srijeda, 29. listopad 2008 21:0
SIGNATURA FONDA: HR-DAZG-233
VREMENSKI RASPON GRADIVA: 1908./1948.
KOLIČINA GRADIVA: 81 knj., 116 kut. (15,6 d/m)
SADRŽAJ FONDA:
Fond sadrži urudžbene zapisnike, opće spise, normativne akte, podatke o zaposlenicima, računovodstvenu dokumentaciju, razna izvješća (o radu Ambulatorija i njegovih sastavnih jedinica, o cijepljenju, o izdanom mlijeku i drugo), iskaze (iskazi tuberkuloznih bolesnika, prijave o porodima i smrti dojenčadi), jelovnike, memorandume i drugo. U seriji Socijalno-medicinska dokumentacija nalazimo razne knjige evidencija (evidenciju poroda, kućnih posjeta, evidenciju djece na othranjivanju), protokole dojenčadi, bolesničke kartone, socijalne listove, popise cijepljenih, rendgenske nalaze, podatke o ambulantama, o Savjetovalištu za žene, Savjetovalištu za odgoj djece, Gradskom domu za majke i dojenčad i Ferijalnim kolonijama.
SERIJE U FONDU:
1. Registraturna pomagala, 1922./1948., 5 knj.
2. Opći spisi, 1908./1947., 22,3 kut.
3. Normativni akti, referati i okružnice, 1923./1943., 0,7 kut.
4. Izvještaji o radu, 1920./1947., 3,5 kut.
5. Personalna dokumentacija, 1945./1947., 0,5 kut.
6. Socijalno-medicinska dokumentacija, 1908. - 1948., 59 knj., 86 kut.
7. Financijska i računovodstvena dokumentacija, 1910. - 1948., 18 knj., 2 kut.
8. Ostalo, 1923./1969., 1 kut.
VALORIZACIJA FONDA:2
Fond može poslužiti kao vrijedan izvor pri istraživanju socijalne povijesti i povijesti medicine na području grada Zagreba tijekom prve polovine 20. stoljeća.
JEZIK U GRADIVU: hrvatski, njemački, srpski, slovenski
PISMO U GRADIVU: latinica, ćirilica
ARHIVISTIČKA OBAVIJESNA POMAGALA: SI
NAZIV STVARATELJA FONDA:GRADSKI DJEČJI AMBULATORIJ
SJEDIŠTE STVARATELJA FONDA: Zagreb
VREMENSKI RASPON DJELOVANJA STVARATELJA FONDA: 1907. – 1954.
PROMJENE NAZIVA STVARATELJA FONDA:
Gradski dječji ambulatorij u Zagrebu, 1907. – 1948.
Gradski dječji dispanzer, 1946.
HISTORIJAT STVARATELJA FONDA:
Gradski dječji ambulatorij osnovan je 1907. da bi se stalo na kraj velikom mortalitetu dojenčadi i male djece. U to vrijeme u Zagrebu nije bilo institucije u kojoj bi se djeca besplatno pregledavala, premda je pomor zagrebačke dojenčadi bio oko 20% u prvoj godini života. Dječji ambulatorij bio je ujedno i prva socijalna medicinska institucija za zaštitu djece u bivšoj Jugoslaviji. Otvoren je 1. siječnja 1908.
Nadzor nad Ambulatorijem-gradskom ustanovom, provodio je Gradski fizikat, odnosno Zdravstveni odsjek Poglavarstva grada Zagreba, kasnije i Socijalni odsjek, a od 1941., Društveno- zdravstveni odjel (prvo Društveni tj. Družtvovni, onda Zdravstveni odsjek). Od 1945., nakon nove političke i upravne organizacije, nadzor nad Ambulatorijem imao je Zdravstveno- socijalni odjel Gradskog narodnog odbora.
Već na početku rada Ambulatorija otvorena je besplatna ordinacija za bolesnu djecu, te organizirana sistematska zaštita dojenčadi i male djece. Pod obligatornu zaštitu i nadzor Gradskog dječjeg ambulatorija u Zagrebu pripadala su sva nezakonita djeca do šeste godine, sva zakonita djeca za koju se roditelji iz bilo kojih razloga nisu mogli brinuti, sva djeca prije školske dobi, koja su se othranjivala pod tuđim krovom, kod tuđih hranitelja, to jest, onih koji su to činili uz plaću, a nisu bližnji rod te djece.
U mliječnoj kuhinji Ambulatorija, koja je započela radom 1909. (ili krajem 1908.) priređivala se mliječna hrana u bočicama za umjetno hranjenu dojenčad. Majkama koje su dojile dnevno se dijelila litra svježeg mlijeka, kao nagrada za dojenje, pod uvjetom da redovito posjećuju Dječji ambulatorij i da se drže savjeta u pogledu prehrane i njege djeteta.
Od godine 1921. Ministarstvo narodnog zdravlja subvencionira Ambulatorij. Radi što uspješnijeg suzbijanja mortaliteta dojenčadi, u Ambulatoriju su administrativno odijeljena dojenčad od male djece, a taj je odjel nazvan Dječji dispanzer. Ambulatorij se 1922. preselio s prvotnih prostorija u Ilici br. 29 u vlastitu zgradu u Savskoj cesti br. 7, gdje je imao i veliku, moderno uređenu mliječnu kuhinju. Godine 1922. u Ambulatoriju je Ministarstvo narodnog zdravlja uredilo, u sporazumu s Gradskim poglavarstvom u Zagrebu, Kraljevski državni dječji dispanzer. Dispanzer su financirali i Grad i Država, a bio je pod upravom šefa Ambulatorija. Ministarstvo narodnog zdravlja osiguravalo je Ambulatoriju novčana sredstva i određen broj liječnika specijalista i medicinskih sestara.
