Područje sadržaja ili ustroja

četvrtak, 6. studeni 2008 0:1

Sadržaj fonda ili zbirke

Sažeto su opisane vrste zapisa, opći predmetni sadržaj te vremenski i zemljopisni okvir nastanka gradiva kako bi se korisnicima omogućilo da ocijene njegovo potencijalno značenje.

primjer: Fond sadrži fragmentarno sačuvano gradivo sudske uprave, Predsjedništva suda, Rudarskog suda, bilježničke i kaznene predmete, dok su građanski predmeti i predmeti Zemljišno-knjižnog odjela cjelovitiji. Sačuvani su kazneni prvostupanjski predmeti za teška kaznena djela, prijestupe i zločine, građanski parnični i vanparnični predmeti. Od vanparničnih predmeta sačuvani su predmeti ostavina, oporuka, Sirotinjskog starateljstva do raznih vanparničnih predmeta, a od predmeta Trgovačkog suda trgovački registri i trgovačka zbirka isprava inokosnih i društvenih tvrtki. Zemljišno-knjižni predmeti odnose se na grad Zagreb i Zagrebačku gruntovnu oblast s pripadajućim glavnim knjigama i zbirkom isprava u kojoj su pohranjeni spisi na osnovu kojih je izvršen upis u glavnu knjigu, posjedovnim listovima, gruntovnicom plemićkih dobara, katastarskim kartama Zagrebačke oblasti od 1854. do 1893. i grada Zagreba iz 1913. (M.G.)

 

Serije u fondu ili zbirci

Pod serijama podrazumijevamo zaokružene cjeline ili osnovne registraturne skupine. Kod svake serije navodi se njezin redni broj u sastavu fonda ili zbirke, njezin naziv, raspon godina gradiva i količina izražena u tehničkim jedinicama.

primjer: 1. Sudska uprava, 1883. - 1918., 97 kut.

2. Građanski predmeti, 1851./1918., 29 knj., 199 kut.

3. Kazneni predmeti, 1885. – 1918., 16 knj., 10 kut.

4. Trgovački predmeti, 1876./1918., 25 knj., 167 kut.

5. Urbarski predmeti, 1858. - 1914., 3 knj., 238 kut.

6. Gruntovni predmeti, 1851./1918., 714 knj., 330 kut.

7. Bilježnički predmeti, 1870./1918., 8 kut.

 

Valorizacija fonda ili zbirke

Valorizacija, odnosno vrednovanje arhivskog gradiva je rezultanta analize prema različitim kriterijima: značenje gradiva za povijesna i druga znanstvena istraživanja, stupanj sačuvanosti gradiva, njegova homogenost, cjelovitost, unikatnost, reprezentativnost, starost.

U arhivskoj službi u Republici Hrvatskoj gradivo je kategorizirano u pet skupina:

0 -     Gradivo najveće nacionalne odnosno državne vrijednosti za šira znanstvena istraživanja

1 -     Gradivo istaknute reprezentativnosti za nacionalnu odnosno državnu arhivsku cjelinu (klasu), a njegove su najvažnije vrijednosti u bitnom sintetizirane u gradivu 0. kategorije

2 -     Gradivo od vrijednosti za šira područja, to jest za makro-regije Republike Hrvatske, odnosno za šira i važnija područja znanstvenih istraživanja, a njegove su najvažnije vrijednosti u  bitnom sintetizirane u gradivu 0. i 1. kategorije

3 -    Gradivo manje vrijednosti, važno za pojedine uže regije Republike Hrvatske, odnosno za manje važna područja istraživanja, čija je najvažnija vrijednost i u detaljima sadržana u gradivu 0., 1. i 2. kategorije

4 -     Gradivo male i sporedne vrijednosti koje služi za ilustraciju onoga što je kao bitno i tipično za istraživanja već dokumentirano u gradivu 0., 1., 2. i 3. kategorije

primjer: 4

Sačuvano arhivsko gradivo može poslužiti kao izvor za proučavanje djelovanja redovnog građanskog suda na području kotara Donja Stubica potkraj 19. i početkom 20. stoljeća, odnosno rada sudske uprave i samog sudovanja koje ilustrira zaštitu prava pravnih osoba i građana. Vrijednost gradiva umanjena je jer nije sačuvano gradivo drugih odjela stvaratelja. (M.G.)

 

 

Ažurirano ponedjeljak, 10. studeni 2008 23:11