srijeda, 29. listopad 2008 22:0
SIGNATURA FONDA: HR-DAZG-237
VREMENSKI RASPON GRADIVA: 1930. – 1946.
KOLIČINA GRADIVA: 60 knj., 107 kut. (12 d/m)
SADRŽAJ FONDA:
Uz registraturna pomagala, spise i računovodstvenu dokumentaciju, fond sadrži i iscrpnu kartoteku kojom su sestre pomoćnice evidentirale bolesne, umrle, novorođenčad i članove Okružne blagajne.
SERIJE U FONDU:
1. Registraturna pomagala, 1930. - 1946., 18 knj.
2. Opći i predmetni spisi, 1930. - 1946., 19 kut.
3. Socijalno – medicinska dokumentacija, 1930. – 1946., 30 knj., 84 kut.
4. Računovodstvena dokumentacija, 1930. - 1946., 12 knj., 4 kut.
VALORIZACIJA FONDA:3
Fond može poslužiti kao izvor pri istraživanju socijalne povijesti na području grada Zagreba tijekom prve polovine 20. stoljeća. Podaci o djeci, majkama, bolesnima i umrlima mogu biti dopunski izvor za genealoška istraživanja.
JEZIK U GRADIVU: hrvatski
PISMO U GRADIVU: latinica
ARHIVISTIČKA OBAVIJESNA POMAGALA: SI
NAZIV STVARATELJA FONDA: Središnji ured sestara pomoćnica
SJEDIŠTE STVARATELJA FONDA: Zagreb
VREMENSKI RASPON DJELOVANJA STVARATELJA FONDA: 1930. – 1946.
PROMJENE NAZIVA STVARATELJA FONDA: -
HISTORIJAT STVARATELJA FONDA:
Nakon što je Higijenski zavod u Zagrebu predložio da se u gradu osnuje Središte za socijalno higijenski rad sestara pomoćnica, to je i učinjeno odlukom Ministarstva socijalne politike i narodnog zdravlja br. 2102 od 30. siječnja 1930. Sjedište Središta za socijalno-higijenski rad sestara pomoćnica bilo je u drvenim barakama u Vojničkoj ulici, jer je u to vrijeme tamo bilo i sjedište Državne školske poliklinike. Zadaci Središnjeg ureda bili su sljedeći: koordiniranje rada sestara pomoćnica u Antituberkuloznom dispanzeru, Školskoj poliklinici, Dječjem dispanzeru-ambulatoriju, Savjetovalištu za žene; rad na usavršavanju sestara pomoćnica, rad u ambulantama te prevencija zaštite majki, dojenčadi, školske djece i tuberkuloznih bolesnika preko kućnih posjeta. Od 1934. Okružni ured za osiguranje radnika prepušta Središnjem uredu sestara pomoćnica nadzor nad teškim bolesnicima, koje plaća Okružni ured. Da bi Središnji ured u potpunosti ispunio svoju zadaću, grad Zagreb je bio podijeljen na deset zdravstvenih kotara, a u svakome od njih radila je po jedna sestra pomoćnica.
Sestre pomoćnice su imale i svoje društvo, "Sekciju jugoslavenskih društava diplomiranih sestara pomoćnica" sa sjedištem u Zagrebu. Društvo je 1940. preimenovano u "Društvo diplomiranih sestara pomoćnica Banovine Hrvatske".
Godine 1946. Središnji ured sestara pomoćnica je likvidiran.
DOPUNSKI IZVORI:
Državni arhiv u Zagrebu:
HR-DAZG-233 Gradski dječji ambulatorij u Zagrebu
HR-DAZG-234 Okružni ured za osiguranje radnika Zagreb
HR-DAZG-238 Uprava dječje kolonije u Zagrebu
HR-DAZG-242 Školska poliklinika u Zagrebu
HR-DAZG-755 Društvo diplomiranih sestara pomoćnica
BIBLIOGRAFIJA O FONDU:
Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske. 1. Zagreb, 2006., 963.
Lalić, Sredoje; Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Arhivski fondovi i zbirke u SFRJ. SR Hrvatska. Beograd, 1984., 362.
BIBLIOGRAFIJA O STVARATELJU FONDA:
Sestrinski vjestnik. Glasilo Družtva diplomiranih sestara pomoćnica Nezavisne Države Hrvatske. Zagreb, 1942. - 1944.
Sestrinska riječ. Organ Jugoslavenskog društva diplomiranih sestara. Zagreb, 1933. - 1940.
Ostala BIBLIOGRAFIJA:
Ajduković, Marina; Branica, Vanja: Počeci socijalnog rada u Hrvatskoj između dva svjetska rata, Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada. 13. Zagreb, 2006. (1) 29-44.
Branica, Vanja: Razvoj društvene skrbi za djecu u prvoj polovini 20. stoljeća. Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada. 13. Zagreb, 2006. (1) 47-62.
Prlenda, Sandra: Kako istražiti povijest socijalnog rada u Hrvatskoj – povijesni izvori za razdoblje 1900.-1945. Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada. 13. Zagreb, 2006. (1) 75-84.
Prlenda, Sandra: Žene i prvi organizirani oblici praktičnog socijalnog rada u Hrvatskoj. Revija za socijalnu politiku. 12. Zagreb, 2005. (3-4) 319-332.
(K.H.)
Ažurirano ponedjeljak, 19. veljača 2024 10:23