ponedjeljak, 27. listopad 2008 12:59
SIGNATURA FONDA: HR-DAZG-28
VREMENSKI RASPON GRADIVA: [1930.] 1941. – 1945.
KOLIČINA GRADIVA: 10 knj., 5 kut. (0,85 d/m)
SADRŽAJ FONDA:
U gradivu se nalazi mala količina povjerljivih spisa koji se odnose uglavnom na personal i razne okružnice. Tako se ovdje mogu naći iskazi osoblja, spisi u vezi nagrađivanja, dodjeli osoblja na rad, upute o radu personala, razriješenja dužnosti i dr.
Okružnice viših vlasti (Državne riznice / Rizničkog upraviteljstva i dr.) daju obavijesti i upute o radu npr. razdioba poslovanja u poreznom uredu, spisi u vezi rješavanja službenih spisa, dostavi spisa, prikupljanja podataka za odmjeru poreza, uređenje i nadzor, okružnice u vezi ocjenjivanja državnih službenika i razne druge upute i obavijesti o radu Uprave.
U ovoj se cjelini nalaze i spisi poput popisa obveznika tečevine, iskaza svih trošarinskih predmeta na koje se ubire trošarinski doplatak i visina stope istog i sl. dokumentacija u vezi naplate poreza.
U posebnoj se cjelini nalazi mala količina općih spisa. U njima se također mogu naći okružnice viših vlasti, upute i dopisi. U ovoj se cjelini mogu naći spisi u vezi naplate poreza, dopisivanja, postupka sa zamolnicama stranih predstavništava, ubiranja osiguranja doprinosa za osiguranje od tuče usjeva i plodova, postavljanja privremenog poreznog ovrhovoditelja, imenovanja podvornika. U cjelini se nalaze i uputa o zakonskoj odredbi o oprostu poreznog i taksenog duga, otpis dužnih pristojbi licima nepoznatog boravišta, postupak kod imenovanja i promaknuća, naredbenik o gradskim pristojbama na pravne poslove, smrtovnice, odmjera vojnice, iskaz porezovnika obrambenog poreza, objašnjenja o postupku s imovinom kolonista (od strane Zavoda za kolonizaciju) i dr.
U cjelini Predmetni spisi nalaze se platni iskazi osoblja, izvid o stanju blagajne prilikom preuzimanja Poreznog ureda I 14. svibnja 1945., izvod o redovnom mjesečnom pregledu blagajne Poreznog ureda I iz svibnja 1945., ogledni spisi depozita izdataka i primitaka, porezne prijave i iskazi poreza na promet, zapisnici o pregledu vođenja poslovnih knjiga kod raznih poduzeća, iskazi poreznih dužnika, iskazi poreznih obveznika, pregled poreznog rukovanja kod Poreznog ureda (nalazi pregleda poreznog rukovanja po nalogu Rizničkog upraviteljstva), iskaz činovnika i službenika koji se nalaze na radu kod ovog ureda, popis poreznih obveznika tecivarine po § 53a te porezni podaci o pojedinim poreznim obveznicima traženi od strane GPZ-a. Ovdje se nalazi i objava licitacije (dražbe) za V. kotar (porezni dužnici i popisani predmeti).
U cjelini Takse nalazi se dokumentacija o pojedinim pravnim poslovima (kupoprodajni ugovori i pripadajuća dokumentacija) te o taksama plaćenim na te pravne poslove.
U seriji Glavne porezne knjige nalaze se kazala i glavna sreska porezna knjiga. U cjelini Ostale porezne knjige nalaze se Očevidnik predanih valovnica za prijave tečevina poreza na poslovni promet, kućarinu, rentni porez, državni dnevnici blagajne, trošarinski dnevnik, glavna knjiga pologa te knjiga otpreme novčanih pošiljki.
SERIJE U FONDU:
1. Povjerljivi spisi
2. Opći spisi
3. Predmetni spisi
4. Takse – stavka A
5. Glavne porezne knjige
6. Ostale porezne knjige
VALORIZACIJA FONDA:4
Gradivo može poslužiti kao pomoćni izvor prilikom istraživanja podataka o prikupljanju poreza i prilikom proučavanja novije gospodarske povijesti na zagrebačkom području. Sačuvani podaci o plaćenom porezu mogu svjedočiti o određenim financijsko-pravnim transakcijama pojedinaca i na taj način biti dokazno sredstvo. Naročito se ovo odnosi na dokumente kao što su kupoprodajni ugovori, ostavine i sl. koji su sačuvani kao prilog uz takse.
