ponedjeljak, 27. listopad 2008 11:5
SIGNATURA FONDA: HR-DAZG-880VREMENSKI RASPON GRADIVA: [1926.-1928.] 1929. – 1933.[1934.-1935.]
KOLIČINA GRADIVA: 65 knj., 30 kut. (6 d/m)
SADRŽAJ FONDA:
U seriji Povjerljiva dokumentacija nalaze se knjige povjerljivih urudžbenih zapisnika s kazalom te povjerljivi spisi. Ova se dokumentacija odnosi na pitanja personala (dekreti o nastupu službe, zakletve, zapošljavanje i napredovanje u službi) zatim zapisnici o izboru članova poreznih odbora, okružnice i naredbe, izvještaji, najamni ugovori (stanovi) i dr.
U seriji Opća dokumentacija nalazi se kazala, urudžbeni zapisnici te mala količina općih spisa zavedenih u tim kazalima i urudžbenim zapisnicima. Sadržajno se odnose na razna pitanja poslovanja Uprave (npr. obračune, pravo zaloga, polaganje takse, plaćanje poreza i dr.). Ovdje se nalazi i mala količina spisa vezanih uz kontrolu mjera te okružnice i razni predmetni spisi.
Najvažniji dio fonda čine sljedeće cjeline gradiva: Likvidacione knjige pravnih pristojbi – A za koje su sačuvana i pripadajuća kazala te takse (pristojbe) uz navedene likvidacione knjige.
Likvidacione knjige pravnih pristojbi – A su knjige u koje su evidentirane takse tj. pristojbe koje su plaćene na izvršene pravne poslove kao što su: ostavina, kupoprodaja, razdioba, zamjena, nagodba, dosmrtni prihod, darovanje, očitovanje, odluka, presuda, osuda, dražbeni kup, razvrgnuće zajednice, ženidb. pogodba (ugovor), plaćanje alimentacije, građevinska dozvola, poravnanje, ugovor o službi, utanačenje, zalog. zaduženje, najam, biljegovina i sl.
U Likvidacionim knjigama upisani su i navedeni pravni poslovi kao i stranke u njima.
Takse[1] (pristojbe) uz Likvidacione knjige A su spisi koji prate navedene Likvidacione knjige. U njima se mogu naći i dokumenti o izvršenim pravnim poslovima. Tako se u taksama mogu naći kupoprodajni ugovori, iskazi ostavina s oporukom, nagodbe, razdiobni ugovori, ugovori o dosmrtnom prihodu, zamjenbeni ugovori, zadužnice, nagodbe u parnici, darovnice, građevinske dozvole i dr. Također se u taksama kao prilog mogu naći i sudske odluke, smrtovnice, punomoći za odvjetnike, posjedovnice, vlastovnice i teretovnice i dr.[2]
U seriji Ostale likvidacione knjige nalae se likvidacione knjige točarinske i paušalne takse, likvidaciona knjiga taksi na muziku i likvidaciona knjiga akcionih i osiguravajućih društava.
U seriji Dnevnici neposrednih poreza nalaze se istoimeni dnevnici te dnevnik za mjesečne otpreme Gradskog poreznog ureda za grad Zagreb.
U seriji Porezne glavne knjige nalaze se porezne glavne knjige službeničkog poreza, porezne glavne knjige na poslovni promet 1%, porezne glavne knjige skupnog poreza na poslovni promet, porezne glavne knjige poslodavaca koji službeni porez plaćaju u markicama, glavna knjiga plaćanja poštarine te glavna knjiga dugovanja i potraživanja.
U seriji Knjige banovinskog i oblasnog prireza nalaze se istoimene knjige vođene za razne porezene kotare. U seriji Zemljarina nalazi se knjiga rasporeda zemljarine za 1931. za I. kotar.
U seriji Tečevina i porez na poslovni promet nalazi se knjiga Raspored tečevine i poreza na poslovni promet 1931., VII. kotar.
U seriji Raspisni upisnici i glavne knjige Trgovačko-obrtničke komore nalaze se Raspisni upisnik i Glavna knjiga prireza Komore za trgovinu, obrt i industriju u Zagrebu za 1931., te Raspisni upisnik i Glavna knjiga tečevine poduzeća za 1931. Ovdje je i Glavno i konačno opetovanje Trgovinske komore 1931. te prinosi i otpisi iz 1930. u 1931.
