HR-DAZG-951 Kraljevski kotarski sud u Samoboru

utorak, 28. listopad 2008 12:42

SIGNATURA FONDA: HR-DAZG-951

VREMENSKI RASPON GRADIVA: 1855./1918.

KOLIČINA GRADIVA: 162 knj., 820 kut. (123 d/m)

SADRŽAJ FONDA:

Gradivo je grupirano u serije s pripadajućim podserijama sudske uprave u kojoj su fragmentarno sačuvani spisi Predsjedništva suda, građanski parnični i vanparnični predmeti od kojih su sačuvani predmeti ostavina, razni vanparnični predmeti i predmeti ovrha; kazneni predmeti.

SERIJE U FONDU:

1. Predmeti sudske uprave, 1879. – 1916., 18 knj., 18 kut.

2. Građanski predmeti, 1855. – 1918., 94 knj., 721 kut.

3. Kazneni predmeti, 1859. – 1918., 50 knj., 141 kut.

VALORIZACIJA FONDA:3

Gradivo sadrži podatke za istraživanje povijesti razvoja sudske prakse na području kotara Samobor od sredine 19. stoljeća. Vrijednost gradiva sadržana je u dokumentima koji ilustriraju građansko i kazneno sudovanje. Gradivo ovog fonda ima vrijednost kao izvor i za istraživanja različitih područja života od lokalnog značenja.

JEZIK U GRADIVU: hrvatski, njemački

PISMO U GRADIVU: latinica, gotica

ARHIVISTIČKA OBAVIJESNA POMAGALA: SI

NAZIV STVARATELJA FONDA: Kraljevski kotarski sud Samobor

SJEDIŠTE STVARATELJA FONDA: Samobor

VREMENSKI RASPON DJELOVANJA STVARATELJA FONDA: 1850. - 1918.

PROMJENE NAZIVA STVARATELJA FONDA:

Kotarski sud u Samoboru, 1850. – 1854.

Cesarski kraljevski kotarski ured kao sud u Samoboru, 1854. – 1862.

Kraljevski županijski kotarski sud u Samoboru, 1862.- 1874.

Kraljevski kotarski sud u Samoboru, 1875. -1918.

HISTORIJAT STVARATELJA FONDA:

Reorganizacijom pravosuđa u Habsburškoj Monarhiji sredinom 19. stoljeća Kraljevski kotarski sud Samobor osnovan je kao redovni prvostupanjski sud II. reda prema Privremenoj uredbi sudovah za kraljevine Hervatsku i Slavoniu od 1. ožujka 1850. i Raspisom Ministarstva pravosudja od 16. srpnja 1850., kojim su krunovine Hrvatska i Slavonija podijeljene na sudbene kotare i u njima ustrojeni sudovi, a nastavio je s radom prema Zakonu iz 1874. o ustroju sudova 1. molbe te odluka proizašlih iz zakona određena im je stvarna i teritorijalna nadležnost. Sjedište suda bilo je u Samoboru.

Glede teritorijalne nadležnosti pokrivao je upravne općine Podvrh, Samobor, Stupnik, Sveta Nedjelja i Sveti Martin pod Okićem i 23 porezne općine: Domaslovec, Noršić–selo, Otruševec, Podvrh, Podvrška Rakovica, Rude, Samoborsko Cerje, Samoborski Klokočevec, Slani Dol, Šipački Breg, Samobor, Blato, Demerje, Stupnik, Kerestinec, Samoborski Strmec, Sveta Nedjelja, Galgovo, Horvati, Konšćica, Molvice, Podokićki Drežnik i Rakov Potok.

Unutarnje poslovanje suda i njegov ustroj bili su regulirani Zakonom o unutarnjem uređenju i o poslovnom redu sudbenih vlasti (poslovnik) od 3. svibnja 1853. Temeljem ovog zakona stvaratelju fonda bili su propisani uvjeti popunjavanja, upravljanja i nadgledavanja, to jest, nadzor nad njima, zatim sam poslovni red prema kojem je, između ostalog, stvaratelj morao voditi posebne urudžbene zapisnike za svaku vrstu predmeta, uz kazala; izrađivanje i rješavanje podnesaka, ročišta, pohranjivanje spisa, odnosno određene su registraturne oznake. Ovaj Sudski poslovnik ostao je na snazi do kraja djelovanja stvaratelja fonda.

