DRŽAVNI ARHIV U ZAGREBU U KONTEKSTU ZAGREBAČKOG POTRESA 22. OŽUJKA 2020.

• Autorica izložbe i teksta: Mihaela Barbaric
• U realizaciji izložbe sudjelovali: Darko Rubčić, Danko Rusan i Mihaela Barbaric

Razoran potres koji je pogodio Zagreb 22. ožujka 2020. i uzrokovao štetu nesagledivih razmjera na građevinama na području grada, posljedice je ostavio i na zgradi Državnog arhiva u Zagrebu u Opatičkoj 29, palači Erdody – Drašković, zaštićenom pojedinačnom kulturnom dobru.

Virtualna izložba prikazat će dokumentarne fotografije koje kronološki prate zbivanja koja su se odvijala neposredno nakon potresa u Državnom arhivu u Zagrebu.

Fokus fotodokumentacije stavljen je na ozbiljna oštećenja koja je pretrpila zgrada Arhiva te na proces sanacije istih koji je još u tijeku te na postupak preventivnih mjera zaštite arhivskog gradiva.

Realizacijom ove izložbe želja je upoznati javnost s krhkošću kultirnih spomenika naspram prirodnih nepogoda te potrebom za intenziviranjem zaštite pokretne i nepokretne kulturne baštine kako bi se za buduće generacije sačuvali tragovi postojanja i kulturnog identiteta Zagreba i njegovih stanovnika.

Državni arhiv u Zagrebu smješten je od 1947. godine u palači Erdody – Drašković, zaštićenom kulturnom dobru koja je status spomenika kulture stekla 1963. godine.

Kompleks četverokrilne palače se sastoji od dva objekta; kasnobaroknog dvokatnog dijela sagrađenog 1798. za vrijeme grofa Aleksandera Erdödyja i ugaonog jednokatnog klasicističkog dijela kojeg je 1835. dao izgraditi novi vlasnik grof Franjo Drašković. Pretpostavlja se da obje zgrade do 1840. povezane u jedan kompleks.

Palača s unutrašnjim dvorištem, sjevernim kasnobaroknim dvokatnim krilom zatvara potez reprezentativnih kuća na nekadašnjem zapadnom zagrebačkom gradskom bedemu, dok jednokatnim klasicističkim istočnim i južnim krilom zatvarao ugao Demetrove i Opatičke ulice.

Ugaona jednokatnica se po svojim stilskim karakteristikama pripisuje arhitektu Bartolu Felbingeru, jednom od najznačajnijih zagrebačkih graditelja prve polovice 19. stoljeća, a smatra se da je Felbinger dao urediti i pročelje baroknog dvokatnog dijela palače nastalo je nakon rušenja sjevernih gradskih vrata 1838. u klasicističkom stilu te je tom dijelu dodao i neke klasicističke detalje; drvena vrata s motivom kopna, nadvratnke i kovanu balkonsku ogradu prema Tuškancu.

Nakon grofa Franje Draškovića vlasnik objekta na kratko razdoblje postaje veleposjednik Ivan Kuković, a od 1851. do 1945. zgradu je koristilo Financijalno ravnateljstvo za Hrvatsku i Slavoniju.

U razdoblju nakon 2. svjetskog rata, rješenjem Stambenog odsjeka Rajonskog narodnog odora I. rajona Zagreb od 27. prosinca 1947., palača je u cijelosti dodijeljena Prosvjetnom odjelu Narodnog odbora grada Zagreba za smještaj tadašnjeg Arhiva grada Zagreba.

Dodijeljeni prostor nikad nije u potpunosti odgovarao specifičnim potrebama gradskog arhiva te se više od 50 godina traži drugo, prikladnije i namjensko rješenje, no u međuvremenu se, na prvotno nefunkcionalnom objektu, uspjelo parcijalnim adaptacijama izvršiti prilagodba potrebnoj funkciji.