U seriji Ostale porezne knjige nalaze se Općinske porezne knjige za Zagreb – grad.
U gradivu su sačuvani i zapisnici Poreznog odbora tečevine (tecivarine) i poreza na poslovni promet. Knjige zapisnika daju podatke o imenu i prezimenu nositelja posla, adresi, zanimanju te predloženom i ustanovljenom dohotku i porezu od strane Odbora (u čemu se mogu naći i podaci o uspješnosti poslovanja). U gradivu se nalaze i Knjiga pologa i Knjiga inventara.
[1] Takse kao porezni oblici najčešće se naplaćuju na sve pravne poslove, pismene svjedodžbe i uvjerenja, te na sve pismene predstavke koje se podnose organima vlasti. Takse se naplaćuju u vidu biljega, koji se poništavaju na samom predmetu. Čengić, Dubravka: nav. djelo, str. 141.
[2] U taksama se mogu naći i spisi iz prijašnjih i kasnijih godina. Npr. taksa se vodi u 1928. godini, a radi se o ostavini osobe koja je umrla 1924. godine, od kada datira dio dokumentacije koja je priložena taksi, a kasnije su dodani i drugi spisi iz 1936. godine.
SERIJE U FONDU:
1. Povjerljiva dokumentacija
2. Opća dokumentacija
3. Kazala i likvidacione knjige – stavka A
4. Takse – stavka A
5. Ostale likvidacione knjige
6. Dnevnici neposrednih poreza
7. Porezne glavne knjige
8. Knjige banovinskog i oblasnog prireza
9. Zemljarina
10. Tečevina i porez na poslovni promet
11. Raspisni upisnici i glavne knjige Trgovačko-obrtničke komore
12. Ostale porezne knjige
13. Zapisnici Poreznog odbora tečevine (tecivarine) i poreza na poslovni promet
12. Knjige pologa i inventara
VALORIZACIJA FONDA:3
Gradivo može poslužiti kao izvor prilikom istraživanja podataka o prikupljanju poreza i prilikom proučavanja novije gospodarske povijesti na zagrebačkom području. Sačuvani podaci o plaćenom porezu i pripadajući dokumenti (npr. kupoprodajni ugovori, ostavine, ugovori o darovanju i dr.) mogu svjedočiti o određenim financijsko-pravnim transakcijama pojedinaca i na taj način biti dokazno sredstvo.
JEZIK U GRADIVU: hrvatski
PISMO U GRADIVU: latinica
ARHIVISTIČKA OBAVIJESNA POMAGALA: SI
NAZIV STVARATELJA FONDA: POREZNA UPRAVA ZA GRAD ZAGREB
SJEDIŠTE STVARATELJA FONDA: Zagreb
VREMENSKI RASPON DJELOVANJA STVARATELJA FONDA: 1929. - 1941.
PROMJENE NAZIVA STVARATELJA FONDA:
Kraljevski porezni ured u Zagrebu, 1889. - 1928.
Poreska uprava za grad Zagreb, 1929. - 1933.
Poreska uprava I., II., III., 1933. - 1941.
Porezni ured I., II., III., 1941. – 1945.
HISTORIJAT STVARATELJA FONDA:
Kraljevski porezni ured Zagreb
Upravna povijest
Do godine 1929. za grad Zagreb bio je nadležan Kraljevski porezni ured Zagreb koji je teritorijalno bio nadležan i za područja kotara Zagreb, Dugo Selo, Samobor, Stubica i Sveti Ivan Zelina. Radilo se o poreznom uredu pod državnom nadležnošću, dok je pod lokalnom nadležnošću za poslove svoje razine djelovao Gradski porezni ured, kasnije Porezni odsjek, u sklopu Gradskog poglavarstva Zagreb.