Stvarna nadležnost u početku djelovanja stvaratelja fonda odnosila se na građanske i kaznene predmete dok se kasnije proširila i na zemljišno–knjižne poslove. Građanski predmeti, parnični i vanparnični rješavani su na osnovu Općeg austrijskog građanskog zakona od 29. studenoga 1852., a prema Građanskom sudovniku od 16. veljače 1853. donijeti su propisi o djelokrugu i nadležnosti vlasti sudbenih te Sudbenom postupku o neparničnim pravnim poslovima od  9. kolovoza 1854.

Zakonom o bagatelnom postupku pred kotarskim sudovima i Zakonom o Mjesnom sudu i postupku pred njima od 3. listopada 1876. uvodi se malični, odnosno bagatelni postupak tako da je pri kotarskom sudu uveden bagatelni sud za, između ostalih, neposredne tužbe koje nisu prelazile vrijednost od 100, odnosno 500 forinti, a nisu bile u nadležnosti mjesnih sudova, s tim da su mjesni sudovi i dalje obavljali sudovanje pod kontrolom redovnih sudova. Na prostoru stvarne nadležnosti Kraljevskog kotarskog suda Samobor djelovali su u sjedištima upravnih općina sljedeći mjesni sudovi: Mjesni sud Samobor za upravnu općinu Podvrh, Mjesni sud Samobor za upravnu općinu Samobor, Mjesni sud Stupnik za upravnu općinu Stupnik Hrvatski, Mjesni sud Sveta Nedjelja za upravnu općinu Sveta Nedjelja, Mjesni sud Kalinovica za upravnu općinu Sveti Martin. Kazneni predmeti rješavani su prema Općem kaznenom zakonu o zločinstvih, prestupcih i prekršajih od 27. svibnja 1852., te Poslovnom redu za kaznenene sudove od 16. lipnja 1854. koji su izmijenjeni 1875. Zakonom o kaznenom postupku uz Provedbeni naputak. Uz rješavanje prekršaja, to jest, istraživanje, rješavanje i izvršavanje vlastitih presuda glede onih prekršaja i lakših prijestupa mogao je sudjelovati u istražnom postupku radi zločinstava i težih prijestupa. Reforma gruntovnice, a samim tim i stvarnopravna i gruntovna nadležnost započela je stupanjem na snagu Zakona od 24. studenoga 1874. prema kojem su kotarski sudovi bili obvezni voditi gruntovnicu i to novu. Zakonom od 16. rujna 1876. započelo je sastavljanje novih gruntovnih uložaka i formiranje zbirke isprava pri kotarskim sudovima. Zakonom od 3. kolovoza 1884. određeno je da svi kotarski sudovi, osim onih u sjedištima sudbenih stolova, vode gruntovnicu, a prema Naredbi kraljevske hrvatsko-slavonsko-dalmatinske zemaljske vlade od 17. kolovoza 1886. predano mu je vođenje gruntovnice.

Neposredno je bio podređen predsjedništvu Kraljevskog sudbenog stola u Zagrebu.

DOPUNSKI IZVORI:  

Državni arhiv u Zagrebu:

HR-DAZG-84  Sudbeni stol u Zagrebu

HR-DAZG-1135  Kotarski sud Samobor

HR-DAZG-1136  Kotarski sud Samobor

Hrvatski državni arhiv:

HR-HDA–92  Zemaljsko povjerenstvo za uvod sudova u Hrvatsku i Slavoniju

HR-HDA–395  Banski stol

BIBLIOGRAFIJA O FONDU: 

Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske. 1. Zagreb, 2006., 949.

BIBLIOGRAFIJA O STVARATELJU FONDA:

Beuc, Ivan: Povijest institucija državne vlasti u Hrvatskoj (1527.-1945.). Zagreb, 1969.

Košutić, Mirko: Tumač k zakonu o zemljišnim knjigama, te Zakonu o unutarnjem uredjenju, osnivanju i ispravljanju zemljišnih knjiga. Zagreb, 1931.

Košutić, Mirko: Gruntovno pravo. Zagreb, 1910.

Šilović, Josip: Kazneno pravo. Zagreb, 1905., 99.

