utorak, 28. listopad 2008 14:49
SIGNATURA FONDA: HR-DAZG-940
VREMENSKI RASPON GRADIVA: 1918./1941.
KOLIČINA GRADIVA: 175 knj., 1814 kut. (200 d/m)
SADRŽAJ FONDA:
Sačuvano je gradivo sudske uprave, građanskih parničnih i vanparničnih predmeta ostavina, oporuka, raznih vanparničnih predmeta, smetanje posjeda te predmeti stečajeva. Od trgovačkih predmeta sačuvane su parnice, inokosni, društveni i zadružni registri, trgovačka zbirka isprava. Osim toga, sačuvani su predmeti koji se odnose na zagrebačku gruntovnu oblast, predmeti radničkog osiguranja, rudarski i bilježnički predmeti.
SERIJE U FONDU:
1. Sudska uprava, 1918. – 1941., 7 knj., 6 kut.
2. Građanski predmeti, 1918. – 1941., 36 knj., 256 kut.
3. Kazneni predmeti, 1918./1936., 51 knj., 743 kut.
4. Trgovački predmeti, 1918. – 1941., 63 knj., 703 kut.
5. Zemljišno – knjižni predmeti, 1918. - 1941., 11 knj., 91 kut.
6. Rudarski sud, 1934. – 1947., 7 knj., 2 kut.
7. Sud radničkog osiguranja, 1937. – 1941., 7 kut.
8. Bilježnički predmeti, 1918. – 1933., 6 kut.
VALORIZACIJA FONDA:2
Gradivo ovog fonda velike je vrijednosti za šira područja istraživanja zbog stvarne i teritorijalne nadležnosti stvaratelja fonda u razdoblju između dva svjetska rata. Ilustracija je zaštite prava i interesa u svezi s imovinsko–pravnim odnosima sadržanim u građanskim, rudarskim i trgovačkim parnicama te ostavinama i oporukama tog vremena. Osobito je značajno gradivo trgovačkih predmeta koje ilustrira brojnost, vrste te vlasničku strukturu gospodarskih subjekata te kazneni predmeti između kojih se određeni broj odnosi na politički motivirane procese. Vrijedan je izvor glede proučavanja razvoja sudske prakse kao i djelovanja Bilježničke komore.
JEZIK U GRADIVU: hrvatski, njemački
PISMO U GRADIVU: latinica
ARHIVISTIČKA OBAVIJESNA POMAGALA: AP
NAZIV STVARATELJA FONDA: Okružni sud u Zagrebu
SJEDIŠTE STVARATELJA FONDA: Zagreb
VREMENSKI RASPON DJELOVANJA STVARATELJA FONDA: 1918. – 1941.
PROMJENE NAZIVA STVARATELJA FONDA:
Kraljevski sudbeni stol u Zagrebu, 1918. – 1929.
Okružni sud u Zagrebu, 1929. - 1941.
HISTORIJAT STVARATELJA FONDA:
Nakon 1. svjetskog rata, stvaranjem nove državne zajednice Kraljevine SHS, odnosno Jugoslavije, Sudbeni stol u Zagrebu (Okružni sud) nastavio je s djelovanjem prema zakonima iz prethodnog razdoblja, do donošenja novih zakona. Kako nije postojao jedinstveni pravni sustav za cijelu državu, svaka od država koja je ušla u novu zajednicu, zadržala je vlastite zakone. Zakonom o uređenju redovnih sudova za Kraljevinu SHS od 18. siječnja 1929. promijenjeno je ime suda u Okružni sud, određena mu je stvarna nadležnost prema kojoj su rješavali građanske parnične i vanparnične predmete u 1. i 2. stupnju, izvršenja, kaznene predmete, stečajne postupke ukoliko nisu u nadležnosti trgovačkog suda, vodili su upisnike trgovačkih firmi i vršili sudsku vlast u 1. stupnju u parničnim i vanparničnim trgovačkim i mjeničnim predmetima, vodili rudarske knjige i vršili rudarsku sudsku vlast za cijelo područje Banskog stola (Apelacioni sud). To je zborni sud u kojemu sudsku vlast obavljaju suci-pojedinci (istražni, za mlađe maloljetnike itd.) ili sudsko vijeće. Vodio je istražne radnje glede Zakona o štampi (iz 1925., odnosno 1929.) i Zakona o zaštiti države (1929.). Kaznene predmete rješavao je prema Krivičnom zakoniku za Kraljevinu SHS od 27. siječnja 1929. (stupio na snagu 1. siječnja 1930. - prestao važiti Kazneni zakon o zločinstvima, prestupima i prekršajima od 27. svibnja 1852.), Zakonu o sudskom krivičnom postupku za Kraljevinu SHS od 16. veljače 1929. (prestao važiti Zakon od 17. svibnja 1875.), a Kaznenim sudskim poslovnikom od 21. studenoga 1929. bili su propisani upisnici i pripadajući imenici te ostale pomoćne knjige: Kzp - zločini i prijestupi starijih maloljetnika i punoljetnih osoba, Kzm - zločini mlađih maloljetnika, Kšt - kaznena djela po Zakonu o štampi, Kt - o predanim optužnicama protiv starijih maloljetnika i punoljetnih osoba, Kno - poseban upisnik čiji predmeti ne ulaze u prethodno napisane upisnike, Kro - molbe domaćih i stranih vlasti upućene Okružnom sudu glede predmeta pravne pomoći, Ksd - dnevnik sudaca o povjerenim mu izviđajima i istragama, Kni - o kaznama, neizvršenim zbog nepoznatog prebivališta okrivljenika, Kspp - ako se spis pošalje drugoj vlasti, a ova ga je bila dužna nakon upotrebe vratiti, Krč - o zakonskim i sudskim rokovima, Kv - o svim rješenjima sudskog vijeća Okružnog suda po žalbi