zagreb, 1907. (17) 523-524, 525, 529, 532, 533, 536, 537., (18) 553-563.
Deželić, Velimir stariji: Dva brata Ivan i Ljudevit Tomšić. Zagreb, 1907.
Deželić, Velimir stariji: Historijski grobovi u Zagrebu. Prosvjeta. 14. Zagreb, 1906., (21) 653, 656-657, 660-667; (22), 689-694., (23) 735-740.
Deželić, Velimir stariji: Car Dioklecijan. Zagreb, 1906.
Deželić, Đuro Stjepan: Iz života Ivana Krstitelja Tkalčića, Dragoljub (kalendar). Književni dar. 43. Zagreb, 1906., 7-28.
Deželić, Đuro Stjepan: Ilarijon Ruvarac. Književni dar. Dragoljub (kalendar). 43. Zagreb, 1906., 28-30.
Deželić, Đuro Stjepan: Dvije skupštine zagrebačke županije god. 1848. Dragoljub (kalendar). 43. 1906., 51-52.
Deželić, Đuro Stjepan: Iz staroga Zagreba. Dragoljub (kalendar). 42. Zagreb, 1905., 56-57.
Deželić, Đuro Stjepan: Židovi u Hrvatskoj. Dragoljub (kalendar). 42. Zagreb, 1905, 1-30.
Deželić, Velimir stariji: Dragom našem Lujčeku Tomšiću ... Zagreb, 1905.
Deželić, Velimir stariji: Novoselska tiskara u Zagrebu. Vitezović. 2. Zagreb, 1905., Hrvatski bibliofil. 1. Zagreb, 1905. (1) 1-9., (2-3) 17-25.
Deželić, Velimir stariji: Hrvatski bibliofil XVIII vieka. Vitezović. 2. Zagreb, 1905., Hrvatski bibliofil, 1. Zagreb, 1905. (1), (2-3) 25-28.
Deželić, Velimir stariji: Turopolje i njegovi spomenici. Prosvjeta. 13. Zagreb, 1905. (21) 666-674.
Deželić, Velimir stariji: Spor Dimitrija Demetra i Augusta Šenoe. Prosvjeta. 12. Zagreb, 1904. (16) 499-502, (17) 531-534., (18) 556-558., (19), 588-591.
Deželić, Đuro Stjepan: Grudobran kraljevine Hrvatske. Zagreb, 1904.
Deželić, Đuro Stjepan: Ivan Gundulić o ljepoti. Prosvjeta. 12. Zagreb, 1904., (3) 83-86., (5) 140-142., (6) 171-173.
Deželić, Đuro Stjepan: Ivanićke tri slike. Prosvjeta. 12. Zagreb, 1904., (14) 443-446.
Deželić, Đuro Stjepan: Uskoci i žumberački Vlasi. Dragoljub (kalendar). Zagreb, 1904. – 1908., (41) 32-60., (42) 48-56., (43) 37-43., (44) 48-55., (45) 34-46.,
Osvit. 7. Zagreb, 1904., 6.
Deželić, Velimir stariji: Maksimilijan Vrhovac. Vitezović. 1. Zagreb, 1903. – 1904., (1) 4-8., (2) 17-24., (3) 33-39., (4) 49-54., (5) 65-75., (6) 81-91., (7) 97-102., (8) 113-115., (9) 129-134., (10) 146-150.
Deželić, Velimir stariji: Prvi kralj. Zagreb, 1903.
Deželić, Đuro Stjepan: Hrvatska pjesmarica ili Sbirka rado pjevanih pjesamah. Zagreb, 1903.
Deželić, Đuro Stjepan: Zagrebački začasni građani. Dragoljub (kalendar). 39. Zagreb, 1902., 9-11.
Deželić, Đuro Stjepan: Mala Vlaška u Hrvatskoj. Dragoljub (kalendar). 39. Zagreb, 1902., 16-40.
Deželić, Đuro Stjepan: Vojare u starom Zagrebu. Prosvjeta. 10. Zagreb, 1902., (16) 506-507., (17) 525-528.
Deželić, Đuro Stjepan: Gdje se rodio August Šenoa ? Narodne novine. 67. Zagreb, 1901., 154, 5.