Funkcije, zanimanje djelatnosti - kraljevskih poreznih ureda
Porezni uredi obavljali su poreznu službu na područjima koja su imali u nadležnosti. Zadaća kraljevskih poreznih ureda bila je sudjelovati kod raspisivanja, propisivanja, pobiranja, evidentiranja, osiguravanja i utjerivanja izravnih i neizravnih poreza, te obavljati blagajničko rukovanje i zaračunavanje glede ovih vrsta poreza, kao i glede svih onih računskih grana i zaklada, čije je rukovanje povjereno poreznim uredima od strane financijskih oblasti.[1] Kraljevski porezni uredi služili su tako i kao pologovne blagajne te su vodili posao blagajničkog rukovođenja „sudbenih i sirotinjskih pologa“.[2]
Kraljevski porezni uredi poslovali su u prvom redu kao državne blagajne svih izvora državne uprave za priznavanje i izdavanje, okružna skladišta biljega, rukovali su financijskim polozima i erarskim globama. U njihovoj su nadležnosti bila knjiženja i očevidnosti neposrednih poreza po općinama, preuzimanje državnih daća neposredno (od veleposjednika) i posredno (od općina), rukovanje, preuzimanje i pohranjivanje novca, vrijednosti i materijala (depozit jamčevina).[3]
Porezne uprave
Upravna povijest
Godine 1929. ukidaju se svi „kraljevski porezni uredi“, a osnivaju se porezne uprave („poreske uprave“).[4] Nadležnost poreznih uprava bila je određena Uredbom od 9. listopada 1928. o organizaciji financijalne struke i službe.[5] Nova organizacija provedena je Zakonom o organizaciji financijske uprave u Kraljevini Jugoslaviji od 7. prosinca 1929.[6]
Za zagrebačko su područje tada osnovane dvije porezne uprave koje su s radom počele 1. siječnja 1929.: Porezna uprava za kotar Zagreb („Poreska uprava za srez Zagreb“) i Porezna uprava za grad Zagreb.
Porezna uprava za grad Zagreb bila je teritorijalno nadležna za područje grada Zagreba koji je od 1. siječnja 1926. bio podijeljen na 11 poreznih kotara.[7]
Porezna uprava za grad Zagreb djelovala je u razdoblju 1929. do 1933. kada se osnivaju tri nove porezne uprave koje preuzimaju njezin posao.
Na temelju rješenja Ministra financija br. 61711 od 12. srpnja 1933., Savska financijska direkcija u Zagrebu je aktom od 28. rujna 1933. ustrojila tri porezne uprave nadležne za područje grada Zagreba. [8]
I. porezna uprava
Poreznu upravu I. za I., V. i VI kotar grada Zagreba sa sjedištem u Klaićevoj ulici 13.
I. kotar: južna je granica Ilica (parni brojevi od potoka Črnomerca do Pejačevićevog trga, dalje istočna strana Pantovčaka do gradske međe.
V. kotar: sjeverna strana graniči s kotarom I. (neparni brojevi Ilice od potoka Črnomerca do Ljubljanske ulice (zapadna strana), zatim s istočne strane od Ilice, Ljubljanske ulica (zapadna strana), prelaz kolodvor Sava na Magazinsku cestu, Magazinska cesta do Nove ceste (zapadna strana kroz propust Državnih željeznica na Savsku cestu, zapadnom stranom Savske ceste do Savskog mosta.
VI. kotar: sjeverna međa graniči s I. i II., a na zapadnoj strani s V. kotarom, istočna pak strana ide do Ilice zapadnom stranom Frankopanske ulice i Savske ceste do uključivo kbr. 132.
II. porezna uprava
Poreznu upravu II. za II., III., VII. I VIII. kotar grada Zagreba sa sjedištem u Trenkovoj ulici br. 8.
II. kotar: zapadna granica graniči s kotarom I., južna ide od Ilice (parni brojevi) od Pejačevićevog trga do Jelačićevog trga, dalje zapadnom stranom Jelačićevog trga, Ulice Pavla Radića, Ilirskog trga, Jurjevske ulice, Cmroka, Prekrižja do gradske međe.
III. kotar: zapadna međa graniči s kotarom II., dalje Jelačićevim trgom (sjeverna strana od Ulice Pavla Radića do Jurišićeve ulice) sjevernom stranom Jurišićeve ulice, Martićeve ulice, zapadnom stranom Klaoničke ceste do Vlaške ulice, južna strana Vlaške ulice do Vončinine ulice, zapadna strana Vončinine ulice, Voćarske ceste i Bijeničke ceste, Grobne ceste uz Mirogoj, dalje Mirogojskom cestom preko Remetske ceste do gradske međe prema Remetama.
