Jučer nas je prerano napustila dugogodišnja kolegica i ravnateljica Državnog arhiva u Zagrebu (2015.-2018.), arhivska savjetnica dr. sc. Živana Heđbeli.
Svoje je visokoškolsko obrazovanje iz povijesti i arheologija završila na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1989.). Nakon toga je čitavo njeno daljnje stručno i znanstveno obrazovanje bilo posvećeno arhivistici: od stručnog ispita za arhivisticu (1997.) i zvanja više arhivistice (2006.) do najvišeg stručnog zvanja arhivske savjetnice; od magisterija znanosti iz arhivistike (2005.) do doktorice informacijskih znanosti (2007.). Bila je prva žena koja je doktorirala arhivistiku u Republici Hrvatskoj.
Svoju je cijelu karijeru posvetila arhivskoj struci. Radila je kao arhivistica i kao voditeljica odjela u Hrvatskom državnom arhivu, ustanovi u kojoj je započela i završila svoj profesionalni put te provela najveći dio svog radnog vijeka. Od 2002. do 2014. bila je zaposlena u Uredu za opće poslove Hrvatskog sabora i Vlade Republike Hrvatske. Radila je i kao znanstvena suradnica te naslovna docentica iz arhivistike i dokumentalistike.
Isticala je da je, samostalno ili u suradnji, obradila oko 4 dužna kilometra gradiva raznih stvaratelja i zbirki.
Aktivna je bila na brojnim nacionalnim međunarodnim skupovima i savjetovanjima. Od 2006. do 2023. bila je redovna članica Međunarodnog instituta arhivskih znanosti Sveučilišta u Mariboru, u svojstvu delegata za Republiku Hrvatsku. Bila je vrlo aktivna i u Hrvatskom arhivističkom društvu (tajnica i članica Predsjedništva) te Hrvatskom informacijskom i dokumentacijskom društvu.
Autorica je vrlo velikog broja radova iz područja arhivistike: knjiga, članaka, priloga, prikaza, osvrta i sl. Među ostalim, koautorica je kronologije Državni arhiv u Zagrebu 1907.-1917., objavljene u povodu 110 godina njegova postojanja.
Od 2015. do 2018. bila je ravnateljica Državnog arhiva u Zagrebu, prva žena koja je obnašala dužnost ravnateljice u povijesti te ustanove. U svom je mandatu najveći trud usmjerila poboljšanju svakodnevnog poslovanja Arhiva i otvaranju Arhiva javnosti. Sjećat ćemo je se kao osobe neupitne radne etike i visokog radnog elana.
Iza nje će ostati njezina djela kao pravi dokaz njezine ljubavi i posvećenosti prema struci, kao i kvalitete njezinog rada i životnog angažmana. Opraštamo se od nje znajući da je svojim radom zauvijek upisana u temelje arhivske struke u Hrvatskoj.
