srijeda, 29. listopad 2008 22:0
SIGNATURA FONDA: HR-DAZG-241
VREMENSKI RASPON GRADIVA: 1928., 1930. - 1946.
KOLIČINA GRADIVA: 66 knj., 2 kut. (2 d/m)
SADRŽAJ FONDA:
Fond sadrži registraturna pomagala, opće spise, medicinsku dokumentaciju (o pacijentima i liječenju), računovodstvenu dokumentaciju i ostalo gradivo (Katalog knjiga liječničke biblioteke Merkurovog sanatorija).
SERIJE U FONDU:
1. Registraturna pomagala, 1938. - 1946., 9 knj.
2. Opći spisi, 1944., 1 kut.
3. Medicinska dokumentacija, 1930. - 1944., 41 knj.
4. Računovodstvena dokumentacija, 1933. - 1946.,17 knj.
5. Ostalo, 1930. - 1935., 1939. - 1940., 3 knj.
VALORIZACIJA FONDA:3
Fond može poslužiti kao izvor pri istraživanju povijesti medicine i socijalne povijesti na području grada Zagreba tijekom prve polovine 20. stoljeća. Prijemni zapisnici i matične knjige bolesnika mogu biti pomoćni izvor pri genealoškim istraživanjima.
JEZIK U GRADIVU: hrvatski
PISMO U GRADIVU: latinica
ARHIVISTIČKA OBAVIJESNA POMAGALA: SI
NAZIV STVARATELJA FONDA: Merkurov sanatorij u Zagrebu
SJEDIŠTE STVARATELJA FONDA: Zagreb
VREMENSKI RASPON DJELOVANJA STVARATELJA FONDA: 1930. –
PROMJENE NAZIVA STVARATELJA FONDA:
Merkurov sanatorij, 1930. – 1945.
Opća bolnica Merkur, 1945. - 1959.
Opća bolnica "dr. Ozren Novosel", 1959. - 1974.
Klinička bolnica "dr Ozren Novosel", 1974. – 1992.
Klinička bolnica "Merkur", 1992. -
HISTORIJAT STVARATELJA FONDA:
Godine 1929. kupilo je društvo trgovačkih i privatnih namještenika Jugoslavije "Merkur" vilu Pogorelec smještenu na Florijanskom putu (danas Zajčeva 19), koja je bila pogodna da se preuredi u sanatorij. Sanatorij je svečano otvoren 1930. U početku je sanatorij imao 36 kreveta i bio je namijenjen samo članovima društva "Merkur" iako je bilo dozvoljeno liječenje i nečlanova. Proširenje sanatorija započinje 1934., a daljnjom nadogradnjom 1936.-1938. kapacitet sanatorija povećan je na 180 kreveta. Nakon deset godina postojanja sanatorij je već imao sedam odjela.
Prvi liječnik i prvi ravnatelj ustanove bio je primarijus dr. Maks Grossmann. Među poznatijim liječnicima bili su: prim. dr. Branko Vitauš, dr. Pero Samardžija, liječnica dr. Mihaela Peičić-Kosier i drugi.
Merkurovim sanatorijem rukovodila je podružnica društva "Merkur" iz Zagreba. Tijekom cijelog razdoblja svoga postojanja sanatorij je bio vlasništvo društva "Merkur".
DOPUNSKI IZVORI:
Državni arhiv u Zagrebu:
HR-DAZG-10 Gradsko poglavarstvo Zagreb. Zdravstveni odsjek
HR-DAZG-24 Gradsko poglavarstvo Zagreb. Družtvovno – zdravstveni odjel
BIBLIOGRAFIJA O FONDU:
Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske. 1. Zagreb, 2006., 963.
Lalić, Sredoje; Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Arhivski fondovi i zbirke u SFRJ. SR Hrvatska. Beograd, 1984., 362.
BIBLIOGRAFIJA O STVARATELJU FONDA:
Grmek, Mirko Dražen; Dujmušić Stanko [ur.]: Iz hrvatske medicinske prošlosti. Spomen knjiga Zbora liječnika Hrvatske. Zagreb, 1954.
Bazala, Vladimir: Poviestni razvoj medicine u hrvatskim zemljama. Zagreb, 1943.
Merkurov vjesnik, glasilo društva trgovačkih i privatnih namještenika Jugoslavije u Zagrebu. Zagreb, 1930.-1940.
(K.H.)
Ažurirano ponedjeljak, 18. svibanj 2020 12:25