Deželić, Velimir stariji: Zvuci iz katakomba. Zagreb, 1902.
Deželić, Velimir stariji: Inkunabule (prvotisci) zagrebačke sveučilištne biblioteke. Zagreb, 1902.
Deželić, Velimir stariji: Javna predavanja i tečajevi za analfabete. Zagreb, 1902.
Deželić, Velimir stariji: U buri i oluji. Zagreb, 1902.
Deželić, Velimir stariji: Fra Grga Martić kao Ilir. Prosvjeta. 10. Zagreb, 1902., (3) 73-74., (4) 105-107.
Deželić, Đuro Stjepan: Marijan Marković. Uspomene iz narodnog života. Zagreb, 1900.
Deželić, Đuro Stjepan: Čiji je kraljević Marko? Dragoljub (kalendar). 37. Zagreb, 1900., 28-29.
Deželić, Đuro Stjepan: Postanak i bitak hrvatskoga vladajućeg doma. Dragoljub (kalendar). 37. Zagreb, 1900., 29-31.
Deželić, Đuro Stjepan: Pregled junačke slave Hrvata u god. 1241. i 1242. Dragoljub (kalendar)., 37. Zagreb, 1900., 48-52.
Deželić, Đuro Stjepan: Iz staroga Zagreba. Nepogode grada Zagreba god. 1770. Dragoljub (kalendar). 37. Zagreb, 1900., 55., 38. Zagreb, 1901., 36-40.
Deželić, Velimir stariji: Iz njemačkoga Zagreba. Prosvjeta. Zagreb, 1901., (8) 254-259., (9) 283-286., (10) 312-315., (12) 383-386., (13) 414-415., (14) 448-451., (15) 473-478.
Deželić, Velimir stariji: Dvije pjesme Augusta Šenoe. Prosvjeta. 8. Zagreb. 1901. (22) 700.
Deželić, Velimir stariji: Kopnom i morem. Zagreb, 1900.
Deželić, Đuro Stjepan: Ivanićke uspomene, Dragoljub (kalendar). Zagreb, 1900. – 1908., (37) 10-28, 63., (38) 21-36., (39) 40-48., (40) 22-34., (41) 23-31., (42) 31-43., (43) 43-51., (44) 56-72., (45) 49-57.
Deželić, Velimir stariji: Josip Kundek, pjesnik ilirski. Prosvjeta. 8. Zagreb, 1900. (5) 163.
Deželić, Velimir stariji: Vrazova Laura. Prosvjeta. 8. Zagreb, 1900. (23) 734-735.
Deželić, Velimir stariji: Pjesme. Zagreb, 1899.
Deželić, Đuro Stjepan: Sveti Karlo Veliki i Hrvati. Dragoljub (kalendar). 36. Zagreb, 1899., 1-36.
Deželić, Đuro Stjepan: Lažne srbske zemlje. Dragoljub (kalendar). 36. Zagreb, 1899.
Deželić, Đuro Stjepan: Balkanska carica. Tragedija crnogorskog kneza Nikole. Dragoljub (kalendar). 36. Zagreb, 1899., 38-40.
Deželić, Đuro Stjepan: Jelačić ban Vukotinoviću. Dragoljub (kalendar). 35. Zagreb, 1898., 11-12.
Deželić, Đuro Stjepan: Hrvatska zemaljska gospoda u XVIII stoljeću, Dragoljub (kalendar), 35. Zagreb, 1898., 1-11.
Deželić, Đuro Stjepan:Crnogorski Begovići. Dragoljub (kalendar). 35. Zagreb, 1898., 12-13.
Deželić, Đuro Stjepan: Jubilej hrvatskog jezika. Prosvjeta. 5. Zagreb, 1897., 18, 550-552.
Deželić, Đuro Stjepan: Pred sto godina u Zagrebu. Dragoljub (kalendar). 33. Zagreb, 1896., 43-44.
Deželić, Velimir stariji: Foraminifere Jadranskoga mora. Zagreb, 1896.
Deželić, Đuro Stjepan: Vladarska proglasna dozvolnica. Zagreb, 1895.
Deželić, Đuro Stjepan: Vatrogasni vježbovnik. Zagreb, 1895.
Deželić, Đuro Stjepan: Kolonićeva nagoda. Zagreb, 1895.
