ZAGREBAČKI BICIKLISTIČKI VREMEPLOV

• Autorica izložbe i deplijana: Mirjana Gulić
• Stručni suradnik: Domagoj Čičko
• U realizaciji izložbe sudjelovali: Željka Dmitrus, Marija Zorko, Mladen Čumbrek, Damir Validžić
• Digitalizacija gradiva: Danko Rusan
• Dizajn i grafička priprema: Kristina Džepina – Bajić, Artikula studio j.d.o.o.
• Lektura: Maja Brunec
• Tisak: Ars kopija d.o.o.

Izložba se sastoji od sedamnaest panoa koji prikazuju razvoj bicikla, biciklizma i biciklističkih društava u Zagrebu. Nastala je u suradnji našeg arhiva, Tehničkog muzeja, Muzeja grada Zagreba, Hrvatskog športskog muzeja i knjižnica. Povijesni prikaz se sastoji od originalnih fotografija od 1880. godine nadalje, pravila i voznih propisa, prvih biciklističkih utrka, dopisa društva biciklista Gradskom poglavarstvu o održavanju međunarodne utrke, znački Saveza hrvatskih biciklista.
Preteča bicikla nastala je u Njemačkoj 1817., a patentiran je 1819. Izradio ga je barun Karl von Drais. Nazivao se Draisine, nije imao pedale, već se pokretao odgurivanjem nogama od tla.
Bicikl koji se pokretao pedalama, napravio je škotski kovač Kirkpatrick Macmillan, 1839. godine, ali je pogon bio na stražnji kotač. Sljedeću fazu u razvoju bicikla obilježio je Pierre Michaux, Pariz 1861. godine jer je napravio popularni „kostolomac“ kojem su pedale okretale prednji kotač. Prvim suvremenim biciklom smatra se Starleyev model iz 1885.. Osnovni koncept je ostao, ali se s vremenom usavršavao oblik i materijali od kojih su izrađivali bicikle.
Ladislav Beluš, trgovac, prvi je donio bicikl u Zagreb i to 1867., nakon velike izložbe u Parizu, model velociped – dvokolica Michaux. Nekih dvadeset godina kasnije, osniva se Prvo hrvatsko društvo biciklista, 26. lipnja 1885.. Taj datum se uzima kao početak biciklizma u Hrvatskoj. Promovirali su kultiviranu vožnju gradom i izlete u okolicu Zagreba. Iste godine tiskaju Pravila i Vozni propisi. Dvije godine kasnije, od strane Hrvatskog sokola, osniva se i drugo biciklističko društvo Klub biciklista Hrvatskog sokola. Osnivanje biciklističkih društava nastavlja se i sljedećih godina. Sokol je prvo biciklističko kružno trkalište (333 m) izgradilo 1891. na ciglani kod Vojničke ceste (Roosveltov trg) gdje je održano prvo prvenstvo Hrvatske, Slavonije i Dalmacije na 5000 m. Klub biciklista Hrvatskog sokola svoje je novo trkalište uredio u Maksimiru (ugao Maksimirske ceste i Svetica), 30. svibnja 1897.. Slaveći desetu godišnjicu postojanja, organizirali su međunarodnu utrku na kojoj su sudjelovali biciklisti iz Ljubljane, Graza, Praga, Beča i Budimpešte. Biciklističke utrke bile su poprilično popularne u društvenom životu Zagreba.
Utrke su bile uređene pravilima, dobro organizirane, popraćene programima poput koncerata, zajedničkih objeda, završnim svečanostima te dodjelom nagrada.
Najznačajnija imena biciklizma prve polovine 20. stoljeća, na području Hrvatske, ali i međunarodno, svakako su Emil Meniga i Franjo Gregl. Zbog velike popularnosti biciklizma, počinju se otvarati prve trgovine, radionice, servisi i tvornice bicikala čime se utjecalo i na gospodarstvo Zagreba. Prva hrvatska tvornica dvokolica je Kroatia, Ivana Dirnbachera. Croatia, Dirnbacherov bicikl, dobio je prvu nagradu na međunarodnoj industrijskoj izložbi u Londonu 1896. godine.