srijeda, 29. listopad 2008 22:0
SIGNATURA FONDA: HR-DAZG-240
VREMENSKI RASPON GRADIVA: 1878./1949.
KOLIČINA GRADIVA: 383 knj., 354 kut. (51,5 d/m)
SADRŽAJ FONDA:
Fond se sastoji od opće dokumentacije Ravnateljstva i Uprave (registraturnih pomagala i spisa prema urudžbenim zapisnicima), dokumentacije o zaposlenicima Bolnice (ova dokumentacija je prilično nepotpuna, dio se i dalje nalazi u Bolnici), dokumentacije o pacijentima te financijske i računovodstvene dokumentacije.
U spisima Ravnateljstva nalaze se iskazi bludobolje i osoba liječenih od veneričnih bolesti, razne okružnice te spisi u kojima se rješavaju pitanja zaposlenih liječnika: rješenja o postavljanju u službu, rješenja o polaganju državnog stručnog ispita, odobrenja bolovanja i druga pitanja.
U općim spisima Uprave zastupljena su uglavnom dopisivanja u vezi s računima bolno-opskrbnih troškova, svotni iskazi bolno-opskrbnih troškova, iskazi parera (popisa bolesnika koji ostaju na liječenju duže od četrdeset dana), izvještaji o kretanju bolesnika i slično, a mogu se naći i dopisi u vezi s pojedinim pacijentima, prijamni zapisnici pacijenata i drugo.
Najbrojniji dio gradiva čini dokumentacija o pacijentima. Tu treba prvenstveno spomenuti matične knjige i prijamne zapisnike bolesnika, u koje su se upisivali osnovni podaci o bolesniku (o rođenju, obiteljskom staležu, zanimanju, dijagnoza i drugo). Dokumentaciju o pacijentima čine još i knjige umrlih, povijesti bolesti, uzglavne cedulje, naputnice i slično, kao i knjige Kirurškog, Očnog i Otorinolaringološkog odjela (Odjela za uho, grlo i nos).
Veliku cjelinu gradiva čini i dokumentacija o bolničkim financijama, blagajni, računovodstvu i ekonomatu (glavne knjige, blagajnički dnevnici, opskrbne knjige, partijalnici bolno-opskrbnih troškova, dokumentacija okružne blagajne, svotni iskazi bolno-opskrbnih troškova, financijska i računovodstvena dokumentacija u vezi sa zaposlenicima Bolnice, razni računi i tako dalje).
U ovoj cjelini gradiva nalazi se i građevinska dokumentacija pojedinih zgrada Bolnice, nacrti, tlocrti i slično, koji se mogu naći kao prilog troškovnicima građevinskih radova u bolnici.
Bolnička dokumentacija o pacijentima nastajala je tako da je svaki bolesnik koji se liječio u Bolnici dobio svoj matični broj (prijamni broj) pod kojim su se evidentirali podaci o njemu, od matičnih listova, prijamnih zapisnika, do povijesti bolesti, knjiga naplate bolno-opskrbnih troškova i ostalog.
Dopisivanje Bolnice s raznim institucijama i pojedincima evidentiralo se u urudžbenim zapisnicima Ravnateljstva i Uprave pod tekućim brojem za pripadajuću godinu. Spisi su se odlagali po urudžbenim brojevima, posebno za svaku godinu.
SERIJE U FONDU:
1. Ravnateljstvo, 1912. - 1946., 10 knj., 10 kut.
2. Uprava, 1907./1949., 16 knj., 13 kut.
3. Dokumentacija o zaposlenicima, 1910./1947., 3 knj., 3 kut.
4. Dokumentacija o pacijentima, 1900. - 1949., 228 knj., 273 kut.
5. Financije, računovodstvo, blagajna i ekonomat, 1886./1949., 125 knj., 54 kut.
7. Ostalo, 1878./1944., 3 knj., 1 kut.
VALORIZACIJA FONDA:2
Fond može poslužiti kao izvor pri istraživanju povijesti medicine i socijalne povijesti na području grada Zagreba krajem 19. i tijekom prve polovine 20. stoljeća. Matične knjige bolesnika mogu biti pomoćni izvor pri genealoškim istraživanjima. Za istraživanje rada same Bolnice mogu poslužiti, između ostalog, uz spise Uprave i Ravnateljstva, i iskazi o kretanju bolesnika te zaključni računi i proračuni Bolnice.
JEZIK U GRADIVU: hrvatski, srpski
PISMO U GRADIVU: latinica
ARHIVISTIČKA OBAVIJESNA POMAGALA: SI
NAZIV STVARATELJA FONDA: BOLNICA MILOSRDNIH SESTARA
SJEDIŠTE STVARATELJA FONDA: Zagreb
VREMENSKI RASPON DJELOVANJA STVARATELJA FONDA: 1846. –
PROMJENE NAZIVA STVARATELJA FONDA:
Bolnica milosrdnih sestara, 1846. – 1948.
