srijeda, 29. listopad 2008 12:42
SIGNATURA FONDA: HR-DAZG-878
VREMENSKI RASPON GRADIVA: 1945./1955.
KOLIČINA GRADIVA: 42 knj., 18 kut. (4,2 d/m)
SADRŽAJ FONDA:
Sačuvano je gradivo, iako dijelom fragmentarno, za cijelo razdoblje postojanja stvaratelja. Sačuvane su tri serije s pripadajućim podserijama predmeta sudske uprave, građanskih i kaznenih predmeta. U seriji sudske uprave sačuvana su četiri upisnika, a u seriji građanskih predmeta podserije parnica, ostavina, predmeta izvršenja i ovjera s tim da se radi o upisnicima, dok su sačuvani samo spisi izvršenja i ovjera fragmentarno. Glede kaznenih predmeta sačuvana su registraturna pomagala, a od spisa samo spisi konfiskacija za razdoblje od 1945. do 1951. Uz navedeno gradivo sačuvane su tri knjige evidencija kazni.
SERIJE U FONDU:
1. Predmeti sudske uprave, 1945. – 1955., 4 knj.
2. Građanski predmeti, 1945. – 1952., 21 knj., 7 kut.
3. Kazneni predmeti, 1945. -1955., 17 knj., 11 kut.
VALORIZACIJA FONDA: 2
S obzirom na stvarnu nadležnost i ulogu pravosudnih tijela u razdoblju poslije 2. svjetskog rata, u novooformljenoj državi i novom društvenom uređenju, arhivsko gradivo ovog fonda značajan je izvor za proučavanje, pogotovo kaznenih predmeta konfiskacije, odnosno oduzimanja nekretnina i pokretnina uz česta lišavanja slobode, oduzimanja građanskih sloboda te kazni prisilnoga rada, zatim provedbu sekvestracije, oduzimanja ratne dobiti, privremenog oduzimanja imovine i stavljanja pod privremenu državnu ili gradsku upravu. Ujedno je ilustracija sudskog ustroja u navedenom razdoblju.
JEZIK U GRADIVU: hrvatski
PISMO U GRADIVU: latinica
ARHIVISTIČKA OBAVIJESNA POMAGALA: SI
NAZIV STVARATELJA FONDA: KOTARSKI SUD ZA KOTAR ZAGREB
SJEDIŠTE STVARATELJA FONDA: Zagreb
VREMENSKI RASPON DJELOVANJA STVARATELJA FONDA: 1945. - 1955.
PROMJENE NAZIVA STVARATELJA FONDA:
Kotarski narodni sud za kotar Zagreb, 1945.-1954.
Kotarski sud za kotar Zagreb, 1954. – 1955.
HISTORIJAT STVARATELJA FONDA:
Nakon 2. svjetskog rata u svibnju 1945. na teritoriju Hrvatske uspostavljaju se nove upravno-
-teritorijalne jedinice i nova tijela vlasti. Temeljem Zakona o promjeni naziva narodno-oslobodilačkih odbora, Narodnooslobodilački odbor kotara Zagreb postaje Narodni odbor kotara Zagreb. Postojao je do 1955., kada je ukinut kao upravno–teritorijalna jedinica. Sukladno tome, stvaratelj fonda Kotarski sud za kotar Zagreb Uredbama o broju i teritorijalnoj nadležnosti kotarskih i okružnih sudova na području NRH–e iz 1947., 1949. i 1951. teritorijalno je pokrivao tijekom svog djelovanja područje kotara.
Ulaskom partizanskih jedinica u Zagreb, 8. svibnja 1945. vojnu i građansku vlast pruzela je Komanda grada Zagreba i takvo je stanje potrajalo mjesec dana. Ukinuti su Kotarski sud I. i Kotarski sud II. u Zagrebu koji su djelovali do svibnja 1945., a umjesto njih započeli su s radom redovni narodni sudovi. Osnovani su Kotarski narodni sud za grad Zagreb i Kotarski narodni sud za vanjski kotar, odnosno kotar Zagreb koji je započeo s radom 12. lipnja 1945. Na prijedlog GNO- a Zagreba imenovani su predsjednik i članovi suda. Odlukom Predsjedništva AVNOJ–a od 2. veljače 1945. prestali su važiti svi pravni propisi koji su donijeti nakon 6. travnja 1941., a Zakonom o uređenju narodnih sudova od 28. kolovoza 1945. utemeljena je organizacija i nadležnost kotarskih i okružnih sudova, koja se do kraja djelovanja stvaratelja fonda neznatno dopunjavala ili mijenjala (1946., 1948.,1952. i 1954.). Ukazom o proglašenju Zakona o teritorijalnoj nadležnosti i sjedištima kotarskih i okružnih sudova na području NRH- e od 24. prosinca 1955. stvaratelj je prestao s radom. Sjedište mu je bilo u Frankopanskoj ulici 1 u Zagrebu.