JEZIK U GRADIVU: hrvatski
PISMO U GRADIVU: latinica
ARHIVISTIČKA OBAVIJESNA POMAGALA: SI
NAZIV STVARATELJA FONDA: POREZNA UPRAVA ZAGREB I.
SJEDIŠTE STVARATELJA FONDA: Zagreb
VREMENSKI RASPON DJELOVANJA STVARATELJA FONDA: 1941. - 1945.
PROMJENE NAZIVA STVARATELJA FONDA:
Kraljevski porezni ured u Zagrebu, 1889. - 1928.
Poreska uprava za grad Zagreb, 1929. - 1933.
Poreska uprava Zagreb I., 1933. - 1941.
Porezni ured Zagreb I., 1941. - 1945.
HISTORIJAT STVARATELJA FONDA:
Kraljevski porezni ured Zagreb
Upravna povijest
Do godine 1929. za grad Zagreb bio je nadležan Kraljevski porezni ured Zagreb koji je teritorijalno bio nadležan i za područja kotara Zagreb, Dugo Selo, Samobor, Stubica i Sveti Ivan Zelina. Radilo se o poreznom uredu pod državnom nadležnošću, dok je pod lokalnom nadležnošću za poslove svoje razine djelovao Gradski porezni ured, kasnije Porezni odsjek, u sklopu Gradskog poglavarstva Zagreb.
Funkcije, zanimanje djelatnosti - kraljevskih poreznih ureda
Porezni uredi obavljali su poreznu službu na područjima koja su imali u nadležnosti. Zadaća kraljevskih poreznih ureda bila je sudjelovati kod raspisivanja, propisivanja, pobiranja, evidentiranja, osiguravanja i utjerivanja izravnih i neizravnih poreza, te obavljati blagajničko rukovanje i zaračunavanje glede ovih vrsta poreza, kao i glede svih onih računskih grana i zaklada, čije je rukovanje povjereno poreznim uredima od strane financijskih oblasti.[1] Kraljevski porezni uredi služili su tako i kao pologovne blagajne te su vodili posao blagajničkog rukovođenja „sudbenih i sirotinjskih pologa“.[2]
Kraljevski porezni uredi poslovali su u prvom redu kao državne blagajne svih izvora državne uprave za priznavanje i izdavanje, okružna skladišta biljega, rukovali su financijskim polozima i erarskim globama. U njihovoj su nadležnosti bila knjiženja i očevidnosti neposrednih poreza po općinama, preuzimanje državnih daća neposredno (od veleposjednika) i posredno (od općina), rukovanje, preuzimanje i pohranjivanje novca, vrijednosti i materijala (depozit jamčevina).[3]
Porezne uprave
Upravna povijest
Godine 1929. ukidaju se svi „kraljevski porezni uredi“, a osnivaju se porezne uprave („poreske uprave“).[4] Nadležnost poreznih uprava bila je određena Uredbom od 9. listopada 1928. o organizaciji financijalne struke i službe.[5] Nova organizacija provedena je Zakonom o organizaciji financijske uprave u Kraljevini Jugoslaviji od 7. prosinca 1929.[6]
Za zagrebačko su područje tada osnovane dvije porezne uprave koje su s radom počele 1. siječnja 1929.: Porezna uprava za kotar Zagreb („Poreska uprava za srez Zagreb“) i Porezna uprava za grad Zagreb.
Porezna uprava za grad Zagreb bila je teritorijalno nadležna za područje grada Zagreba koji je od 1. siječnja 1926. bio podijeljen na 11 poreznih kotara.[7]
Porezna uprava za grad Zagreb djelovala je u razdoblju 1929. do 1933. kada se osnivaju tri nove porezne uprave koje preuzimaju njezin posao.
Na temelju rješenja Ministra financija br. 61711 od 12. srpnja 1933., Savska financijska direkcija u Zagrebu je aktom od 28. rujna 1933. ustrojila tri porezne uprave nadležne za područje grada Zagreba. [8]
I. porezna uprava
Poreznu upravu I. za I., V. i VI kotar grada Zagreba sa sjedištem u Klaićevoj ulici 13.
I. kotar: južna je granica Ilica (parni brojevi od potoka Črnomerca do Pejačevićevog trga, dalje istočna strana Pantovčaka do gradske međe.