Opća bolnica narodnog heroja dr. Mladena Stojanovića, 1948. – 1991.
Klinička bolnica "Sestre milosrdnice", 1991. -
HISTORIJAT STVARATELJA FONDA:
U vrijeme kada je prema preporuci zagrebačkog kardinala Josipa Haulika građen samostan sestara sv. Vinka Paulskog, javila se i misao o otvaranju bolnice unutar samostana. Zahvaljujući Haulikovim nastojanjima, do realizacije istoga je došlo te je "Bolnica sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog" započela radom 1. siječnja 1846. kao mala ženska bolnica s dvanaest kreveta, smještena u južnom krilu samostana Sv. Vinka Paulskog u Frankopanskoj ulici.
Tri godine poslije u toj su se bolnici liječile čak 243 bolesnice. Liječenje je bilo besplatno, a financirale su ga razne zaklade.
Godine 1858. započela je gradnja nove zgrade Bolnice s južne strane samostanske zgrade. Gradnja je trajala do 1862. Sestre milosrdnice koristile su samo jedan manji dio te zgrade, koja je zatim bila namijenjena zagrebačkoj Realci.
Budući da su sestre milosrdnice za svoj rad trebale prostora, 1870. su kupile kuću u Ilici 83 i pretvorile je u bolnicu. Ta je bolnica počela radom 2. rujna 1871. pod nazivom "Opća zemaljska bolnica". U početku je imala 200 kreveta. Bolnica je vrlo brzo došla na dobar glas, a broj bolesnika se sve više povećavao . Naredbom Kr. hrv. slav. dalm. zemaljske vlade od 19. siječnja 1873. Bolnica je proglašena javnom i općom bolnicom. To je značilo da prima na liječenje sve bolesnike koji su u nju upućeni liječničkom svjedodžbom ili naputnicom, ili se sami prijave te zavodski liječnik zaključi da im je potrebna bolnička njega. Za uplatu bolno-opskrbnih troškova jamčila je vlada .
Bolnicom je prije preseljenja iz Frankopanske ulice upravljala poglavarica Reda milosrdnih sestara. To se nastavilo i dok je Bolnica bila smještena u Ilici, ali je tada Bolnica već imala i svoju predstojnicu, "koja ima u dužnosti upravu Bolnice te red i disciplinu sestara u Bolnici".
Godine 1877. u Bolnici je uređen poseban Odjel za rodilje, a 1885. Bolnica je podijeljena u dva odjela: Interni (I. odjel) i Kirurški (II. odjel). U to su vrijeme u Bolnici radili liječnici dr. Đuro Rihtarić, dr. Ante Mrazović, dr. Josip pl. Šepić, dr. Ivan Kosirnik, dr. Teodor Winckerhauser i drugi.
Iako je 1890. Bolnica imala 300 kreveta, ubrzo se pokazalo da je to nedovoljno, tim više što je navedeni prostor u Ilici također koristilo i Zemaljsko rodilište, Primaljsko učilište i Zavod za gluhonijeme.
Godine 1893. donesena je odluka o gradnji nove bolnice. Nakon što su Milosrdne sestre prodale zgradu u Ilici 83–85 Zemaljskoj vladi, u zamjenu su dobile imanje Villa "Socias" s takozvanim "Bogečkim grobljem" između Vrtlarske ulice i Vinogradske ceste. Sestre su kupile i susjedni posjed te su 1. svibnja 1893. započele gradnju nove bolnice, prema nacrtima arhitekta Kune Weidmana. Novoizgrađena moderna bolnica započela je s radom 15. srpnja 1894. Njezin kompleks činilo je osam bolesničkih paviljona i osam zgrada za gospodarstvo. U Bolnicu je uskoro uvedeno centralno grijanje i vlastita centralna plinska rasvjeta .
Nakon preseljenja u Vinogradsku cestu, organizacija se promijenila. Bolnica je za medicinske poslove dobila medicinskog ravnatelja, liječnika.
Godine 1894., pod vodstvom Dragutina Mašeka, u Bolnici je osnovan III. odjel za očne bolesti, bolesti uha, grla i nosa, kožne i spolne bolesti.
Bolnica je 1901. nabavila rendgenski uređaj. Iste se godine Očni odjel izdvojio iz Trećeg odjela kao samostalan, a vodio ga je dr. Kurt Hühn. Očni odjel će u narednom vremenu postati najveći očni odjel u jugoistočnom dijelu Europe, a za 1. svjetskog rata imat će čak oko 400 kreveta za bolesnike.
Dječji odjel je osnovan 1904. godine, pod vodstvom dra. Radovana Markovića. Bio je to. prvi dječji odjel u Hrvatskoj.
