nedjelja, 26. listopad 2008 23:11
SIGNATURA FONDA: HR-DAZG-877
VREMENSKI RASPON GRADIVA: [1860.-1891.] 1892.-1918. [1919. - 1926.]
KOLIČINA GRADIVA: 34 knj., 1 kut. (0,8 d/m)
SADRŽAJ FONDA:
U fondu su sačuvane registraturna pomagala (urudžbeni zapisnici i kazala), zapisnici sjednica općinskog zastupstva, kazalo uredovne knjige Mjesnog suda, evidencije o zemljišnim zajednicama Demerje, Ježdovec, Lučko i Obrež te jedna evidencijska knjiga o stanovništvu s područja upravne općine Stupnik.
SERIJE U FONDU:
1. Uprava, 1904. - 1917., 18 knj.
2. Mjesni sud, 1905. - 1907., 1 knj.
3. Evidencije o zemljišnim zajednicama, 1860. – 1926.,14 knj., 1 kut.
4. Evidencije o stanovništvu, 1909./1925., 1 knj.
VALORIZACIJA FONDA:3
Gradivo može poslužiti za proučavanje povijesti Stupnika i djelovanja upravnih općina na širem zagrebačkom području, te za eventualna genealoška istraživanja i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa stanovnika Stupnika.
JEZIK U GRADIVU: hrvatski
PISMO U GRADIVU: latinica
ARHIVISTIČKA OBAVIJESNA POMAGALA: SI
NAZIV STVARATELJA FONDA: UPRAVNA OPĆINA STUPNIK
SJEDIŠTE STVARATELJA FONDA: Stupnik
VREMENSKI RASPON DJELOVANJA STVARATELJA FONDA: 1892.(?). - 1918.
PROMJENE NAZIVA STVARATELJA FONDA: -
HISTORIJAT STVARATELJA FONDA:
U drugoj polovici 19. stoljeća mjesto Stupnik bilo je sjedište samostalne sučije, kojoj su uz Stupnik pripadala još i mjesta Obrež Stupnički i Ježdovec. U Stupniku je bilo i sjedište bilježništva za okolne sučije. Reorganizacijom uprave nakon donošenja Zakona o uređenju općina i trgovišta koja nisu imala uređenog magistrata 1870. Stupnik je izgubio dio svojih nadležnosti i ostao samo poreska (porezna) općina, u okviru upravne općine Rakovpotok. Prema Zakonu iz 1870. općinski odbor, kao samoupravni organ bio je nadležan za upravu općinske imovine i sveg onog što neposredno interesira općinu, a općinski sudac (poslije 1877. općinski načelnik, odnosno predsjednik) s dodijeljenim mu bilježnikom i drugim potrebnim osobljem, djeluje kao izvršni organ općinskog odbora i viših organa uprave (za preneseni djelokrug).
Općine su 1876. dobile u djelokrug da sakupljaju porez. Samostalna upravna općina Stupnik nastala je izdvajanjem porezne općine Stupnik iz upravne općine Rakovpotok u kotaru Samobor, u razdoblju između 1889. i 1892. Upravna općina Stupnik sastojala se od poreznih općina Blato (mjesta: Blato, Botinec, Lučko i Remetinec), Demerje (mjesta: Demerje i Leskovac) i Stupnik (mjesta Ježdovec, Obrež i Stupnik). Upravna općina Stupnik je 1916. izlučena iz kotara Samobor i pridružena kotaru Zagreb.
Prema Zakonu o općinama iz 1933., kojim prestaju važiti dotadašnji propisi o općinama u Hrvatskoj, općinska načelstva (odnosno poglavarstva) predstavljala su (kao i dotada) najniži organ opće uprave. U nadležnosti općinskog poglavarstva bilo je neposredno upravljanje općinskom imovinom, sastavljanje i predlaganje općinskog budžeta i godišnjeg završnog računa, nadzor nad radom općinskih ustanova i poduzeća i davanje uputstava o provedbi odborskih odluka, odlučivanje u hitnim slučajevima o nepredviđenim vanrednim kreditima uz odobrenje nadzorne vlasti, pripremanje odluka odbora i provedba svih drugih poslova koje je odbor stavio upravi u dužnost, izricanje kazne u svim slučajevima gdje je to spadalo u nadležnost općine, poslovi mjesne policije ukoliko to nije provodila državna vlast, briga za javnu i osobnu imovinsku sigurnost, moral, red i mir u općini, nadzor nad strancima, sumnjivim osobama i skitnicama, prenoćištima, kavanama, nad sajmovima, briga za sigurnost javnog prometa, čistoću, održavanje puteva itd.
U nadležnosti općinskog odbora (odnosno općinskog vijeća) bilo je upravljanje općinskom imovinom, briga za općinske puteve, mostove i skele, briga za javnu rasvjetu, potporu siromašnih, briga za odgoj siromašne i napuštene djece, održavanje dobrotvornih zavoda i ustanova, briga za dobro zdravstveno stanje stanovništva, unapređivanje narodnog gospodarstva uopće, širenje i unapređivanje narodne prosvjete (podizanje škola, osnivanje knjižnica itd.).
Nadzor nad poslovima općine provodio je kotarski (sreski) načelnik. Protiv odluke nadzorne vlasti općinski odbor se mogao žaliti banu, koji je mogao poništiti žalbu ili je poslati na rješenje Upravnom sudu.
DOPUNSKI IZVORI:
Državni arhiv u Zagrebu:
HR-DAZG-3 Kraljevska kotarska oblast Zagreb
HR-DAZG-1051 Upravna općina Stupnik
HR-DAZG-1052 Upravna općina Stupnik
HR-DAZG-1180 Kotarska oblast Samobor
Hrvatski državni arhiv: HR-HDA-59 Zemljišna zajednica Stupnik
BIBLIOGRAFIJA O FONDU:
Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske. 1. Zagreb, 2006., 938.
BIBLIOGRAFIJA O STVARATELJU FONDA:
Zagrebački leksikon. II. Zagreb, 2006., 356.
Dizdar, Zdravko; Leček, Suzana: Zagrebačka županija. Zagreb, 2004.
Korenić, Stjepan: Život, jezik i običaji Stupničana kraj Zagreba, Zagreb, 1997.
Tomečak, Krešimir: Iz prošlosti Stupnika. Stupnik, 1996.
Schreiber, Eduard: Žiteljstvo u okolici grada Zagreba. Gradski vjesnik. Zagreb, 1932., 291.-309.
Smrekar, Milan: Priručnik za političku upravnu službu u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji. Zagreb, 1899.
OSTALA BIBLIOGRAFIJA:
Upravno, sudsko i crkveno razdjeljenje i imenik prebivališta Savske banovine. Zagreb, 1937., 138.
Političko i sudbeno razdjeljenje i repertorij prebivališta Kraljevina Hrvatske i Slavonije. Zagreb, 1913., 49.
Političko i sudbeno razdieljenje Kraljevina Hrvatske i Slavonije i repertorij prebivališta. Zagreb, 1895., 82.
Relevantni pravni propisi:
Sbornik zakona i naredaba valjanih za kraljevine Hrvatsku i Slavoniju. Godina 1916. Zagreb, 1917., 307.
(K.H.)
Ažurirano srijeda, 7. veljača 2024 12:46