Stvarna nadležnost stvaratelja protezala se na građanske i kaznene predmete. Opći građanski zakonik donijet 1852. vrijedio je u Narodnoj Republici Hrvatskoj do 23. listopada 1946. nakon stupanja na snagu Zakona o nevažnosti pravnih propisa. Zakonom o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. uz mogućnost primjene predratnih propisa, ako nisu u suprotnosti s novim poretkom, omogućena je primjena pravnih pravila sadržanih u tim propisima do donošenja novih zakona. Glede građanskih predmeta nije bilo značajnije regulative neposredno poslije stvaranja nove države pa je tako stupio na snagu Građanski parbeni postupak 1955. Glede izvanparničnog sudovanja sudilo se prema Zakonu o izvršnom postupku, Zakonu o nasljeđivanju, Zakonu o braku i porodičnim odnosima, Zakonu o starateljstvu i drugima. Glede stvarne nadležnosti u građanskim predmetima, mogao je rješavati sve imovinsko pravne sporove ako vrijednost spora nije prelazila 50.000 dinara, sporove o utvrđivanju i osporavanju očinstva, o postojanju ili nepostojanju braka, o poništenju braka, sporove o zakonskom uzdržavanju, o čuvanju i odgajanju djece, o doživotnom uzdržavanju, o određivanju granica nepokretnih dobara, zbog smetanja posjeda, iz ugovora o zakupu i najmu, iz radnih odnosa, sve vanparnične i izvršne stvari, ostavinske stvari. Za građanske predmete vodili su se sljedeći upisnici: parnični upisnik P - 1945. - 1946., G - 1947. - 1959. U upisnik I upisivani su predmeti izvršenja povodom stavljanja prijedloga za dozvolu izvršenja, zahtjeva za provođenje izvršenja dostavljenih od strane drugih sudova, rješenja za provođenje konfiskacije i sekvestracije. U upisnik R1 upisivani su sljedeći izvanparnični predmeti: prijedlozi za utvrđivanje pravedne naknade za eksproprirane i deposedirane nekretnine, prijedlozi za razvrgnuće suvlasničke zajednice, za utvrđivanje međa, za osnivanje, predlaganje i ukidanje služnosti, za uređenje suvlasničkih odnosa, za osiguranje dokaza, za izdavanje dozvola za stupanje u brak. U upisniku Ov, to jest ovjera, upisivane su sve ovjere javnih i privatnih isprava, kao i ovjere potpisa, rukopisa.
Do donošenja temeljnih zakona glede kaznenih predmeta, kaznenog zakona koji je donijet (prvi dio) 1947., odnosno 1951. i Kaznenog postupka iz 1948, odnosno 1953., kazneni predmeti rješavani su prema Zakonu o vrstama kazni koje su izricali građanski i vojni sudovi od 5. srpnja 1945., Zakonu o krivičnim djelima protiv države od 25. kolovoza 1945. Prema Zakonu o krivičnom postupku iz 1948., odnosno 1953. propisana su pravila o načinu postupanja suda i ostalih u kaznenom predmetu (tužitelj, istražitelj) te određena prava i dužnosti međusobno svih sudionika u postupku. U kaznenom postupku sudilo se u vijeću, a Vijeće kotarskog suda činili su jedan sudac i dvojica sudaca porotnika. Stvaratelj je bio nadležan za donošenje presuda glede izvršenja kaznenih djela protiv života, tijela, zdravlja, slobode, časti, imovine privatnih osoba, javnog morala, braka, porodice, pravosuđa, pravljenja i upotrebe lažnih mjera, pravljenja i upotrebe lažnih isprava (osim oporuka, mjenica, lažnih čekova za koje je bio nadležan Okružni sud), protiv kaznenih djela općenarodne imovine, zadružnih i drugih društvenih organizacija, za djela za koja je propisana kazna lišavanja slobode i prisilnog rada do 10 godina ili neka druga kazna, osim smrtne (od 1953. novčana kazna ili kazna od dvije godine) za kaznena djela protivljenja narodnoj vlasti, uvredu, klevetu u službenoj dužnosti kao i za kaznena djela iz Kaznenog zakona, 143, 183, 232, 235, 236, sudjelovali su u postupku izviđaja i istrage, sudili su u vijećima, a za neka djela sudio je sudac pojedinac (142, 144, 152, itd.). Kazneni odjel rješavao je i predmete konfiskacija prema Zakonu o konfiskaciji imovine i o izvršenju konfiskacije iz 1945., odnosno Zakonu o potvrdi i izmjenama i dopunama navedenog Zakona. Predmeti konfiskacije imali su registraturnu oznaku Konf.