Tako su na palači u posljednjih nekoliko desetljeća izvršeni mnogi građevinski zahvati s ciljem poboljšanja konstrukcije zgrada i prilagodbom namjeni kulturne institucije; od prvotnog popravka krovišta radi zaštite od prodora oborina, uređenja spremišta po važećim standardima, uređenja čitaonice za korisnike, adaptacije svih instalacija, obnove krovišta, uređenje dimnjaka, vanjskih prozora, glavnog ulaza i svih vrata, postavljanja gromobranske instalacije, ugradnje sustava za sanaciju vlage do početka obnove fasade parcijalnim sistemom.

Potresi koji su zadesili Zagreb 1976. i 1990. također su prouzrokovali oštećenja na zgradi, na spojnim mjestima stropova i nosećih zidova te uzrokovali oštećenje dimnjaka i krova.

U tjednu koji je prethodio velikom ovogodišnjem potresu skinute su skele na istočnom pročelju jednokatnice prema Opatičkoj i samom uglu Demetrove nakon što su zgotovljeni jednogodišnji radovi na obnovi fasade.

U razornom potresu koji je zadesio Zagreb 22. ožujka 2020. i izazvao katastrofalna oštećenja na kulturno – povijesnoj graditeljskoj baštini grada Zagreba, palače Erdody – Drašković Državnog arhiva u Zagrebu također je pretrpila značajna oštećenja na oba svoja dijela; starijoj kasnobaroknoj dvokatnici i mlađoj klasicističkoj jednokatnici.

Potres je na zgradama ostavio posljedice u vidu mnogobrojnih pukotina na zidovima, stropovima i svodovima, urušeni su dimnjaci na kasnobaroknom objektu koji su probili krovište i stvorili otvore iznad spremišnog prostora.

U kratkom je roku obavljena hitna sanacija otvora na krovištu te postavljeno oko 400 m2 najlona kako bi se preventivno zaštitilo arhivsko gradivo od oborina, a u najkritičnijim točkama spremišta su najlonom zaštićene i police s arhivskim gradivom.

Objekt je, nakon preeliminarne procjene statičara, označen žutom oznakom kao privremeno neuporabljiv, a zbog mogućnosti urušavanja zbog daljnjeg podrhtavanja tla zabranjen je boravak u zgradi osim nužnog kretanja.

Pregled objekta su također izvršili i stručni djelatnici Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode te su izdali upute za postavljanje potpornih stupova kako bi se osigurala stabilnost zgrade te započelo izmještanje arhivskog gradiva iz ugroženih spremišnih prostora.

U Državnom arhivu u Zagrebu obavljeni su sljedeći radovi; osigurala se statika zgrade, postavili su se potporni stupovi u podrumu, prizemlju i I. katu, postavila se skela za popravak krovišta te odvoz šute, završeni su radovi na osposobljavanju radnih prostorija u klasicističkoj jednokatnici, obavljeno je izmještenje dijela arhivskog gradiva na novu lokaciju (oko 2200 d/m).

Istodobno je, u takvim izvanrednim okolnostima i zbog oštećene zgrade i zbog pandemije virusa COVID-19, organizirano u prostoru u prizemlju zgrade obavljanje gotovo svih poslovnih procesa te nastavljen rad s korisnicima na daljinu, a od 1. lipnja 2020. korisnici osobno mogu doći u prostor Čitaonice i izvršiti uvid u gradivo kojemu je trenutno omogućen pristup.

Posebno valja istaknuti činjenicu da je u Državnim arhivu u Zagrebu pohranjena Zbirka građevinskih nacrta koja sadrži projektnu i izvedbenu tehničku dokumentaciju objekata izgrađenih na području grada Zagreba i okolice u vremenskom rasponu od 1850. do 1967., a koja je u ovim okolnostima neophodna građanima Zagreba čije su građevine stradale u potresu. U razdoblju od početka travnja do kraja svibnja 2020. u Državnim arhivu u Zagrebu je zaprimljeno i riješeno oko 500 korisničkih zahtjeva koji se odnose na predmetnu dokumentaciju.