protiv naredaba i rješenja istražnog suca, Kž - o svim žalbama protiv rješenja kotarskih sudova, Kpr - o svim prizivima protiv presuda kotarskih sudova, te dvije vrste imenika (Kim/a za okrivljenike i Kim/b za oštećenike). Kao inokosni sud, bio je nadležan za obavljanje pripremnog postupka o kaznenim djelima za čije je suđenje bio nadležan sudac pojedinac Okružnog suda, za cijeli prvostupanjski postupak o svim zločinima mlađih maloljetnika, za suđenje u prvom stupnju o svim prijestupima starijih maloljetnika i punoljetnih osoba za koje nije bio nadležan sudac pojedinac Kotarskog suda. Kao zborni sud bio je nadležan za suđenje u prvom stupnju za sva kaznena djela za koja je predviđena smrtna kazna ili robija ili zatočenje (ubojstva, teže tjelesne povrede, silovanje, veleizdaja, itd.), za rješavanje nesuglasica između stranaka i istražnih sudaca, rješavanje žalbi protiv odugovlačenja, za rješavanje u drugom stupnju o prizivu protiv presuda i žalbi protiv naredaba i rješenja kotarskih sudova.
Prema Zakonu od 13. srpnja 1929. o sudskom postupku u građanskim parnicama za Kraljevinu SHS, u nadležnosti okružnih sudova bili su sporovi o priznavanju ili osporavanju zakonitosti rođenja, o rastavljanju od stola i postelje, o razvodu braka, o proglašenju ništavnosti braka, sporovi koji su proizlazili iz međusobnih odnosa bračnih partnera, odnosa roditelja i djece, sporovi o naknadi štete koju su građanima učinila državna tijela, sporovi o rudničkim stvarima. Glede građanskih predmeta, 1932. donijet je Sudski poslovnik za sudove 1. i 2. stupnja te su okružni sudovi bili obvezni voditi sljedeće upisnike: Su za sudsku upravu, Po (parnice trgovačkih sudova), za građanske parnice računajući i mandatne, mjenične i čekovne stvari, Pom za pravnu pomoć u građanskim pravnim stvarima, I za stvari izvršenja, St za stečajeve, Por za prinudna poravnanja van stečajeva, Fi za stvari po upisima u trgovački ili zadružni registar, Og za stvari oglašavanja, Pl za pravne lijekove u građanskim stvarima, R za sve građanske pravne stvari koje ne ulaze u koji drugi upisnik. Do 1934. djelovao je prema Vanparničnom postupku iz 1854. a stečajni predmeti rješavani su prema Stečajnom zakonu iz 1897., odnosno Stečajnom redu iz 1914. do donošenja novog Stečajnog zakona 1929. U nadležnosti okružnih sudova, odnosno pred trgovačkim vijećem okružnog suda rješavani su sporovi iznad vrijednosti od 12000 dinara, sporovi iz trgovačkih poslova ako je tužba podignuta protiv trgovca, trgovačkog društva, zadruge, sporovi nastali između trgovaca i njihovih prokurista, trgovačkih pomoćnika, iz mjenično-pravnih i čekovnih pravnih zahtjeva, sporovi koji proistječu iz pravnih odnosa i tiču se zaštite i upotrebe pronalazaka, uzoraka, modela, sporovi iz otuđenja trgovačke radnje, o pravu upotrebljavanja trgovačke firme, sporovi nastali između osnivača dioničkog društva među sobom i između upisnika dionica i osnivača, a pred rudničkim vijećima, sporovi o vlasništvu ili upotrebi voda u rudniku, o prestajanju rudničkih ovlaštenja, o upravljanju rudničkim poduzećima i priborom, o društvenim ugovorima o upotrebi ili iskorištavanju zajedničkih rudnika, o starijem pravu kopanja pri rudarskim koncesijama, o mjerenju granica zemljišta za rudarsko kopanje. Do Zakona o zemljišnim knjigama 1931. djelovao je prema zakonima iz austro-ugarskog razdoblja, a od 1931. zemljišno-knjižni poslovi predani su u nadležnost kotarskim sudovima I. i II. u Zagrebu. Pri Sudbenom stolu u Zagrebu djelovao je prema Zakonu o osiguranju radnika iz 1922. Sud radničkog osiguranja kojemu je predsjednik bio predsjednik Sudbenog stola, a 1925. donijet je Pravilnik o uređenju sudova radničkog osiguranja i o sudskom postupku kod ovih sudova. Poslovnikom je za parnice ovog suda određena klasifikacijska oznaka Or. Predmeti Bilježničke komore pri Sudbenom stolu imali su oznaku Bilj, a odnosili su se na okružnice upućene javnim bilježnicima, molbe za mjesta javnih bilježnika, ostavke upućene Bilježničkoj komori pri Sudbenom stolu u Zagrebu. Prema Zakonu o Državnom tužioštvu od 21. ožujka 1929. pri Sudbenom stolu morao je biti jedan državni tužitelj nezavisan od suda, čija je nadležnost, između ostalog, bila pokretanje izviđaja i istrage za sva kaznena djela za koja se goni po službenoj dužnosti, podizanje optužnice i njeno zastupanje na glavnoj raspravi, da sam osobno ili preko svog zastupnika ili zamjenika sudjeluje u postupku kod kotarskih sudova.
