petak, 31. listopad 2008 0:0
SIGNATURA FONDA: HR-DAZG-217
VREMENSKI RASPON GRADIVA: [1847.] 1848. – 1946.
KOLIČINA GRADIVA: 33 knj., 34 kut., 6 svež., 7 fasc. (5 d/m)
SADRŽAJ FONDA:
Fond sadrži opće spise, zapisnike sjednica Učiteljskog zbora (škole, zabavišta i vježbaonice), evidencije o učenicama (imenici i upisnice), zapisnike ispita zrelosti i ispitne izvještaje, katalog školske knjižnice i drugo gradivo.
SERIJE U FONDU:
1. Spisi, 1851. - 1945., 29 kut.
2. Dokumentacija o radu ustanove, 1866./1944., 3,5 kut.
3. Pedagoška dokumentacija, 1847. - 1946., 32 knj., 4 svež., 7 fasc.
4. Zabavište, 1925./1943., 2 knj., 1 kut.
5. Vježbaonica, 1877. - 1914., 0,5 kut.
6. Školska knjižnica, 1934., 1 knj.
7. Razno, 1880./1929., 2 svež.
VALORIZACIJA FONDA:2
Fond može poslužiti kao izvor za istraživanje povijesti školstva na području Zagreba i na proučavanje razvoja i djelovanja zavoda sestara milosrdnica na području Hrvatske i grada Zagreba.
JEZIK U GRADIVU: hrvatski, njemački
PISMO U GRADIVU: latinica
ARHIVISTIČKA OBAVIJESNA POMAGALA: AP
NAZIV STVARATELJA FONDA: Ženska učiteljska škola sestara milosrdnica
SJEDIŠTE STVARATELJA FONDA: Zagreb
VREMENSKI RASPON DJELOVANJA STVARATELJA FONDA: 1848. – 1946.
PROMJENE NAZIVA STVARATELJA FONDA:
Ženska učiteljska škola sestara milosrdnica u Zagrebu, 1848. – 1941.
Privatna ženska učiteljska škola ss milosrdnica s pravom javnosti u Zagrebu, 1941. – 1943.
Posebnička ženska učiteljska škola ss milosrdnica s pravom javnosti u Zagrebu, 1943. – 1945.
Ženska učiteljska škola sestara milosrdnica, 1945. – 1946.
HISTORIJAT STVARATELJA FONDA:
Godine 1840. utemeljuje nadbiskup kardinal dr. Juraj Haulik zakladu od 40 000 forinti s ciljem da u Zagreb dovede sestre milosrdnice sv. Vinka Paulskog. Kardinalova namjera je bila da redovnicama prepusti brigu oko odgoja i obrazovanja siromašne mladeži, posebice djevojaka. Samostan i crkvu za ss milosrdnice kardinal je počeo graditi 1841., u donjogradskoj Savskoj cesti (danas Frankopanska ulica). U rujnu 1845. dolazi prvih šest sestara iz Tirola gdje se nalazila matica redovnica, a za predstojnicu ss milosrdnica postavljena je m. Ivana Krössbacher. Već u listopadu 1845. osnovana je prva škola redovnica - Djevojačka pučka učiona.
Tijekom 1848. nadbiskup Haulik je osnovao u samostanu ss milosrdnica u Zagrebu i Žensku učiteljsku školu koja je bila prva učiteljska škola u Hrvatskoj i s kojom je započelo sustavno obrazovanje učitelja u našem narodu. Djevojačka pučka učiona došla je pod upravu Učiteljske škole i postala njezina Vježbaonica. Škola je djelovala pod nazivom Ženska učiteljska škola sestara milosrdnica u Zagrebu no također se koristio i naziv Ženska preparandija. Na početku svog djelovanja, škola se sastojala od dva razreda i jednog pripravnog tečaja. Pripravni tečaj ukida se 1858. Otpisom Ministarstva za bogoštovlje i nastavu od 27. prosinca 1851., škola je proglašena javnim zavodom.
Sestre milosrdnice su se 1856. odcijepile od svoje matice u Tirolu te su u Zagrebu osnovale maticu svoga reda na jugoistočnim prostorima Europe. Prva glavarica Družbe bila je sestra Ivana Krössbacher koja je ujedno bila i prva ravnateljica svih škola u samostanu. Nakon njezine smrti 1880., zamijenila ju je nova vrhovna poglavarica Družbe Časna Majka Georgija Čugmal. Ona je dužnost ravnateljice obavljala do svoje smrti 1906., a nakon nje Časna Majka Magna Saurer.
Godine 1859. preselila se učiteljska škola, zajedno s donjim odjelom pučke škole, iz samostanske zgrade u Frankopanskoj ulici u novu zgradu u samostanskom vrtu u Gundulićevoj 12. Gornja pučka škola nastavila je djelovati kao zasebna pod nazivom Gornja niža djevojačka škola u samostanu ss. milosrdnica, ali i dalje pod upravom ravnateljstva ove škole.