Bolnica je imala i sređenu apoteku, a sve do 1908. vodio ju je apotekar Bartolić.
Nakon donošenja novog Zakona o zdravstvu 1906., dužnost upravitelja Bolnice prešla je u ruke svećenika, koje na to mjesto postavlja Nadbiskupski duhovni stol. Predstojnici bolnice ostala je briga za red i disciplinu sestara koje rade u bolnici.
U prostoru Bolnice, pod vodstvom dr. Ljudevita Juraka, 1913. je osnovana Prosektura javnih zdravstvenih zavoda grada Zagreba, što je bio početak razvoja patološke službe u Bolnici.
Bolnica je razvojem svojih djelatnosti prije 1. svjetskog rata postala jednim od najpoznatijih medicinskih centara ne samo u Hrvatskoj, nego i u Jugoistočnoj Europi.
Za vrijeme 1. svjetskog rata u bolnici je bio smješten velik broj ranjenika, a mnogi liječnici bili su mobilizirani.
Nakon 1. svjetskog rata, novi je zakon doveo zdravstvo u Hrvatskoj u velike poteškoće. Zdravstvo je došlo pod izravnu upravu o Savske Banovine, a sve odluke donosila je isključivo vlada u Beogradu.
Godine 1919. u Bolnici je osnovan Odjel za plućne bolesti.
Rendgenološki odjel, odnosno Zavod za rendgenologiju osnovan je 1923. godine.
Prema novom pravilniku Bolnice, koji je donesen 1930. godine, naziv Bolnice je glasio: Opća bolnica sestara milosrdnica sa pravom javnosti u Zagrebu. Bolnica je bila privatna ustanova s pravom javnosti.
Prema pravilniku, Bolnica je bila uređena za 939 kreveta, a imala je sljedeće odjele:
1. za unutarnje i nervne bolesti sa 119 kreveta,
2. za tuberkulozu sa 78 kreveta,
3. za kirurgiju, s odsjecima za ginekologiju i urologiju, s ukupno 223 kreveta,
4. za očne bolesti, s odsjekom za trahom, s ukupno 276 kreveta,
5. za kožne i spolne bolesti sa 106 kreveta,
6. za bolesti uha, nosa i grla sa 67 kreveta,
7. za dječje bolesti sa 70 kreveta.
Osim navedenih odjela, u Bolnici je postojao i Zavod za rendgenologiju, prosektura i apoteka. Bolnica je imala i dvije sobe uređene za privremeno promatranje duševno oboljelih, a vodila je i besplatni ambulatorij za pregled i liječenje siromašnih .
Od godine 1934. sve do 1946., sestre milosrdnice su ponovno preuzele upravu Bolnice. Sestre upraviteljice bile su postavljane na svoju dužnost odlukom Vrhovnog poglavarstva Družbe.
Godine 1938. osnovan je Odjel za fizikalnu medicinu, 1939. Neuropsihijatrijski odjel, a 1941. Ginekološko-porođajni odjel.
Drugi svjetski rat, za vrijeme kojega su se u Bolnici liječili i mnogi vojnici, zaustavio je napredak Bolnice. Bolnica je kraj rata dočekala u vrlo derutnom stanju
Ipak, novi su se odjeli nastavili osnivati nakon 2. svjetskog rata.
Bolnica je ostala u vlasništvu milosrdnih sestara Sv. Vinka Paulskog sve do 1. svibnja 1948., kada je Zakonom o nacionalizaciji prešla pod upravu Gradskog narodnog odbora i počela poslovati pod nazivom "Opća bolnica narodnog heroja dra Mladena Stojanovića".
Narodni odbor grada Zagreba tada je nadzirao rad ustanove, te imenovao upravitelje koji su, uz sestre, upravljali Bolnicom.
Dok se rad Bolnice do nacionalizacije financirao iz različitih zaklada, fondova zagrebačkih nadbiskupa i iz naplate liječenja, koja je bila različita u pojedinim fazama razvoja, nakon nacionalizacije brigu o financiranju Bolnice preuzeo je Gradski narodni odbor, koji je osiguravao sredstva u svojem budžetu. Tako je Bolnica 1. listopada 1949. postala samostalna ustanova Gradskog narodnog odbora na budžetskom financiranju, a posebna komisija službeno je preuzela imovinu Bolnice od milosrdnih sestara sv. Vinka Paulskog.
Rješenjem Narodnog odbora Grada Zagreba broj 4734-II-2-1954 od 19. ožujka 1954., Bolnica je proglašenja ustanovom sa samostalnim financiranjem i registrirana kod Narodnog odbora Općine Črnomerec u Zagrebu, pod brojem 19757-V1955 od 14. 9. 1955. godine
Godine 1971. Bolnica je postala kliničkom bolnicom kao nastavna baza Stomatološkog, a kasnije i Medicinskog fakulteta.