Teritorijalna nadležnost protezala se na sljedeće kotarske sudove: Donja Stubica, Dugo Selo, Jastrebarsko, Karlovac, Pisarovina (za kotar Pisarovinu i općinu Lasinja iz kotara Vrginmost), Samobor, Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica, Zagreb I. i Zagreb II.
Prizivni sud, kao drugostupanjski bio je Banski stol u Zagrebu, koji je obavljao službeni i neposredni nadzor nad stvarateljem fonda. U predmetima sudske uprave stvaratelj je bio podređen Ministarstvu pravosuđa.
DOPUNSKI IZVORI:
Državni arhiv u Zagrebu:
HR-DAZG-84 Sudbeni stol u Zagrebu
HR-DAZG-943 Sudbeni stol u Zagrebu
HR-DAZG-1079 Javni bilježnik Milan Mihaljinec
Hrvatski državni arhiv:
HR-HDA–81 Zemaljska vlada. Odjel za pravosuđe
HR-HDA–395 Banski stol
HR-HDA–394 Stol sedmorice
HR-HDA–133 Odjeljenje Ministarstva pravde u Zagrebu Kraljevine SHS u Zagrebu
HR-HDA–160 Banovina Hrvatska. Odjel za pravosuđe
BIBLIOGRAFIJA O FONDU:
Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske. 1. Zagreb, 2006., 950.
BIBLIOGRAFIJA O STVARATELJU FONDA:
Beuc, Ivan: Povijest institucija državne vlasti Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Zagreb, 1985.
Laszowski, Emilij: Rudarstvo u Hrvatskoj. Povijesni pregled rudarstva i rudarskih ustanova u Hrvatskoj, Slavoniji, Međimurju, od najstarijih vremena do 1859. I. Zagreb, 1942.
Mažuranić, Vladimir: Prinosi za hrvatski pravno - povijesni rječnik. Zagreb, 1908. - 1922.
OSTALA BIBLIOGRAFIJA:
Upravno, sudsko i crkveno razdjeljenje i imenik prebivališta Savske Banovine. Zagreb, 1937.
RELEVANTNI PRAVNI PROPISI:
Sudski poslovnik za sudove prvog i drugog stupnja od 25. listopada 1932. Zbirka zakona i uredaba. Zagreb, 1933. (1 - 19)
Uredba o poslovnom redu za redovne krivične sudove od 21. studenoga 1929. Službene novine Kraljevine Jugoslavije. Beograd, 1929. (286)
Zakon o sudskom krivičnom postupku za Kraljevinu SHS od 16. veljače 1929. Službene novine Kraljevine Jugoslavije. XVI. Beograd, 1929. (33)
Zakon o sudskom postupku u građanskim parnicama od 13. srpnja 1929. Zbornik zakona, uredbi i naredbi. IX. Zagreb, 1929. (82)
Krivični zakon za Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca od 27. siječnja 1929. Zbornik zakona, uredbi i naredbi. IV. Zagreb, 1929. (37)
Zakon o uređenju redovnih sudova za Kraljevinu SHS od 24. rujna 1928., Zakon o uređenju redovnih sudova za Kraljevinu SHS od 18. siječnja 1929. Zbornik zakona, uredbi i naredbi. III. Zagreb, 1929. (12)
Zakon od 2. VI. 1921. kojim se proširuje nadležnost kotarskih sudova u sjedištu sudbenih stolova u Hrvatskoj i Slavoniji. Službene novine Kraljevine Jugoslavije. Beograd, 1921. (195/21), (29508)
Zakon od 22. VI. 1921. kojim se proširuje nadležnost kotarskih sudova u sjedištu sudbenih stolova u Hrvatskoj i Slavoniji. Zbornik zakona i naredaba valjanih za Hrvatsku i Slavoniju. III. Zagreb, 1922. (52)
(M.G.)
Ažurirano utorak, 18. veljača 2020 12:36