Deželić, Đuro Stjepan: Savo Matov Martinović. Životopis. Dragoljub (kalendar). 32. Zagreb, 1895., 1-33.
Deželić, Đuro Stjepan [et al.]: Vatrogasni propisnik za prokušavanje štrcaljke. Zagreb, 1894.
Deželić, Đuro Stjepan: Za naše doba. Dragoljub (kalendar). 29. Zagreb, 1892., Književni dar. 40-42. 30. Zagreb, 1893.
Deželić, Đuro Stjepan: Barbara Celjska. Dragoljub (kalendar). 27. Zagreb, 1890., 62-68.
Deželić, Đuro Stjepan: Zulejka. Zagreb, 1890.
Deželić, Đuro Stjepan: Obučevnik za dobrovoljne vatrogasce, Zagreb, 1890.
Deželić, Đuro Stjepan: Crtice iz Zagreba godine 1848. Dragoljub (kalendar). 26. Zagreb, 1889., 74-79.
Deželić, Đuro Stjepan: Vatrogastvo naše prije vatrogasnih družtava. Dragoljub (kalendar). 23. Zagreb, 1886., 76-79.
Deželić, Đuro Stjepan: Burzanci. Zagreb, 1885.
Deželić, Đuro Stjepan: Zaštita životinja od mučenja. Zagreb, 1885.
Deželić, Đuro Stjepan: Statut za detiće čizmarskog ceha na Kaptolu od god. 1674., Dragoljub (kalendar). 21. Zagreb, 1884., 75-78.
Deželić, Đuro Stjepan: Imenik akademičke čete narodne straže 1848. godine. Dragoljub (kalendar). 20. Zagreb,1883., 51.
Deželić, Đuro Stjepan: Obća bolnica kod milosrdne braće u Zagrebu. Zagreb, 1883.
Deželić, Velimir stariji: Miklošić i Hrvati. Zagreb, 1883.
Deželić, Đuro Stjepan: Obučevnik za dobrovoljne vatrogasce. Zagreb, 1882.
Deželić, Đuro Stjepan: Pripetska močvara. Dragoljub (kalendar). 18. Zagreb, 1881., 54-60.
Deželić, Đuro Stjepan: Nesgode grada Zagreba 1770. Dragoljub (kalendar). 18. Zagreb, 1881., 67-68.
Deželić, Đuro Stjepan: Hrvatska narodnost iliti Duša hrvatskoga naroda. Zagreb, 1879.
Deželić, Đuro Stjepan: San. Zagreb, 1879.
Deželić, Đuro Stjepan: Pet Vučetića iz prošlog stoljeća. Dragoljub (kalendar). 15. Zagreb, 1878., 46-56.
Deželić, Đuro Stjepan: Hrvatsko arheologičko družtvo. Vienac. 10. Zagreb, 1878., 27, 433-435.
Deželić, Đuro Stjepan: Duša. Zagreb, 1877.
Deželić, Đuro Stjepan: Vjerska parnica. Dragoljub (kalendar). 13. Zagreb, 1876., 40-45.
Deželić, Đuro Stjepan: Hrvatska kuharica ili pouka kako se gotove svakakva jela. Zagreb, 1876.
Deželić, Đuro Stjepan: Grčko-istočne eparhije u Hrvatskoj. Dragoljub (kalendar). 12. Zagreb, 1875., 68-70.
Deželić, Đuro Stjepan [koautor]: Hrvatsko-njemački i njemačko-hrvatski rječnik. Zagreb, 1875.
Deželić, Đuro Stjepan: Rod Dobrinovića Vranjicana. Dragoljub (kalendar). 9. Zagreb, 1872., 64-70.
Deželić, Đuro Stjepan: Pjesmarica ili Sbirka rado pjevanih pjesamah. Zagreb, 1872.
Deželić, Đuro Stjepan: Nova pjesmarica ili Sbirka rado pjevanih pjesamah. Zagreb, 1872.
Deželić, Đuro Stjepan: Izvješće o postanku vatrogasnoga družtva u Zagrebu. Zagreb, 1870.
Deželić, Đuro Stjepan: Kaptolska glavna učiona. Zagreb, 1870.
