srijeda, 29. listopad 2008 21:0
SIGNATURA FONDA: HR-DAZG-236
VREMENSKI RASPON GRADIVA: 1946. – 1955.
KOLIČINA GRADIVA: 18 knj., 10 kut. (1,3 d/m)
SADRŽAJ FONDA:
Prva serija sadrži urudžbene zapisnike i pripadajuće opće spise koji su vođeni prema tim urudžbenim zapisnicima. Među općim spisima nalaze se dopisi u vezi s radom ustanove (poslani od strane same ustanove i primljeni od drugih institucija), kao što su izvještaji o radu, planovi rada, okružnice, proračuni itd., zatim dopisi u vezi štićenika, izvještaji o kretanju štićenika, nalazi štićenika, dopisi u vezi zaposlenog osoblja i dr. Među povjerljivim spisima nalaze se dopisi u vezi avionske zaštite, za izradu plana obezbedjenja, revizioni nalazi o radu Prihvatilišta, zapisnik o pregledu zaposlenih i dr. U prvoj seriji se nalaze i okružnice, upućene od Zavoda za socijalno osiguranje u Zagrebu, NO Grada Zagreba (Odjela za socijalne poslove, Personalnog odsjeka i dr.), Savjeta za narodno zdravlje i socijalnu politiku NRH i dr. Okružnice su uglavnom odnose na uređivanje odnosa službenika, štićenika i dr. Osim toga, prva serija sadrži i uputstva, referate, tekstove i zakone, uglavnom u vezi s budžetom i budžetskim poslovanjem, ali i državnim uređenjem (organizacijom zemlje), NOB-om i dr.
Unutar druge serije nalazi se kazalo (indeks) Prihvatilišta za trahomatoznu djecu, matična knjiga štićenika Prihvatilišta, kartoteka štićenika (pitomaca), individualne karte o trahomu i kartoteka uplata za pojedine pitomce A-Ž. Ovdje se nalazi i dokumentacija o štićenicima koja je vezana uz njihovo školovanje i pedagoški rad odgajatelja, razredni imenici, nastavni dnevnik rada, dnevnici rada odgajatelja, knjiga zapisnika sastanaka Pedagoškog vijeća, potvrde i izvještaji o pohađanju škole, svjedodžbe prevodnice, pedagoška zapažanja, izvještaji o učenju i vladanju, režimi dana (školski, predškolski), popis djece koja su 12.-25.6.1950. polagala privatni ispit i slično.
Treća serija sadrži dokumentaciju o zaposlenicima, odnosno knjige zaposlenog osoblja (u kojima se nalaze i podaci o osoblju koje je bilo zaposleno u Centralnom prihvatilištu za djecu), matične knjige pomoćnih službenika (čistačica), knjige tehničkog osoblja, personalne dosjee, platne iskaze, kontrolne osobne listove i razne dopise s podacima o zaposlenom osoblju.
Četvrta serija sadrži financijsku, računovodstvenu i blagajničku dokumentacija, odnosno knjige isplata beriva (osobnika), knjige inventara, knjige nabavaka, američkog žurnala. Ovdje se nalaze i dopisi vezani uz računsko – blagajničko poslovanje: dopisi i okružnice u vezi s kreditima, proračunom i blagajničkim planom, plan investicija, završni računi, planovi prihoda i rashoda, izvještaji o brojnom stanju i platnom fondu osoblja, ugovori o najmu stana u ustanovi i drugo. U ovoj seriji su i spisi u vezi s opskrbom djece (troškova uzdržavanja) te izvještaji domaćice o pobjeglim pitomcima i nestalim predmetima, o sašivenim predmetima, reversi na odjeću i obuću.
SERIJE U FONDU:
1. OPĆA DOKUMENTACIJA, 1949.-1954.; 3 knj., 6 kut.
2. DOKUMENTACIJA O ŠTIĆENICIMA, 1949.-1954.; 6 knj., 1 kut.
3. DOKUMENTACIJA O ZAPOSLENICIMA, 1946.-1954.; 5 knj., 1 kut.
4. FINANCIJSKA, RAČUNOVODSTVENA I BLAGAJNIČKA DOKUMENTACIJA, 1949.-1955., 4 knj., 3 kut.
VALORIZACIJA FONDA:3
Fond može poslužiti kao izvor pri istraživanju povijesti medicine i socijalne povijesti na području grada Zagreba neposredno nakon 2. svjetskog rata.
JEZIK U GRADIVU: hrvatski
PISMO U GRADIVU: latinica
ARHIVISTIČKA OBAVIJESNA POMAGALA: SI
NAZIV STVARATELJA FONDA: Prihvatilište za trahomatoznu djecu
SJEDIŠTE STVARATELJA FONDA: Zagreb
VREMENSKI RASPON DJELOVANJA STVARATELJA FONDA: 1949. – 1954.
PROMJENE NAZIVA STVARATELJA fonda: -
HISTORIJAT STVARATELJA fonda:
Prihvatilište za trahomatoznu djecu osnovano je u studenom 1949. godine na prijedlog Očne klinike Rebro, a osnovalo ga je Ministarstvo socijalnog staranja. Započelo je s radom 1. studenog 1949. u prostorima Centralnog prihvatilišta za djecu, u Kukuljevićevoj 19, dok se Centralno prihvatilište za djecu preselilo u zgradu na Radničkoj cesti 18a. (Iz gradiva je vidljivo da se na samom početku rada Prihvatilište za trahomatoznu djecu nazivalo Dom za trahomatoznu djecu).