V. kotar: sjeverna strana graniči s kotarom I. (neparni brojevi Ilice od potoka Črnomerca do Ljubljanske ulice (zapadna strana), zatim s istočne strane od Ilice, Ljubljanske ulica (zapadna strana), prelaz kolodvor Sava na Magazinsku cestu, Magazinska cesta do Nove ceste (zapadna strana kroz propust Državnih željeznica na Savsku cestu, zapadnom stranom Savske ceste do Savskog mosta.
VI. kotar: sjeverna međa graniči s I. i II., a na zapadnoj strani s V. kotarom, istočna pak strana ide do Ilice zapadnom stranom Frankopanske ulice i Savske ceste do uključivo kbr. 132.
II. porezna uprava
Poreznu upravu II. za II., III., VII. I VIII. kotar grada Zagreba sa sjedištem u Trenkovoj ulici br. 8.
II. kotar: zapadna granica graniči s kotarom I., južna ide od Ilice (parni brojevi) od Pejačevićevog trga do Jelačićevog trga, dalje zapadnom stranom Jelačićevog trga, Ulice Pavla Radića, Ilirskog trga, Jurjevske ulice, Cmroka, Prekrižja do gradske međe.
III. kotar: zapadna međa graniči s kotarom II., dalje Jelačićevim trgom (sjeverna strana od Ulice Pavla Radića do Jurišićeve ulice) sjevernom stranom Jurišićeve ulice, Martićeve ulice, zapadnom stranom Klaoničke ceste do Vlaške ulice, južna strana Vlaške ulice do Vončinine ulice, zapadna strana Vončinine ulice, Voćarske ceste i Bijeničke ceste, Grobne ceste uz Mirogoj, dalje Mirogojskom cestom preko Remetske ceste do gradske međe prema Remetama.
VII. kotar: sjeverna međa graniči kotarom II, zapadnim kotarom VI, istočna međa prolazi od Jelačićevog trga zapadnom stranom Gajeve ulice do Glavnog kolodvora i sjevernom međom posjeda Državnih željeznica u potezu Gajeve ulice i Savske ceste.
VIII. kotar: sjeverna međa graniči s kotarom III, zapadna kotarom VII, istočna međa prelazi zapadnom stranom Draškovićeve ulice i Vrhovčeve ulice, južnu pak među sačinjava međa posjeda Državnih željeznica u potezu od Vrhovčeve ulice do Gajeve ulice.
III. porezna uprava
Porezna uprava III. za IV., IX., X. i XI. porezni kotar sa sjedištem u Vlaškoj ulici br. 86.
IV. kotar: zapad. međaši kotarom III., dalje sjeverna strana Vlaške ulice (od Vončinine ulice) i Maksimirske ceste do gradske međe dalje prema Sesvetama, dalje gradskom međom na sjever do gradske međe prema Remetama na Remetskoj cesti (granica III. kotara).
IX. kotar: sjeverna međa međaši kotarom III. i IV., zapadna kotarom VIII., istočna međa ide od Vlaške ulice zapadnom stranom Kvaternikovog trga i Sajmišne ulice do utoka u glavni uvodni kanal, južnu pak među čii sjeverna stranna Branimirove ulice (od Vrhovčeve ulice) i Radničke ceste.
X. kotar: sjeverna međa međaši kotarom IV., zapadna kotarom IX., dok ostočnu među sačinjava međa gradske općine uz potok Štefanovac, od Maksimirske ceste prema jugu, jugozapadnu među kotara čini potez glavnog odvodnog kanala od ušća potoka Lašćinšćaka do regulirane rijeke Save.