Deželić, Đuro Stjepan: Ivan Kocijan. Narodne novine. 35. Zagreb, 1869, 173-184., Dragoljub (kalendar). 7. Zagreb, 1870., 77-111.
Deželić, Đuro Stjepan: Nova hrvatska kuharica ili pouka kako se gotove svakakva jela. Zagreb, 1868.
Deželić, Đuro Stjepan: Medvedgradski duh. Dragoljub. Zagreb, 1868.
Deželić, Đuro Stjepan: Jugoslavenska akademija. Zagreb, 1867.
Deželić, Đuro Stjepan: Surka. Dragoljub. Zagreb, 1867.
Deželić, Đuro Stjepan: Sveobće izvješće o narodnoj svetkovini tristogodišnjici sigetskoga junaka. Zagreb, 1867.
Deželić, Đuro Stjepan: Dubrovačka skupnovlada. Dragoljub (kalendar). 5. Zagreb, 1866., 33-44.
Deželić, Đuro Stjepan: Cetin-grad. Dragoljub (kalendar). 5. Zagreb, 1866., 44-46.
Deželić, Đuro Stjepan: Šubići knezovi Bribirski poslie Zrinjski. Dragoljub (kalendar). 5. Zagreb, 1866., 46-59.
Deželić, Đuro Stjepan: Dragojla Jarnevićeva. Dragoljub. 4. Zagreb, 1865., 73-84.
Deželić, Đuro Stjepan: Crkvica u Jurjoj vesi. Dragoljub (kalendar). 4. Zagreb, 1865., 101-102.
Deželić, Đuro Stjepan: Pjesmarica ili Sbirka rado pjevanih pjesamah. Zagreb, 1865.
Deželić, Đuro Stjepan: Poljubac. (Iz sudnice). Narodne novine. 24. Zagreb, 1864.
Deželić, Đuro Stjepan: Teuta. Narodne novine. 30. Zagreb, 1864., 54, 214.
Deželić, Đuro Stjepan: Macchiavelli. Narodne novine. 258. – 261. Zagreb, 1863.
Deželić, Đuro Stjepan: Odgovor na pitanja stavljena po historičkom družtvu. Arkiv za povjestnicu jugoslavensku. VII. Zagreb, 1863., 199-232.
Deželić, Đuro Stjepan: Samo. Historička certa iz 7. stoljeća. Danica ilirska. 17. Zagreb, 1863., (33) 259-260., (34) 269-271.
Deželić, Đuro Stjepan: Mirko Bogović. Dragoljub (kalendar). 2. Zagreb, 1863., 69-105.
Deželić, Đuro Stjepan: Dr. Dimitrija Demeter. Glasonoša. 2. Zagreb, 1862., 29-30.
Deželić, Đuro Stjepan: Ljudevit pl. Vukotinović. Glasonoša. 2. Zagreb, 1862., 33-35.
Deželić, Đuro Stjepan: Pavao Stoos. Glasonoša. 2. Zagreb, 1862., 40-45.
Deželić, Đuro Stjepan: Ivan Kukuljević Sakcinski. Glasonoša. 2. Zagreb, 1862., 56-59.
Deželić, Đuro Stjepan: Petar Preradović. Naše gore list. 4., 5. Zagreb, 1862.
Deželić, Đuro Stjepan: Dujno. Naše gore list. Zagreb, 1862., 45.
Deželić, Đuro Stjepan: Vatromet Vezuv. Naše gore list. Zagreb, 1862., 53.
Deželić, Đuro Stjepan: Eugenij Kažimir Kvaternik. Naše gore list. Zagreb, 1862., 61, 67.
Deželić, Đuro Stjepan: Životopis Mirka Bogovića. Zagreb, 1862.
Deželić, Đuro Stjepan: Adel. Naše gore list. Zagreb, 1862.
Deželić, Đuro Stjepan: Ajd na gore. Naše gore list. Zagreb, 1862. (10)
Deželić, Đuro Stjepan: Kad i kako je kuća anjouska došla na hrvatski priestol? Dragoljub (kalendar). 1. Zagreb, 1862., 113-115.
Deželić, Đuro Stjepan: Obsada Beograda, Dragoljub (kalendar). 1. Zagreb, 1862., 115-117.