VII. kotar: sjeverna međa graniči kotarom II, zapadnim kotarom VI, istočna međa prolazi od Jelačićevog trga zapadnom stranom Gajeve ulice do Glavnog kolodvora i sjevernom međom posjeda Državnih željeznica u potezu Gajeve ulice i Savske ceste.
VIII. kotar: sjeverna međa graniči s kotarom III, zapadna kotarom VII, istočna međa prelazi zapadnom stranom Draškovićeve ulice i Vrhovčeve ulice, južnu pak među sačinjava međa posjeda Državnih željeznica u potezu od Vrhovčeve ulice do Gajeve ulice.
III. porezna uprava
Porezna uprava III. za IV., IX., X. i XI. porezni kotar sa sjedištem u Vlaškoj ulici br. 86.
IV. kotar: zapad. međaši kotarom III., dalje sjeverna strana Vlaške ulice (od Vončinine ulice) i Maksimirske ceste do gradske međe dalje prema Sesvetama, dalje gradskom međom na sjever do gradske međe prema Remetama na Remetskoj cesti (granica III. kotara).
IX. kotar: sjeverna međa međaši kotarom III. i IV., zapadna kotarom VIII., istočna međa ide od Vlaške ulice zapadnom stranom Kvaternikovog trga i Sajmišne ulice do utoka u glavni uvodni kanal, južnu pak među čii sjeverna stranna Branimirove ulice (od Vrhovčeve ulice) i Radničke ceste.
X. kotar: sjeverna međa međaši kotarom IV., zapadna kotarom IX., dok ostočnu među sačinjava međa gradske općine uz potok Štefanovac, od Maksimirske ceste prema jugu, jugozapadnu među kotara čini potez glavnog odvodnog kanala od ušća potoka Lašćinšćaka do regulirane rijeke Save.
XI. kotar: zapadnu međa sačinjava međa kotara V. i VI., sjevernu među sačinjava južna međa VII., VIII. i IX. kotar, a istočnu među rijeka Sava od kolnog mosta na Savskoj cesti, do ušća glavnog odvodnog kanala u Žitnjaku.[9]
Godine 1940. osnovana je za grad Zagreb i IV. porezna uprava, tako da od 1. siječnja 1941. postoje:
1. Porezna uprava I. za grad Zagreb s I., V . i VI. poreznim kotarom;
2. Porezna uprava II. za grad Zagreb sa VII. i VIII. poreznim kotarom;
3. Porezna uprava III. za grad Zagreb s IX., X . i XI. poreznim kotarom;
4. Porezna uprava IV. za grad Zagreb s II., III. i IV. kotarom.[10]
IV. porezna uprava
Porezna uprava Zagreb IV. nastala je naredbom od 21. listopada 1940. o izlučivanju poreznih kotara II. i III. od Porezne uprave II. te poreznog kotara IV. od Porezne uprave III. Zasebna Porezna uprava Zagreb IV sa sjedištem u Katančićevoj započela je radom od 1. siječnja 1941.[11]
Funkcije, zanimanje, djelatnosti
Svaka uprava imala je potpuno samostalan djelokrug u poslovima razreza, knjiženja i naplate javnih daća. Međutim, poslovi depozita, kupona, te veleprodaja taksenih vrednota i kino ulaznica i kupona, te veleprodaja taksenih vrednota za cijeli teritorij grada bili su centralizirani kod Porezne uprave II u Trenkovoj ulici 8.[12]
Uprave su skupljale neposredne (prihod od zemljišta, prihod od zgrada - kućarina, prihod od radnja i dr.) i posredne poreze (banovinski i dr.).[13]
Porezne uprave obavljale su poreznu, taksenu i računovodstvenu službu. One su obavljale poslove oko razreza poreza i trošarinskih taksa, oko prikupljanja državnih prihoda, isplata po državnom budžetu, a po nalozima financijske direkcije, oko slanja viškova financijskoj direkciji te rješavale u prvom stupnju o predmetima neposrednih poreza, ukoliko to nisu rješavali viši organi.[14]
Veze