XI. kotar: zapadnu međa sačinjava međa kotara V. i VI., sjevernu među sačinjava južna međa VII., VIII. i IX. kotar, a istočnu među rijeka Sava od kolnog mosta na Savskoj cesti, do ušća glavnog odvodnog kanala u Žitnjaku.[9]
Godine 1940. osnovana je za grad Zagreb i IV. porezna uprava, tako da od 1. siječnja 1941. postoje:
1. Porezna uprava I. za grad Zagreb s I., V . i VI. poreznim kotarom;
2. Porezna uprava II. za grad Zagreb sa VII. i VIII. poreznim kotarom;
3. Porezna uprava III. za grad Zagreb s IX., X . i XI. poreznim kotarom;
4. Porezna uprava IV. za grad Zagreb s II., III. i IV. kotarom.[10]
IV. porezna uprava
Porezna uprava Zagreb IV. nastala je naredbom od 21. listopada 1940. o izlučivanju poreznih kotara II. i III. od Porezne uprave II. te poreznog kotara IV. od Porezne uprave III. Zasebna Porezna uprava Zagreb IV sa sjedištem u Katančićevoj započela je radom od 1. siječnja 1941.[11]
Funkcije, zanimanje, djelatnosti
Svaka uprava imala je potpuno samostalan djelokrug u poslovima razreza, knjiženja i naplate javnih daća. Međutim, poslovi depozita, kupona, te veleprodaja taksenih vrednota i kino ulaznica i kupona, te veleprodaja taksenih vrednota za cijeli teritorij grada bili su centralizirani kod Porezne uprave II u Trenkovoj ulici 8.[12]
Uprave su skupljale neposredne (prihod od zemljišta, prihod od zgrada - kućarina, prihod od radnja i dr.) i posredne poreze (banovinski i dr.).[13]
Porezne uprave obavljale su poreznu, taksenu i računovodstvenu službu. One su obavljale poslove oko razreza poreza i trošarinskih taksa, oko prikupljanja državnih prihoda, isplata po državnom budžetu, a po nalozima financijske direkcije, oko slanja viškova financijskoj direkciji te rješavale u prvom stupnju o predmetima neposrednih poreza, ukoliko to nisu rješavali viši organi.[14]
Veze
Godine 1939. poreznim upravama bila je nadređena Savska financijska direkcija, III. odsjek za neposredne poreze. Nakon stvaranja Banovine Hrvatske, 1939. godine, došlo je do prenošenja nadležnosti organa državne vlasti na organe banske vlasti, jer je u području prikupljanja financija Banovina Hrvatska stekla određenu financijsku samostalnost. Tako je došlo do promjena među organima nadređenima poreznim upravama.[15]
Porezni uredi
Upravna povijest
Okružnicom Državne riznice br. 431-3-1942. od 7. siječnja 1942., među ostalim se porezne uprave preimenuju u porezne urede, tako da se od tada zovu Porezni ured I, Porezni ured II, Porezni ured III i Porezni ured IV.[16]
Poslije drugog svjetskog rata porezni uredi rade do 6. srpnja 1945., kada prelaze u nadležnost Financijalnih odjela pojedinih rajona. Nakon Drugog svjetskog rata stupanjem na snagu zakona o neposrednim porezima (1. siječnja 1946.), prestali su vrijediti svi raniji propisi kojima je u cijelosti bila regulirana porezna služba u Hrvatskoj.[17]
Funkcije, zanimanje djelatnosti
Nakon uspostave NDH se, pored starih neposrednih poreza, na temelju Zakona o neposrednim porezima od 8. veljače 1928. i njegovih izmjena, Zakona od 28. ožujka 1938. i Uredbe od 22. prosinca 1939., uvađaju i razni specijalni prirezi (obrambeni i putni od 30. prosinca 1941. i drugi).
Veze
Godine 1941. nadređeno im je bilo Rizničko upraviteljstvo (bivša Financijska direkcija), III. odsjek za izravne poreze.[18] Iako je u razdoblju postojanja NDH došlo do promjena u financijskom resoru kod organa koji su bili nadređeni poreznim upravama, niži organi unutrašnje uprave, među kojima su bile i porezne uprave, poslovale su po propisima iz vremena Kraljevine Jugoslavije.[19]
[1] Financijalni viestnik za Hrvatsku i Slavoniju, Zagreb 1893., br. 10, U predmetu obnarodovanja sbirke naputaka i propisnih naredaba, odnosećih se na službu kr. poreznih ureda., str. 195.
[2] Više o blagajničkom rukovanju sudbenih i sirotinjskih pologa u kraljevskim poreznim uredima vidi u: Financijalni viestnik za Hrvatsku i Slavoniju, Zagreb 1893., br. 1, Novčani sustav, blagajnički poslovi, računovodstvo i vjeresijski poslovi. O blagajničkom rukovanju sudbenih i sirotinskih pologa. str. 3 - 7.
[3] Čengić, Dubravka: Porezna služba u gradu Zagrebu 1850.-1945. godine, Arhivski vjesnik, god. 39 (1996) str. 143.
[4] Rješenjem ministra financija od 13. prosinca 1928. o osnivanju poreznih uprava. Narodne novine br. 293, 27. prosinac 1928.
[5] Uredba je objavljena u Službenim novinama br. 244, 20. listopada 1928., str. 1144. Više o poslovima koje su obavljale porezne uprave vidi Dubravka Čengić, nav. djelo, str. 144-145.