Deželić, Đuro Stjepan: Dr. Franjo Rački. Glasonoša. 2. Zagreb, 1862., 31-32.
Deželić, Đuro Stjepan: Ana Vidović, spisateljka i pjesmarka. Dragoljub (kalendar). 1. Zagreb, 1862., 99-105.
Deželić, Đuro Stjepan: U slavu velečastnoga i veleučenoga gospodina Josipa Mura ... Zagreb, 1861.
Deželić, Đuro Stjepan: U slavu ... gospodina Ivana Kukuljevića Sakcinskog ...pjeva Duhovna mladež Sjemeništa nadbiskupije zagrebačke. Zagreb, 1861.
Deželić, Đuro Stjepan: Slavi uzoritoga i prečastnog gospodina Jurja Haulika Varaljskoga ... Zagreb, 1861.
Deželić, Đuro Stjepan: Slavi preuzvišenoga gospodina barona Metela Ožegovića ... pjeva Duhovna mladež Sjemeništa Nadbiskupije zagrebačke. Zagreb, 1861.
Deželić, Đuro Stjepan: Životopis Ivana Mažuranića. Narodna knjižnica. 1. Zagreb, 1861.
Deželić, Đuro Stjepan: Harač, harač, rajo trijeba. Naše gore list. Zagreb, 1861. (1)
Deželić, Đuro Stjepan: Rosilda. Narodne novine. Zagreb, 1860.
Deželić, Đuro Stjepan: Vruće želje ... za ... Josipa Jurja Strossmayera biskupa itd. Narodne novine. 65. Zagreb, 1860.
Deželić, Đuro Stjepan: Kupa nad Stoosovom smrti. Naše gore list. Zagreb, 1860.
Deželić, Đuro Stjepan: Sirija. Narodne novine. 197. Zagreb, 1860.
Deželić, Đuro Stjepan: Put na Plitvice od Adolfa Tkalčevića. Narodne novine. 26. Zagreb, 1860., 56.
Deželić, Đuro Stjepan: Suze nad grobom milog prijatelja i druga Lavoslava Vrbne, ... Zagreb, 1860.
Deželić, Đuro Stjepan: U slavu prečasnog gospodina Josipa Marića. Zagreb, 1860.
Deželić, Đuro Stjepan: Suze duhovne mladeži ... za Mirkom Čelikovićem. Zagreb, 1860.
Deželić, Đuro Stjepan: Misli o popularnoj enciklopediji. Narodne novine. 204. Zagreb, 1859.
Deželić, Đuro Stjepan: Uljenica. (Slika iz života stožernika Nikole Wisemanna). Zagrebački katolički list. Zagreb, 1859.
Deželić, Đuro Stjepan: Herodija. Narodne novine. Zagreb, 1859.
Deželić, Đuro Stjepan: Bogu. Zagrebački katolički list. 23. Zagreb, 1859.
Deželić, Đuro Stjepan: Neumrlost duše. Zagrebački katolički list. 23. Zagreb, 1859.
Deželić, Đuro Stjepan: Plač duhovne mladeži Nadbiskupije zagrebačke za grofom Josipom Jellačićem Bužimskim, banom .... Zagreb, 1859.
Deželić, Đuro Stjepan: Slika Bogorodice. Narodne novine, Zagreb, 1858.
Deželić, Đuro Stjepan: Svibanjske misli. Narodne novine, Zagreb, 1858.
Deželić, Đuro Stjepan: Vječnost. Zagrebački katolički list. 24. Zagreb, 1858.
Deželić, Đuro Stjepan: Dielenje baštine. Narodne novine. 256., 257., 259. Zagreb, 1858.
Deželić, Đuro Stjepan: Zima. Zagreb, 1857.
Deželić, Đuro Stjepan: Proljeće. Zagreb, 1857.
Deželić, Đuro Stjepan: Neumrlost duše. Zagreb, 1857.
Deželić, Đuro Stjepan: Katolička vjera. Zagreb, 1857.
Deželić, Đuro Stjepan: Ivan Švear. Narodne novine, 23. Zagreb, 1857., 231, 693.
Deželić, Đuro Stjepan: Kristina. Zagrebački katolički list. Zagreb, 1857.
(B.M.)
Ažurirano petak, 19. lipanj 2020 12:13