Godine 1939. poreznim upravama bila je nadređena Savska financijska direkcija, III. odsjek za neposredne poreze. Nakon stvaranja Banovine Hrvatske, 1939. godine, došlo je do prenošenja nadležnosti organa državne vlasti na organe banske vlasti, jer je u području prikupljanja financija Banovina Hrvatska stekla određenu financijsku samostalnost. Tako je došlo do promjena među organima nadređenima poreznim upravama.[15]
Porezni uredi
Upravna povijest
Okružnicom Državne riznice br. 431-3-1942. od 7. siječnja 1942., među ostalim se porezne uprave preimenuju u porezne urede, tako da se od tada zovu Porezni ured I, Porezni ured II, Porezni ured III i Porezni ured IV.[16]
Poslije drugog svjetskog rata porezni uredi rade do 6. srpnja 1945., kada prelaze u nadležnost Financijalnih odjela pojedinih rajona. Nakon Drugog svjetskog rata stupanjem na snagu zakona o neposrednim porezima (1. siječnja 1946.), prestali su vrijediti svi raniji propisi kojima je u cijelosti bila regulirana porezna služba u Hrvatskoj.[17]
Funkcije, zanimanje djelatnosti
Nakon uspostave NDH se, pored starih neposrednih poreza, na temelju Zakona o neposrednim porezima od 8. veljače 1928. i njegovih izmjena, Zakona od 28. ožujka 1938. i Uredbe od 22. prosinca 1939., uvađaju i razni specijalni prirezi (obrambeni i putni od 30. prosinca 1941. i drugi).
Veze
Godine 1941. nadređeno im je bilo Rizničko upraviteljstvo (bivša Financijska direkcija), III. odsjek za izravne poreze.[18] Iako je u razdoblju postojanja NDH došlo do promjena u financijskom resoru kod organa koji su bili nadređeni poreznim upravama, niži organi unutrašnje uprave, među kojima su bile i porezne uprave, poslovale su po propisima iz vremena Kraljevine Jugoslavije.[19]
[1] Financijalni viestnik za Hrvatsku i Slavoniju, Zagreb 1893., br. 10, U predmetu obnarodovanja sbirke naputaka i propisnih naredaba, odnosećih se na službu kr. poreznih ureda., str. 195.
[2] Više o blagajničkom rukovanju sudbenih i sirotinjskih pologa u kraljevskim poreznim uredima vidi u: Financijalni viestnik za Hrvatsku i Slavoniju, Zagreb 1893., br. 1, Novčani sustav, blagajnički poslovi, računovodstvo i vjeresijski poslovi. O blagajničkom rukovanju sudbenih i sirotinskih pologa. str. 3 - 7.
[3] Čengić, Dubravka: Porezna služba u gradu Zagrebu 1850.-1945. godine, Arhivski vjesnik, god. 39 (1996) str. 143.
[4] Rješenjem ministra financija od 13. prosinca 1928. o osnivanju poreznih uprava. Narodne novine br. 293, 27. prosinac 1928.
[5] Uredba je objavljena u Službenim novinama br. 244, 20. listopada 1928., str. 1144. Više o poslovima koje su obavljale porezne uprave vidi Dubravka Čengić, nav. djelo, str. 144-145.
[6] Financijalni vjesnik, Pos. izd., br. 1 od 28. veljače 1930. Više o poslovima koje su obavljale porezne uprave vidi Dubravka Čengić, nav. djelo, str. 145-146.
[7] Podaci o ustrajanju jedanaest poreznih kotara preuzeti su iz porezne knjige pod starim brojem 1131.
[8] Dubravka Čengić, nav. dj., str. 146. Za određivanje granica poreznih uprava postaji karta s abecednim popisom ulica, kao i kazalo ulica, po kojima se lako može odrediti kojoj poreznoj upravi koja adresa pripada.
[9] Podaci o područjima poreznih kotara preuzeti su iz: Rafael Landikušić, Priručnik o političkoj i sudbenoj podjeli Savske banovine, Zagreb, vlastita naklada, 1938., 93-94. Tamo je navedena i ova napomena: prema obavijesti Savske financijske direkcije u Zagrebu od 28. 9. 1933., br. 3267/Pov. 33., „Službeni list“ od 30. 9. 1933.
