utorak, 28. listopad 2008 12:56
SIGNATURA FONDA: HR-DAZG-95
VREMENSKI RASPON GRADIVA: 1916. - 1945.
KOLIČINA GRADIVA: 13 knj., 35 kut. (4,2 d/m)
SADRŽAJ FONDA:
Uz predmete zastupanja, fond sadrži spise iz razdoblja Kožulove djelatnosti kao narodnog poslanika i predsjednika Financijskog odbora Narodne skupštine te spise iz vremena njegova ministrovanja (zamolbe za potporu za imenovanja na radno mjesto i za zaštitu od političkih progona). Dio sačuvanog gradiva odnosi se na osobne, imovinsko-pravne i obiteljske prilike.
SERIJE U FONDU:
1. Dokumentacija iz vremena političkog djelovanja, 1933. – 1937., 13 knj., 24 kut.
2. Privatna dokumentacija, 1916. -1945., 11 kut.
VALORIZACIJA FONDA:3
Gradivo može poslužiti kao ilustracija odvjetničke djelatnosti u prvoj polovici 20. stoljeća na području grada Zagreba, ali i dijelom kao izvor za proučavanje političkih prilika u Kraljevini Jugoslaviji.
JEZIK U GRADIVU: hrvatski, talijanski, francuski, engleski, mađarski, njemački
PISMO U GRADIVU: latinica
ARHIVISTIČKA OBAVIJESNA POMAGALA: SI
NAZIV STVARATELJA FONDA: Odvjetnička pisarnica Marko Kožul
SJEDIŠTE STVARATELJA FONDA: Zagreb
VREMENSKI RASPON DJELOVANJA STVARATELJA FONDA: 1916.- 1945.
PROMJENE NAZIVA STVARATELJA FONDA: -
HISTORIJAT STVARATELJA FONDA:
Stvaratelj fonda djelovao je na osnovu Odvjetničkog reda od 24. prosinca 1881. (prvi Zakon o odvjetnicima, Odvjetnički red, nakon reorganizacije pravosuđa donijela je kraljevska vlada 1852., prema kojem je ministar pravosuđa, a kasnije Hrvatska kraljevska vlada imenovala odvjetnike i određivala njihovo sjedište, a registrirao ih je najviši sud u Hrvatskoj, Banski stol) te Zakona o advokatima za Kraljevinu SHS od 17. ožujka 1929. koji je početak samostalnog i nezavisnog odvjetništva koji je zakonskim odredbama o izmjeni Zakona od 8. ožujka i 29. listopada 1941. mijenjan i dopunjavan. Svaka osoba koja je ispunjavala zakonske uvjete imala je pravo biti upisana u Imenik odvjetnika pri Odvjetničkoj komori. U Zagrebu je bilo sjedište Komore za teritorij Banskog stola u Zagrebu, a ministar pravosuđa ustanovljuje broj i sjedište odvjetničkih komora čiji je temeljni zadatak bio zaštita prava i interesa odvjetničkog staleža.
Glede polaganja odvjetničkog ispita, odvjetnički vježbenik neposredno ili preko Odvjetničke komore podnosio je zamolbu Banskom stolu koji je bio nadležan za područje na kojem je vježbenik djelovao zajedno s dokazima propisanim Zakonom, a to je jednu godinu rada kod redovnog suda i dvije godine kod odvjetnika. Ispit se polagao pri Banskom stolu, a Ispitni odbor činilo je pet članova od kojih je predsjednik ili zamjenik Banskog stola bio na čelu Ispitnog odbora, dva člana bili su suci navedenog suda dok su dvojica članova morali biti odvjetnici. Nakon položenog ispita, odvjetnik je mogao zastupati stranku kod Banskog stola ili upravnog suda, a odvjetnik na čije ime je kancelarija kod Stola sedmorice, odnosno Državnog savjeta.
Nagradu za odrađene poslove određivao je ministar pravosuđa nakon saslušanja Odvjetničke komore i Banskog stola pravilnikom za poslove odvjetnika u sudskom postupku, ukoliko nije prije bila dogovorena. Ukoliko bi Komora uskratila određene zahtjeve odvjetnika, žalbe su se mogle uputiti Stolu sedmorice. Odvjetnik je, prema zakonu, mogao potpisivati samo svoje spise, stranku je morao obavijestiti da preuzme svoje, a ukoliko se nije javila u roku od šest mjeseci spise je morao predati sudu.
Marko Kožul, osim što je bio ministar, bio je i narodni poslanik, predsjednik Financijskog odbora Narodne Skupštine Kraljevine Jugoslavije. Iz imenika odvjetnika koji su djelovali u Zagrebu 1941.–1943. vidljivo je da je njegova adresa bila Palmotićeva 13 u Zagrebu.
DOPUNSKI IZVORI:
Hrvatski državni arhiv:
HR-HDA–81 Zemaljska vlada. Odjel za pravosuđe
HR-HDA–395 Banski stol
HR-HDA–394 Stol sedmorice
BIBLIOGRAFIJA O FONDU:
Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske. 1. Zagreb, 2006., 952.
Lalić, Sredoje; Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Arhivski fondovi i zbirke u SFRJ. SR Hrvatska. Beograd, 1984., 356.
BIBLIOGRAFIJA O STVARATELJU FONDA:
Šitin, Tonći: Stjepan Radić i Dalmacija (1918. – 1928.) Rad Zavoda povijesti znanosti HAZU u Zadru. 42. Zadar, 2000., 431-478.
RELEVANTNI PRAVNI PROPISI:
Zakon od 29. listopada 1941. Zbornik zakona i naredaba NDH. Zagreb, 1941.
Zakon od 8. ožujka 1941. (NN 73/1941)
Zakon o advokatima za Kraljevinu SHS od 17. ožujka 1929. Službene novine. Beograd, 1929. (47 – XXI)
Odvjetnički red od 24. prosinca 1881. Zbornik zakona i naredabah. Zagreb, 1881. (84)
(M.G.)
Ažurirano petak, 28. veljača 2020 15:57