[6] Financijalni vjesnik, Pos. izd., br. 1 od 28. veljače 1930. Više o poslovima koje su obavljale porezne uprave vidi Dubravka Čengić, nav. djelo, str. 145-146.
[7] Podaci o ustrajanju jedanaest poreznih kotara preuzeti su iz porezne knjige pod starim brojem 1131.
[8] Dubravka Čengić, nav. dj., str. 146. Za određivanje granica poreznih uprava postaji karta s abecednim popisom ulica, kao i kazalo ulica, po kojima se lako može odrediti kojoj poreznoj upravi koja adresa pripada.
[9] Podaci o područjima poreznih kotara preuzeti su iz: Rafael Landikušić, Priručnik o političkoj i sudbenoj podjeli Savske banovine, Zagreb, vlastita naklada, 1938., 93-94. Tamo je navedena i ova napomena: prema obavijesti Savske financijske direkcije u Zagrebu od 28. 9. 1933., br. 3267/Pov. 33., „Službeni list“ od 30. 9. 1933.
[10] Dubravka Čengić, nav. dj., str. 149.
[11] Narodne novine br. 246/1940.
[12] Dubravka Čengić, nav. dj., str. 148.
[13] Isto.
[14] Beuc, Ivan: Povijest institucija državne vlasti u Hrvatskoj (1527.- 1945.), Zagreb, 1969., str. 381.
[15] U Zagrebu je 1940. osnovan Državni financijski inspektorat. On je bio drugostupanjska financijska vlast za područje Banovine Hrvatske, a neposredno je bio podređen Ministarstvu financija. Svi poslovi u predmetu državnih taksi i državne trošarine, koji su do 31. ožujka 1940. bili u nadležnosti financijskih direkcija, prešli su njegovu nadležnost. Inspektorat je obavljao inspekciju nad radom carinarnica i državnih organa pri poreznim upravama na teritoriju Banovine. Nadležnost i poslovanje referenata za državne prihode pri poreznim upravama, kao i referenata pri reklamacijskim odborima, bili su određeni Uredbom o odnosima i suradnji državnih i banskih službenika u poreznim upravama na području Banovine Hrvatske. Čengić, Dubravka: nav. djelo, str. 148 – 149.
[16] Isto, str. 150-151.
[17] Isto, str. 151.
[18] Dubravka Čengić, nav. dj. u kojem se može naći i više o nadležnim tijelima i promjenama njihovih ustrojstava.
[19] Uz ostala ministarstva u vladi NDH, osnovana je i Državna riznica. Unutar Državne riznice osnovana su i državna ravnateljstva, odnosno riznička upraviteljstva (financijalna ravnateljstva), unutar kojih djeluju i porezni uredi. Kako nije donesena nikakva nova odredba kojom bi se uredilo upravljanje, ustrojstvo i djelokrug poslovanja rizničkih upraviteljstava, ostali su na snazi propisi koji su vrijedili u vrijeme Banovine Hrvatske. Donošenjem zakonske odredbe o državnoj vladi NDH od 9. listopada 1942. Državna riznica postaje Ministarstvo državne riznice. Isto, str. 149 - 151.
DOPUNSKI IZVORI:
Državni arhiv u Zagrebu:
HR-DAZG-15 Porezna uprava Zagreb I.
HR-DAZG-16 Porezna uprava Zagreb II.
HR-DAZG-17 Porezna uprava Zagreb III.
HR-DAZG-880 Porezna uprava za grad Zagreb
HR-DAZG-29 Porezni ured Zagreb II.
HR-DAZG-30 Porezni ured Zagreb III.
U Državnom arhivu u Zagrebu:
Hrvatski državni arhiv:
BIBLIOGRAFIJA O FONDU:
Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske. 1. Zagreb, 2006., 941.
Lalić, Sredoje; Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Arhivski fondovi i zbirke u SFRJ. SR Hrvatska. Beograd, 1984., 353.
BIBLIOGRAFIJA O STVARATELJU FONDA:
OSTALA BIBLIOGRAFIJA:
Čengić, Dubravka: Razvoj uprave grada Zagreba u razdoblju 1850.-1918. godine. Arhivski vjesnik. 34-35. Zagreb, 1992., 97-107.
Upravno, sudsko i crkveno razdjeljenje i imenik prebivališta Savske banovine. Zagreb, 1937.
Popis ulica i poreznih kotara grada Zagreba. Zagreb, 1935.
(K. H.)
Ažurirano utorak, 31. listopad 2023 11:55