Stvaratelj je nastavio djelovati prema Krivičnom zakonu NRH iz 1951. koji je ostao na snazi do kraja djelovanja stvaratelja fonda. Prema ovom temeljnom kaznenom zakonu stavljeni su izvan snage svi zakoni donijeti od 1945., a donošene su presude za kaznena djela protiv naroda i države, protiv čovječnosti i međunarodnog prava, protiv života i tijela, slobode i prava građana, časti i ugleda, dostojanstva ličnosti i morala, braka i porodice, protiv zdravlja ljudi, narodne privrede, društvene i privatne imovine, opće sigurnosti ljudi i imovine, protiv pravosuđa, javnog reda i pravnog saobraćaja, protiv službene dužnosti, protiv oružanih snaga. Pod kraj djelovanja stvaratelj fonda pokrivao je slijedeće općine: Brdovečko Prigorje, Brezovicu, Donju Bistru, Granešinu, Kašinu, Pušću, Sesvete, Stupnik, Svetu Klaru, Šašinovec i Zaprešić. Prizivni sud za Kotarski sud za kotar Zagreb bio je Okružni sud za okrug Zagreb do 1949., a do kraja djelovanja stvaratelja fonda Okružni sud u Zagrebu.
DOPUNSKI IZVORI:
Državni arhiv u Zagrebu:
HR-DAZG-1139 Okružni narodni sud za okrug Zagreb
HR-DAZG-1007 Okružni sud u Zagrebu
Hrvatski državni arhiv:
HR-HDA-207 ZAVNOH. Odjel za sudstvo i upravu
HR-HDA-207 ZAVNOH. Zakonodavna komisija ZAVNOH-a
HR-HDA-279 Predsjedništvo vlade NRH. Odjel za zakonodavstvo i izgradnju narodne vlasti
HR-HDA-290 Ministarstvo pravosuđa NRH
HR-HDA-317 Komitet za zakonodavstvo i izgradnju narodne vlasti pri Predsjedništvu vlade
BIBLIOGRAFIJA O FONDU:
Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske. 1. Zagreb, 2006., 953.
BIBLIOGRAFIJA O STVARATELJU FONDA:
Gulić, Mirjana: Stvaratelji i problematika oblikovanja fondova pravosuđa u razdoblju 1945. – 1970. Arhivska praksa. 12. Tuzla, 2009.
Gulić, Mirjana: Ustroj i nadležnost kotarskih/općinskih sudova grada/kotara Zagreb 1945. - 1970. Arhivski vjesnik. 51. Zagreb, 2008., 275-292.
RELEVANTNI PRAVNI PROPISI:
Zakon o parničnom postupku (SL FNRJ 19/1955)
Zakon o teritorijalnoj nadležnosti i sjedištima kotarskih i okružnih sudova na području NRH od 24. prosinca 1955. (NN 61/1955)
Zakon o području kotara i općina u Narodnoj Republici Hrvatskoj (NN 36/1955)
Zakon o sudovima (SL FNRJ 35/1954)
Ustavna načela o sudovima (SL FNRJ 30/1954)
Krivični zakon (SL FNRJ 11/1951., 13/1951)
Uredba o broju i teritorijalnoj nadležnost kotarskih i okružnih sudova na području NRH 1951. (NN 40/1951)
Uredba o broju i teritorijalnoj nadležnosti kotarskih i okružnih sudova na području NRH (NN 44/1949)
Zakon o izmjeni Zakona o uređenju narodnih sudova (SL FNRJ 38/1948)
Krivični zakon, opći dio od 4. 12. 1947. (SL FNRJ 106/1947)
Uredba o broju i teritorijalnoj nadležnost kotarskih i okružnih sudova na području NRH od 17. prosinca 1947. (NN 113/1947)
Zakon o potvrdi i izmjenama i dopunama Zakona o uređenju narodnih sudova od 17. lipnja 1946. pročišćen je tekst istog (SL FNRJ 51/1946)
Zakon o uređenju narodnih sudova od 26. 8. 1945. (SL DFJ 67/1945)
Uputstvo o nastavljanju rada zemljišno - knjižnih ureda iz 1945 (NN 3/1945)
Vjesnik. Zagreb, 1945. (46)
Vjesnik. Zagreb, 1945. (44)
(M.G.)
Ažurirano ponedjeljak, 2. ožujak 2020 12:14