Godine 1991. Bolnici je vraćeno prijašnje ime te se ona od tada zove Klinička bolnica "Sestre milosrdnice".
DOPUNSKI IZVORI:
Državni arhiv u Zagrebu:
HR-DAZG-4 Gradsko poglavarstvo Zagreb. Zdravstveni odsjek
HR-DAZG-10 Gradsko poglavarstvo Zagreb. Zdravstveni odsjek
HR-DAZG-24 Gradsko poglavarstvo Zagreb. Družtvovno – zdravstveni odjel
HR-DAZG-221 Škola za bolničarke u Bolnici sestara milosrdnica
Hrvatski državni arhiv:
HR-HDA-83 Zemaljska vlada. Odjel za zdravstvo
HR-HDA-134 Zdravstveni odsjek Ministarstva narodnog zdravlja za Hrvatsku, Slavoniju i Međimurje
HR-HDA-135 Inspektorat Ministarstva narodnog zdravlja Kraljevine SHS. Zdravstveni odsjek za Hrvatsku, Slavoniju i Međimurje
HR-HDA-149 Savska banovina. Odjeljenje za socijalnu politiku i narodno zdravlje
HR-HDA-165 Banovina Hrvatska. Odjel za narodno zdravlje i socijalnu politiku
HR-HDA-226 Ministarstvo zdravstva i udružbe NDH
HR-HDA-287 Ministarstvo narodnog zdravlja NRH
BIBLIOGRAFIJA O FONDU:
Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske. 1. Zagreb, 2006., 963.
Lalić, Sredoje; Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Arhivski fondovi i zbirke u SFRJ. SR Hrvatska. Beograd, 1984., 362.
BIBLIOGRAFIJA O STVARATELJU FONDA:
Kusić, Zvonko [ur.] [et al.]: Klinička bolnica Sestre milosrdnice: 155. obljetnica: 1846. - 2001. Zagreb, 2001.
Kusić, Zvonko [ur.] [et al.]: Sto pedeseta obljetnica Kliničke bolnice "Sestre milosrdnice": 1846. - 1996. Zagreb, 1997.
Kraljić, Ivan; Belicza, Biserka: Izvorište hrvatske urologije u Bolnici milosrdnih sestara u Zagrebu : prilog za povijest hrvatske urologije. Zagreb, 1997.
Vračić, Berislava: Sestre milosrdnice sv. Vinka Paulskoga: s kućom maticom u Zagrebu: 1845. - 1995., Zagreb, 1996.
Sušec, Tanja: Odjel za dječje bolesti u bolnici "Sestre milosrdnice" od 1904. godine do 1945. godine. Paediatria Croatica. 39. Zagreb, 1995., (1) 33-38.
Fatović-Ferenčić, Stella: Zdravstvena djelatnost sestara milosrdnica u sjevernoj Hrvatskoj u 19. stoljeću. Acta Facultatis medicae Fluminensis. 17. Rijeka, 1992. (3-4) 153-157.
Hudolin, Vladimir [ur.]: Klinička bolnica "Dr Mladen Stojanović" Zagreb: 1845-1985. Zagreb, 1985.
Hudolin, Vladimir [ur.]: Anali Bolnice "Dr. Mladen Stojanović". 1. – 10. Zagreb, 1962. – 1971.
Grmek, Mirko Dražen; Dujmušić S. [ur.]: Iz hrvatske medicinske prošlosti. Spomen knjiga Zbora liječnika Hrvatske. Zagreb, 1954.
Almanah Zagreb. Zagreb, 1931., 244.
Smrekar, Milan: Priručnik za političku upravnu službu u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji. III. Zagreb, 1902., 896.
Barle, Janko: O zdravstvu starog Zagreba. Zagreb, 1902.
Zdravstvena izvješća, Javna obća bolnica milosrdnih sestara u Zagrebu. Liječnički vjesnik. Zagreb, 1891. – 1892., 1885. - 1892.
Deželić, Đuro Stjepan: Obća bolnica kod milosrdne braće u Zagrebu. Zagreb, 1883.
OSTALA BIBLIOGRAFIJA:
Vitale, Branko [et al.]: Četiri stoljeća javnoga zdravstva i biomedicine u Hrvatskoj : mala zemlja duge medicinske tradicije u globalnoj medicini 21. stoljeća. Zagreb, 2007.
RELEVANTNI PRAVNI PROPISI:
Pravilnik Opće bolnice sestara milosrdnica Sv. Vinka Paulskog sa pravom javnosti u Zagrebu. Zbornik zakona i naredaba. Zagreb, 1930. (353) 1237-1239.
(K.H.)
Ažurirano ponedjeljak, 18. svibanj 2020 12:9