Službeno informiranje u prošlosti – Ignorantia iuris nocet

• Koncepcija izložbe: Mihaela Barbaric
• Suradnik: Tomislav Vidaković
• Oblikovanje plakata: Mihaela Barbaric i Sebastian Tišlar
• Grafička obrada panoa: Sebastian Tišlar

Prema članku 89. Ustava Republike Hrvatske, a povodeći se jednim od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (nepoznavanje prava šteti odnosno nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu svi zakoni, propisi i akti državnih i javnih tijela uprave objavljuju se u Narodnim novinama, službenom listu Republike Hrvatske. Propisi tijela koja imaju javne ovlasti prije stupanja na snagu moraju biti objavljeni na dostupan način u skladu sa zakonom.

Izložba daje povijesni pregled javnog informiranja, od samih začetke prenošenja informacije koje možemo možemo pratiti još iz antičkog doba kada su pisane obavijesti bile javno izvješene (tzv. efemeridas) do starorimskih glasila pod nazivom Acta diurna – javnih službenih pisana priopćenja koja su se klesala u kamen ili metal te bila postavljena na javna mjesta kako bi svi građani imali pravo uvida.

Dotaknut je i način informiranja u srednjovjekovnoj Europi kad se razvija tzv. ručni novelizam- organizirana razmjena vijesti između crkvenih i civilnih vlasti te trgovaca i plemstva te proklamacija dokumenata kojima su dodijeljivane razne povlastice i prava koje su bile javno, na organiziranim javnim skupovima i putem osobe ovlaštene od strane grada koja je naglas objavljivala uz pratnju truba i bubnjeva (tzv. vikači).

Prikazan je i razvoj tiska i zagrebačkih tiskara te je stavljen fokus na razvoj službenih glasila javne uprave, počevši od 1835. kad Ljudevit Gaj pokreće list Novine Horvatzke s književnim prilogom Danica Horvatska, Slavonska i Dalmatinska na hrvatskom jeziku i kajkavskom narječju, zatim 1850. kad su Narodne novine postale zvaničnim iliti službenima za Hrvatsku i Slavoniju i kad, uz druge novinske i književne priloge, počinju objavljivati službene akte vlasti. U nastavku se prati razvoj Narodnih novina s naglaskom da su jedino glasilo koje je zadržalo kontinuitet izlaženja i status službenog glasila lokalnih ili državnih vlasti zadržavaju do danas, bez obzira na sve državnopravne promjene.

U nastavku izložbe napravljen je osvrt na službeno oglašavanje u gradu Zagrebu putem nove tiskovne forme plakata koja se javlja krajem 19. stoljeća, te je prikazan razvoj javnog obavještavanja u Zagrebu prije i nakon 1945.

Izložba je zaokružena pregledom svih vidova obaviještavanja javnosti u novom komunikacijskom i informacijskom dobu.