Prihvatilište je osnovano radi velikog broja oboljelih od trahoma, koji se pojavio u mnogim dječjim domovima u Hrvatskoj. Djeca koja su se liječila od trahoma u bolnicama trpila su zbog gubitka školske godine. Razlozi za osnutak bili su i nedostatak odgoja nad djecom u bolnicama te posebnost djece koja boluju od trahoma kao bolesnika- oni nisu bolesnici koji moraju mirovati, tako da bolnica nije prikladno mjesto za njihov smještaj.
Zadatak Prihvatilišta bio je liječenje štićenika (pitomaca) dječjih domova iz cijele Hrvatske koji boluju od trahoma, uz nastavak polaska škole za vrijeme boravka u Prihvatilištu. U tu svrhu je u Prihvatilištu djelovala i osnovna škola za pitomce, dok su stariji pitomci (nakon 3-5 tjedana izolacije, odnosno kad bi prestali biti infekciozni) pohađali najbližu osmogodišnju školu, ili koju stručnu školu. Oni su živjeli i liječili se u Prihvatilištu, a izvan su išli na školsku obuku, npr. u škole u Krajiškoj i Varšavskoj ulici i dr.
Pitomci su bili djeca iz raznih domova u Hrvatskoj, koja bi došla u Prihvatilište radi izliječenja od trahoma, a na liječenju bi ostajala 1-2 godine, s tim da je potpuno izliječenje moglo trajati i do 4 godine. Nakon izliječenja, pitomci su se vraćali u svoje matične domove.
Prema godišnjem izvještaju za 1953. godinu, u toj godini je kroz Prihvatilište prošlo 166 pitomaca, od kojih je većina išla u osnovnu školu (109), dio u više razrede osmoljetke, a dio u školu učenika u privredi i niže poljoprivredne škole. Pitomci su bili u dobi od 7 do 19 godina. U toku godine vratilo se je zdravo u svoje matične domove 115 pitomaca, tako da ih je u Prihvatilištu ostalo 51. Pitomci su dolazili iz raznih dječjih ustanova s područja NR Hrvatske i Crne Gore (Kotora).
Prema izvještaju za 1953. godinu, za liječenje trahoma bila je zaposlena liječnica specijalist dr. B. Jutriša, asistentica na očnoj klinici Rebro, a za ostalo liječnica specijalist pedijatar dr. B. Čerlek, koja je obavljala sistematski pregled pitomaca jedan put mjesečno te povremeno prema potrebi druge preglede. U Prihvatilištu je djelovala i ambulanta, i to preko čitavog dana i nedjelje. Upravitelj Prihvatilišta neko je vrijeme bio Dragutin Markulin, zatim Vida Demšar i drugi.
Od 1. siječnja 1954. godine, Prihvatilište je prešlo na samostalno financiranje, ali se nije moglo održati kao gradska ustanova, budući da je primalo djecu iz čitave Hrvatske.
Prihvatilište za trahomatoznu djecu prestalo je s radom krajem školske godine 1954., a iz gradiva je vidljivo da je još nekoliko mjeseci izdavalo potvrde za zaposlenike i sl. Budući da GNO Zagreb nije imao interesa izdržavati tu ustanovu jer je bila republičkog karaktera, odlučeno je da se ona likvidira. U zgradu u Kukuljevićevoj ulici 19 smješteno je Savjetovalište za odgoj djece.
DOPUNSKI IZVORI:
Državni arhiv u Zagrebu:
HR-DAZG-37 Narodni odbor grada Zagreba. Odjel za narodno zdravlje, Odjel za socijalne poslove
HR-DAZG-229 Centralno prihvatilište za djecu
Hrvatski državni arhiv:
HR-HDA-287 Ministarstvo narodnog zdravlja NRH
HR-HDA-296 Ministarstvo socijalnog staranja Narodne republike Hrvatske
BIBLIOGRAFIJA O FONDU:
Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske. 1. Zagreb, 2006., 963.
Lalić, Sredoje; Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Arhivski fondovi i zbirke u SFRJ. SR Hrvatska. Beograd, 1984., 362.
OSTALA BIBLIOGRAFIJA:
Ajduković, Marina; Branica, Vanja: Počeci socijalnog rada u Hrvatskoj između dva svjetska rata, Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada. 13. Zagreb, 2006. (1) 29-44.
Branica, Vanja: Razvoj društvene skrbi za djecu u prvoj polovini 20. stoljeća. Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada. 13. Zagreb, 2006. (1) 47-62.
Majdak, Marijana: Crtice iz povijesti socijalnog rada s djecom i mladima u rizičnim okolnostima, Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada. 13. Zagreb, 2006. (1) 85-100.
Prlenda, Sandra: Kako istražiti povijest socijalnog rada u Hrvatskoj – povijesni izvori za razdoblje 1900.-1945. Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada. 13. Zagreb, 2006. (1) 75-84.
(K.H.)
Ažurirano ponedjeljak, 18. svibanj 2020 14:10