srijeda, 29. listopad 2008 17:0
SIGNATURA FONDA: HR-DAZG-962
VREMENSKI RASPON GRADIVA: 1915.-1931.
KOLIČINA GRADIVA: 31 knj. (1 d/m)
SADRŽAJ FONDA:
Seriju Registraturna pomagala čine urudžbeni zapisnici i kazala koji su služili za evidenciju spisa u pisarnici Ortopedske bolnice. U seriji Dokumentacija o pacijentima nalaze se kazala matičnih knjiga, matične knjige i prijamni zapisnici pacijenata, vojnih i civilnih osoba, u koje su se unosili podaci o pacijentima i postavljenoj dijagnozi te liječenju. U ovoj seriji nalazi se i jedna knjiga prirasta i otpusta bolesnika, u koju su upisani i civili i invalidi koji su došli u bolnicu i izašli iz bolnice. U seriji Računovodstvena i financijska dokumentacija nalaze se uglavnom blagajničke knjige te knjiga inventara Ortopedske bolnice.
SERIJE U FONDU:
1. Opća dokumentacija - Registraturna pomagala, 1924.-1927., 1929.-1930., 3 knj.
2. Dokumentacija o pacijentima, 1915.-1931., 22 knj.
3. Financijska i računovodstvena dokumentacija, 1919., 1923.-1931., 6 knj.
VALORIZACIJA FONDA:3
Fond može poslužiti kao izvor pri istraživanju povijesti medicine i socijalne povijesti na području grada Zagreba tijekom prve polovine 20. stoljeća. Prijemni zapisnici bolesnika mogu biti pomoćni izvor pri genealoškim istraživanjima.
JEZIK U GRADIVU: hrvatski
PISMO U GRADIVU: latinica
ARHIVISTIČKA OBAVIJESNA POMAGALA: AP
NAZIV STVARATELJA FONDA: kraljevska zemaljska ortopedska BOLNICA
SJEDIŠTE STVARATELJA FONDA: Zagreb
VREMENSKI RASPON DJELOVANJA STVARATELJA FONDA: 1915.(?) – 1931.
PROMJENE NAZIVA STVARATELJA FONDA: -
HISTORIJAT STVARATELJA FONDA:
Godine 1908. dr. Božidar Špišić osnovao je u Zagrebu privatni ortopedski zavod. Zavod je osnovao nakon što njegov prijedlog da u jednoj od zagrebačkih bolnica osnuje ortopedski odjel, nije prihvatila Kraljevska zemaljska vlada. Njegov zavod bio je prvi ortopedski zavod na slavenskom jugu i značio je početak organiziranog rada ortopedije u Hrvatskoj. U radu mu je pomagala supruga Ema Špišić, koja je bila prvi izučeni fizioterapeut u Hrvatskoj.
Godine 1914. dr. Špišić je u Zagrebu osnovao Ortopedski institut za ratne ozljeđenike.
Svoj Ortopedski zavod stavio je na raspolaganje Bolnici Crvenog križa u Zagrebu. U Bolnici Crvenog križa je početkom Prvog svjetskog rata osnovao Ortopedski odjel, a nakon toga i samostalnu ortopedsku bolnicu s ortopedskim radionicama i invalidskom školom za radnu terapiju i profesionalnu rehabilitaciju.
Tako je nastojanjem dr. Špišića osnovana Ortopedska bolnica s rehabilitacijskim odjelom, kako bi invalidi i poslije rata mogli dobiti potrebno naknadno liječenje i naobrazbu.
Prema podacima iz Zapisnika skupština zastupstva grada Zagreba za godinu 1916., Ortopedska bolnica djelovala je u to vrijeme (godine 1916.) u prostorijama Obrtne škole, a nakon toga je iste godine premještena u prostorije gradske građanske škole, koja se nalazila u tadašnjoj Marulićevoj ulici.
U zgradi u Marulićevoj ulici Ortopedska je bolnica ostala sve do kraja rata 1918. godine, nakon čega je premještena u nedovršene zgrade gradske ubožnice na Sv. Duhu, a u prostor u Marulićevoj ulici je smještena očna i živčana klinika.