[10] Dubravka Čengić, nav. dj., str. 149.
[11] Narodne novine br. 246/1940.
[12] Dubravka Čengić, nav. dj., str. 148.
[13] Isto.
[14] Beuc, Ivan: Povijest institucija državne vlasti u Hrvatskoj (1527.- 1945.), Zagreb, 1969., str. 381.
[15] U Zagrebu je 1940. osnovan Državni financijski inspektorat. On je bio drugostupanjska financijska vlast za područje Banovine Hrvatske, a neposredno je bio podređen Ministarstvu financija. Svi poslovi u predmetu državnih taksi i državne trošarine, koji su do 31. ožujka 1940. bili u nadležnosti financijskih direkcija, prešli su njegovu nadležnost. Inspektorat je obavljao inspekciju nad radom carinarnica i državnih organa pri poreznim upravama na teritoriju Banovine. Nadležnost i poslovanje referenata za državne prihode pri poreznim upravama, kao i referenata pri reklamacijskim odborima, bili su određeni Uredbom o odnosima i suradnji državnih i banskih službenika u poreznim upravama na području Banovine Hrvatske. Čengić, Dubravka: nav. djelo, str. 148 – 149.
[16] Isto, str. 150-151.
[17] Isto, str. 151.
[18] Dubravka Čengić, nav. dj. u kojem se može naći i više o nadležnim tijelima i promjenama njihovih ustrojstava.
[19] Uz ostala ministarstva u vladi NDH, osnovana je i Državna riznica. Unutar Državne riznice osnovana su i državna ravnateljstva, odnosno riznička upraviteljstva (financijalna ravnateljstva), unutar kojih djeluju i porezni uredi. Kako nije donesena nikakva nova odredba kojom bi se uredilo upravljanje, ustrojstvo i djelokrug poslovanja rizničkih upraviteljstava, ostali su na snazi propisi koji su vrijedili u vrijeme Banovine Hrvatske. Donošenjem zakonske odredbe o državnoj vladi NDH od 9. listopada 1942. Državna riznica postaje Ministarstvo državne riznice. Isto, str. 149 - 151.
DOPUNSKI IZVORI:
Državni arhiv u Zagrebu:
HR-DAZG-1089 Kraljevski porezni ured u Zagrebu
HR-DAZG-31 Porezni ured kotara Zagreb
HR-DAZG-15 Porezna uprava I.
HR-DAZG-16 Porezna uprava II.
HR-DAZG-17 Porezna uprava III.
HR-DAZG-4 Gradsko poglavarstvo Zagreb. Gradski porezni ured.
HR-DAZG-10 Gradsko poglavarstvo Zagreb. Porezni odsjek.
Hrvatski državni arhiv:
HR-HDA–125 Delegacija Ministarstva financija Kraljevine SHS za Hrvatsku, Slavoniju i Međimurje
HR-HDA–150 Savska banovina. Financijsko odjeljenje
HR-HDA–152 Savska financijska direkcija u Zagrebu
HR-HDA-84 Financijalno ravnateljstvo u Zagrebu
HR-HDA-125 Delegacija Ministarstva financija Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca za Hrvatsku, Slavoniju i Međimurje
HR-HDA-168 Financijalno ravnateljstvo Banovine Hrvatske
HR-HDA- 171 Državni financijski inspektorat u Zagrebu
HR-HDA-215 Ministarstvo državne riznice Nezavisne države Hrvatske
HR-HDA-244 Rizničko upraviteljstvo u Zagrebu
BIBLIOGRAFIJA O FONDU:
Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske. 1. Zagreb, 2006., 939.
BIBLIOGRAFIJA O STVARATELJU FONDA:
OSTALA BIBLIOGRAFIJA:
Financijalni vjesnik za Hrvatsku i Slavoniju. Zagreb, 1889. - 1942.
Upravno, sudsko i crkveno razdjeljenje i imenik prebivališta Savske banovine. Zagreb, 1937.
(K.H.)
Ažurirano utorak, 31. listopad 2023 9:31