Mažuranić, Vladimir: Prinosi za hrvatski pravno - povijesni rječnik. Zagreb, 1908. - 1922.

Smrekar, Milan: Priručnik za političku upravnu službu u Kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji. Zagreb, 1899.

OSTALA BIBLIOGRAFIJA:

Političko i sudbeno razdjeljenje i repertorij prebivališta Kraljevina Hrvatske i Slavonije. Zagreb, 1913.

Političko i sudbeno razdijeljenje i repertorij prebivališta kraljevina Hrvatske i Slavonije. Zagreb, 1903.

Političko i sudbeno razdieljenje Kraljevina Hrvatske i Slavonije i repertorij prebivališta. Zagreb, 1895.

Političko i sudbeno razdijeljenje kraljevina Hrvatske i Slavonije. Zagreb, 1892.

Pregled političkog i sudbenog razdijeljenja kraljevinah Hrvatske i Slavonije i uredjenja upravnih općina. Zagreb, 1877.

RELEVANTNI PRAVNI PROPISI:

Naredba bana Kraljevina Hrvatske, Dalmacije i Slavonije u predmetu provedbe Zakona od 19. svibnja 1917.o proširenju i nadopunjenju Zakona od 3. listopada 1876. o postupku u pravnim poslovima manje vrijednosti pred kotarskim sudovima. Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevine Hrvatsku i Slavoniju. 61. Zagreb, 1917. (9)

Zakon od 18. veljače 1893., predaja gruntovnih napisnika kotarskim sudovima, napisnici sastavljeni prema Naredbi Min. Pr. od 18. travnja 1853. i predani na rukovođenje kr. sudbenim stolovima u smislu gruntovnog reda od 15. prosinca 1855. mogu se predati na rukovođenje kotarskim sudovima i prije nego budu sastavljeni novi gr. ulošci prema zakonu od 16. rujna 1876. Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevine Hrvatsku i Slavoniju. IV. Zagreb, 1893. (10)

Naredbom Kraljevske hrvatsko - slavonsko - dalmatinske vlade, Odjela za pravosuđe od 1. srpnja 1886. određeni su kotarski sudovi za područje Kraljevskog sudbenog stola u Zagrebu koji će voditi gruntovnicu. Zbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniu. 8.
Zagreb, 1886. (26)

Zakon od 3. kolovoza 1884. Zbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniu. Zagreb, 1884. (24)

Naredba kr. zem. vlade, odjela za pravosudje od 6. listopada 1879., br. 8434, kojom se u provedbi Zakona od 16. rujna 1876. o sastavljanju gruntovnih uložaka i na temelju ministarske naredbe od 15. prosinca 1855. izdaje na Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju. Zagreb, 1879.

Zakon o postupku u pravnih poslovih manje vrijednosti pred kraljevski kotarskimi sudovi. Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju. XXXII. Zagreb, 1876. (88)

Zakon o mjesnim sudovima od 3. listopada 1876. Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju. Zagreb, 1876. (87)

Zakon od 16. rujna 1876. o sastavljanju novih gruntovnih uložaka, početak nove gruntovnice. Sbornik
zakonah i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju. XXVII. Zagreb, 1876. (80)

Zakon od 24. studenoga 1874., kojim su kotarski sudovi bili obavezni voditi gruntovnicu. Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju. Zagreb, 1874. (55)

Privremena naredba o gruntovnicah i uknjižnicah pri kotarskih sudovih u krunovini Hervatskoj i Slavonii. Zemaljsko-zakonski i vladin list za krunovine Hervatsku i Slavoniu. VI. Zagreb, 1852. (39)

Cesarska naredba od 1. ožujka 1852., krieposna za krunovinu Ugarsku, Hrvatsku i Slavoniu. Zemaljsko-zakonski i vladin list za krunovine Hervatsku i Slavoniu. VI. Zagreb, 1852. (38)

Razpis Ministarstva pravosuđa od 16. srpnja 1850. o ustroju sudbenih kotara, odnosno kotarskih sudova. Zemaljsko-zakonski vladin list za krunovinu Hervatsku i Slavoniu. I. Zagreb, 1850. (6)

 

(M.G.)

 

 

 

 

 

 

Ažurirano petak, 4. studeni 2022 11:12