U učiteljskoj školi se naredbom od 7. travnja 1861. uvodi hrvatski jezik kao nastavni, umjesto njemačkog. Godine 1872. osnovan je pri školi tečaj za učiteljice ženskoga ručnog rada koji je ukinut naredbom Kr. zemaljske vlade od 9. rujna 1892. nakon što je osposobio 184 učiteljice za ručni rad.
Na osnovi školskog zakona od 14. listopada 1874. učiteljska škola je proširena na tri godine, a otpisom Kr. zemaljske vlade, Odjela za bogoštovlje i nastavu od 9. prosinca 1876. ponovo je školi priznata javnost. Godine 1880. osnovan je pri školi i tečaj za zabavišne učiteljice.
Stupanjem na snagu novog školskog zakona od 31. listopada 1888., škola je proširena na četiri godine, kao i sve ostale učiteljske škole na području Hrvatske. Zbog velikog porasta interesa za upis, 1891. se otvorila paralelka za I. tečaj, a do školske godine 1902./1903. svi su tečajevi imali paralelke. Sa ženskom učiteljskom školom bio je spojen i internat. Ali, prevelik broj završenih učiteljica koje su uzalud čekale na namještenje, ponukao je zemaljsku vladu da naredbom od 21. kolovoza 1903. ograniči upis u I. tečaj na 40 učiteljskih pripravnica. Tom odlukom postepeno prestaje potreba paralelki u sva četiri tečaja.
Za vrijeme dvaju svjetskih ratova škola je radila bez prekida. U razdoblju NDH službeni naziv škole glasio je Privatna ženska učiteljska škola ss milosrdnica s pravom javnosti u Zagrebu, a od srpnja 1943. Posebnička ženska učiteljska škola ss milosrdnica s pravom javnosti u Zagrebu. Dolaskom komunističkog režima u zemlje bivše Jugoslavije, Družbi ss milosrdnica su oduzete sve njene odgojne i zdravstvene ustanove te je škola 1946. ukinuta.
DOPUNSKI IZVORI:
Državni arhiv u Zagrebu:
HR-DAZG-4 Gradsko poglavarstvo Zagreb
HR-DAZG-10 Gradsko poglavarstvo Zagreb
HR-DAZG-24 Gradsko poglavarstvo Zagreb
HR-DAZG-37 Narodni odbor grada Zagreba
HR-DAZG-216 Pučka škola biskupa Langa
HR-DAZG-857 Zbirka Ulčnik Ivan. Milosrdne sestre, sign. 3369
Hrvatski državni arhiv:
HR-HDA-71 Carsko kraljevsko ministarstvo bogoštovlja i nastave
HR-HDA-80 Zemaljska vlada. Odjel za bogoštovlje i nastavu
HR-HDA-137 Pokrajinska uprava za Hrvatsku i Slavoniju
HR-HDA-141 Zagrebačka oblast
HR-HDA-147 Savska banovina. Prosvjetno odjeljenje
HR-HDA-159 Banovina Hrvatska. Odjel za prosvjetu
HR-HDA-218 Ministarstvo pravosuđa i bogoštovlja NDH
HR-HDA-291 Ministarstvo prosvjete NRH
BIBLIOGRAFIJA O FONDU:
Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske. 1. Zagreb, 2006., 956.
Lalić, Sredoje; Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Arhivski fondovi i zbirke u SFRJ. SR Hrvatska. Beograd, 1984., 361.
BIBLIOGRAFIJA O STVARATELJU FONDA:
Cuvaj, Antun: Građa za povijest školstva kraljevine Hrvatske i Slavonije. Zagreb, 1910.
III. 182–188, 433–444., IV. 176–178., V. 178–179., VI. 49 –50., VII. 128–130, 420–421., X. 144–155.
Izvješće djevojačkih učiona u samostanu milosrdnica 1876./1877. Zagreb, 1877.
OSTALA BIBLIOGRAFIJA:
Nekić, Nevenka [ur.]: Udruga sv. Vinka Paulskog u Republici Hrvatskoj: o stopedesetoj obljetnici osnivanja: 1858. – 2008. Pazin, 2009.
Zagrebački leksikon. Crkva Sv. Vinka Paulskog. I. Zagreb, 2006., 113.
Rapo, Vesna: Konfesionalne škole u kontinentalnoj Hrvatskoj. Anali za povijest odgoja. 2. Zagreb 2003., 187–201.
Vračić, Berislava; Kovačić, Alfonza: Sestre milosrdnice sv. Vinka Paulskoga: s kućom maticom u Zagrebu: 1845. - 1995. Zagreb, 1996.
Blažeka, Marija Ilona: Sveti Vinko Paulski: 1581.-1660. Zagreb, 1981.
Kratka povijest Družbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga u Zagrebu. Zagreb, 1940.
(M.T.)
Ažurirano petak, 22. svibanj 2020 14:14