Tijekom 1923. uređena je posebna ambulanta za tuberkuloznu djecu. Uskoro se otvorila i posebna ordinacija za sifilitičnu (luetičnu) djecu, a od 1925. se u njoj liječe i majke. Zgrada Ambulatorija se 1927. proširuje, te se na I. katu sazidao Dom za dojenčad i majke, to jest Dječji dom, otvoren 1928.
U Ambulatoriju su se održavala i javna predavanja i tečajevi, s ciljem upućivanja majki u njegu, prehranu i higijenu djeteta, dijelili su se letci i tiskane upute sa savjetima o njezi djece i slično. U siječnju 1929. s radom je započelo Savjetovalište i ambulanta za žene. Krajem 1929. Ambulatorij osniva Kolonije za dojenčad i malu djecu, koje su počele s radom početkom 1930. Kolonije su bile socijalno-higijenske ustanove organizirane oko dječjih dispanzera, koje su imale zadatak da smjeste svoje štićenike kod dobrih hranitelja u okolici dispanzera, da osiguravaju hraniteljima plaćanje za izdržavanu djecu, te da stručnim nadzorom, poučavanjem hraniteljica i pregledom djece osiguraju svojim štićenicima u otvorenoj zaštiti zdrav razvitak. Kolonije su bile organizirane u Zagrebu, Krapini i Mraclinu.
Ambulatorij je od 1930. imao i svoju filijalu na Trešnjevci. Iz godišnjeg izvještaja za 1940. vidljivo je da se rad Ambulatorija odvijao u tri ambulante: na Savskoj cesti 1, na Selskoj cesti 116 i Hirčevoj 1. Nakon kraja 2 svjetskog rata, 1945. otvoreni su novi ogranci Ambulatorija: u Bosutskoj ulici, kasnije i u Duvanjskoj i Bogišićevoj ulici.
Gradski dječji ambulatorij, Savska cesta br. 1c je 1946. prema nalogu Ministarstva narodnog zdravlja preimenovan u Gradski dječji dispanzer. U njegovu sastavu djelovale su i Mliječna kuhinja, Savjetovalište za dojenčad i Dječje jaslice, koje su započele radom 1946. Područne ustanove Dispanzera bile su i dalje ambulante u Bogišićevoj, Hirčevoj, Bosutskoj i Duvanjskoj ulici te Selskoj cesti. Gradski dječji dispanzer, kasnije Centralni dječji dispanzer, je sve do 1954. u administrativnom pogledu rukovodio ostalim dječjim dispanzerima na području grada Zagreba. Godine 1954. dispanzeri postaju sastavni dijelovi Domova narodnog zdravlja.
DOPUNSKI IZVORI:
Državni arhiv u Zagrebu:
HR-DAZG-4 Gradsko poglavarstvo Zagreb. Zdravstveni odsjek
HR-DAZG-10 Gradsko poglavarstvo Zagreb. Zdravstveni odsjek
HR-DAZG-24 Gradsko poglavarstvo Zagreb. Družtvovno – zdravstveni odjel, Odsjek za pravne poslove, Zbirka novinskih izrezaka
HR-DAZG-237 Središnji ured sestara pomoćnica u Zagrebu
HR-DAZG-238 Uprava dječje kolonije u Zagrebu
HR-DAZG-866 Zbirka fotografija. Zdravstvene ustanove
Hrvatski državni arhiv:
HR-HDA-517 Higijenski zavod sa školom narodnog zdravlja
HR-HDA-135 Inspektorat Ministarstva narodnog zdravlja Kraljevine SHS. Zdravstveni odsjek za Hrvatsku, Slavoniju i Međimurje
HR-HDA-149 Savska banovina. Odjeljenje za socijalnu politiku i narodno zdravlje
HR-HDA-165 Banovina Hrvatska. Odjel za narodno zdravlje i socijalnu politiku
HR-HDA-226 Ministarstvo zdravstva i udružbe NDH
BIBLIOGRAFIJA O FONDU:
Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske. 1. Zagreb, 2006., 963.
Lalić, Sredoje; Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Arhivski fondovi i zbirke u SFRJ. SR Hrvatska. Beograd, 1984., 362.
BIBLIOGRAFIJA O STVARATELJU FONDA:
Grossmann, Štefanija: Pedeset godina djelovanja dječjih dispanzera u Zagrebu. Arhiv za zaštitu majke i djeteta. Zagreb, 1958.
Švarc, Žiga: Principi i organizacija rada u gradskom dječjem ambulatoriju u Zagrebu. Gradski vjesnik. Zagreb, 1931.
Vinter, Štefanija: Rad i organizacija dječjeg ambulatorija od god. 1908. do 1928. Liječnički vjesnik. Zagreb, 1928. (5)
Izvješća Gradskog poglavarstva o sveopćoj upravi Slobodnog i kraljevskog glavnog grada Zagreba, godine 1907.-1925., Zagreb, 1908. - 1929.
OSTALA BIBLIOGRAFIJA:
Puljiz, Vlado: Socijalna politika i socijalne djelatnosti u Hrvatskoj u razdoblju 1900.-1960. Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada. 13. Zagreb, 2006. (1) 7-28.
(K.H.)
Ažurirano ponedjeljak, 18. svibanj 2020 12:46