U bolnici na Sv. Duhu će se, nakon što je dr. Špišić krajem 1922. godine dobio docenturu, održavati i predavanja i praktične vježbe iz ortopedije za studente Medicinskog fakulteta.
U izvješću Gradskog poglavarstva u Zagrebu za godinu 1921., navodi se da je Kraljevska zemaljska ortopedijska bolnica kod Sv. Duha uređena za 100 kreveta, a liječničku službu obavljaju dva primarna i jedan sekundarni liječnik, te osamnaestorica od pomoćnog osoblja. Od godine 1920. preostalo je na liječenju 76 bolesnika.
Godine 1931. u zgrade na Sv. Duhu, u kojima se nalazila i Ortopedska bolnica, useljava se "privremeno" Zakladna bolnica (Zakladna će bolnica ipak ostati na tom mjestu i prerasti u Opću bolnicu Sv. Duh). Ortopedska bolnica se tada ukida i spaja s ortopedskim odjelom Zakladne bolnice. Ukida se i Invalidska škola, a ortopedske radionice su preseljene u prostor bivše ubožnice na Novoj Vesi.
Godine 1930. počela je radom Ortopedska klinika na Šalati, koja će početkom 1940. biti potpuno dovršena, uređena i opskrbljena. Kliniku je 1930. osnovao također prof. Špišić.
Za vrijeme Drugog svjetskog rata su svi odjeli u Zakladnoj bolnici na Sv. Duhu bili svedeni na minimum, osim kirurgije i ortopedije, ili se privremeno ukidaju zbog prihvata ranjenika.
Nakon rata, u sastavu Ortopedskog odjela u Zakladnoj bolnici na Svetom Duhu, djelovat će i Odjel za osteoartikularnu tuberkulozu. Djelatnost ovog odjela prestat će nakon eradikcije koštane tuberkuloze, a tada će se smanjiti i broj kreveta na Ortopedskom odjelu.
DOPUNSKI IZVORI:
Državni arhiv u Zagrebu:
HR-DAZG-4 Gradsko poglavarstvo Zagreb. Zdravstveni odsjek
HR-DAZG-10 Gradsko poglavarstvo Zagreb. Zdravstveni odsjek
HR-DAZG-243 Zakladna bolnica u Zagrebu
Hrvatski državni arhiv:
HR-HDA-83 Zemaljska vlada. Odjel za zdravstvo
HR-HDA-134 Zdravstveni odsjek Ministarstva narodnog zdravlja za Hrvatsku, Slavoniju i Međimurje
HR-HDA-135 Inspektorat Ministarstva narodnog zdravlja Kraljevine SHS. Zdravstveni odsjek za Hrvatsku, Slavoniju i Međimurje
HR-HDA-149 Savska banovina. Odjeljenje za socijalnu politiku i narodno zdravlje
HR-HDA-1407 Zemaljska vlada. Povjereništvo za socijalnu skrb
BIBLIOGRAFIJA O FONDU:
Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske. 1. Zagreb, 2006., 963.
BIBLIOGRAFIJA O STVARATELJU FONDA:
Špišić, Božidar: Kako pomažemo našim invalidima: slike iz naše ortopedijske bolnice i invalidskih škola. Zagreb, 2005.
Muraj, Iva: Klinika za ortopediju na Šalati u Zagrebu arhitekta Egona Steinmanna. Prostor. 12. Zagreb, 2004. (1) [(27)] 99-109.
Medicinska enciklopedija. Bolnica. Povijesni razvoj bolnica na području Jugoslavije. Hrvatska. 2. Zagreb, 1958., 220.
Izvještaj gradskoga poglavarstva o sveopćoj upravi slobodnog i kralj. glavnoga grada Zagreba. Zagreb godine 1919. - 1925. Zagreb, 1929.
Zapisnici o skupštinama zastupstva slobodnog i kraljevskog glavnoga grada Zagreba, godine 1916. Zagreb, 1917.
OSTALA BIBLIOGRAFIJA:
Vitale, Branko [et al.]: Četiri stoljeća javnoga zdravstva i biomedicine u Hrvatskoj : mala zemlja duge medicinske tradicije u globalnoj medicini 21. stoljeća. Zagreb, 2007.
(K.H.)
Ažurirano ponedjeljak, 18. svibanj 2020 12:23