utorak, 4. studeni 2008 0:0
SIGNATURA FONDA: HR-DAZG-216
VREMENSKI RASPON GRADIVA: 1869./1946.
KOLIČINA GRADIVA: 5 knj., 1 kut., 1 svež. (0,4 d/m)
SADRŽAJ FONDA:
Fond sadrži opće spise i pedagošku dokumentaciju.
SERIJE U FONDU:
1. Opći spisi, 1939. – 1943., 1 kut.
2. Pedagoška dokumentacija, 1869./1946., 5 knj., 1 svež.
VALORIZACIJA FONDA:3
Fond može poslužiti kao izvor za proučavanje razvoja i djelovanja konfesionalnih osnovnih škola na području grada Zagreba.
JEZIK U GRADIVU: hrvatski
PISMO U GRADIVU: latinica
ARHIVISTIČKA OBAVIJESNA POMAGALA: AP
NAZIV STVARATELJA FONDA: Pučka škola biskupa Langa
SJEDIŠTE STVARATELJA FONDA: Zagreb
VREMENSKI RASPON DJELOVANJA STVARATELJA FONDA: 1845. – 1945.
PROMJENE NAZIVA STVARATELJA FONDA:
Niže djevojačko gojište ss milosrdnica (Mädchen schule), 1845. – 1848.
Vježbaonica Ženske učiteljske škole, 1848. – 1859.
Gornja niža djevojačka škola u samostanu ss. milosrdnica, 1859. – 1936.
Narodna osnovna škola biskupa Langa, 1936. – 1941.
Pučka škola biskupa Langa, 1941. – 1945.
HISTORIJAT STVARATELJA FONDA:
Godine 1840. utemeljuje nadbiskup kardinal dr. Juraj Haulik zakladu od 40.000 forinti s ciljem da u Zagreb dovede sestre milosrdnice sv. Vinka Paulskog. Kardinalova namjera je bila da redovnicama prepusti brigu oko odgoja i obrazovanja siromašne mladeži, posebice djevojaka čije je obrazovanje bilo u tom razdoblju zakinuto u odnosu na dječake. Samostan i crkvu za ss milosrdnice započeo je graditi kardinal 1841., a za mjesto gradnje odabrao je donjogradsku Savsku cesta (danas Frankopanska ulica).
U rujnu 1845. dolazi prvih šest sestara iz Tirola gdje se nalazila matica reda, a već u listopadu 1845. osnovana je trorazredna djevojačka pučka učiona pod nazivom Ženska osnovna škola ss milosrdnica (Mädchen schule). Oglasom od 14. prosinca 1845. navijestio je Zavod milosrdnih sestara u Zagrebu da će počevši od 1. siječnja 1846., uz već osnovnu trorazrednu djevojačku školu, osnovati i nedjeljnu školu za siromašne djevojčice koje nisu u mogućnosti polaziti svakidašnju školu. Svečano uvođenje ss milosrdnica u službu zvanja i svečano otvaranje crkve, samostana i škole obavljeno je nekoliko mjeseci kasnije, 14. travnja 1846.
Prve godine djelovanja u školi su ustrojena prva tri razreda za djevojčice, a narednih godina broj djece je brzo rastao tako da je već sljedeće školske godine dosegao broj od 500 školskih polaznica. Godine 1847. otvoren je u školi četvrti razred, a kako je škola imala velik broj učenica, dijelili su se razredi u dva odjela: gornji i donji. Kada je 1848. osnovana u samostanu ss milosrdnica u Zagrebu i Ženska učiteljska škola, osnovna škola postaje vježbaonica te učiteljske škole.
Godine 1859. preselio se donji odjel zajedno sa ženskom učiteljskom školom iz samostanske zgrade u Frankopanskoj ulici u novu zgradu u samostanskom vrtu, a ova škola nastavlja djelovati kao zasebna pod nazivom Gornja niža djevojačka škola u samostanu ss. milosrdnica, i dalje pod upravom ravnateljstva Ženske učiteljske škole.
Prvih nekoliko godina djelovanja i u vrijeme apsolutizma na školi je bio nastavni jezik njemački, a od 1860. uvodi se hrvatski jezik kao službeni jezik.
Otpisom Kraljevske zemaljske vlade od 9. prosinca 1876., na temelju školskog zakona od 1874., priznato je školi pravo javnosti. U školi se provodila ista naučna osnova kao i u ostalim osnovnim školama grada Zagreba. Nadzor nad školom obavljali su školski nadzornici grada Zagreba.
Godine 1910. seli se škola u novu školsku zgradu u Samostanskoj ulici 15 (danas Varšavska ulica). Nova školska zgrada podignuta je 1900. za potrebe smještaja samostanske ženske građanske škole.
Za vrijeme 1. svjetskog rata zgradu je preuzela vojska te je škola smještena u zgradu samostanske ženske učiteljske škole u Gundulićevu ulicu 12. Nakon rata, 1918. škola se vraća u zgradu u Samostanskoj 15. U istu zgradu 1920. smještena je i državna ženska stručna škola, a od 1926. i samostanska ženska realna gimnazija.
Godine 1936. škola mijenja naziv u Narodna osnovna škola biskupa Langa. U razdoblju NDH novi naziv škole je Pučka škola biskupa Langa.
Raspadom NDH i dolaskom komunista na vlast, postojeći crkveni školski sustav izgubio je pravo javnosti. Sljedeći korak nove vlasti bio je donošenje Zakona o ukidanju privatnih škola od 2. listopada 1945. Iste je godine škola ukinuta.
DOPUNSKI IZVORI:
Državni arhiv u Zagrebu:
HR-DAZG-10 Gradsko poglavarstvo Zagreb. Prosvjetni odsjek
HR-DAZG-24 Gradsko poglavarstvo Zagreb. Prosvjetni odsjek
HR-DAZG-217 Ženska učiteljska škola sestara milosrdnica
HR-DAZG-220 Osnovna škola sestara milosrdnica u Vili kod Sv. Duha
BIBLIOGRAFIJA O FONDU:
Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske. 1. Zagreb, 2006., 961.
Lalić, Sredoje; Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Arhivski fondovi i zbirke u SFRJ. SR Hrvatska. Beograd, 1984., 361.
BIBLIOGRAFIJA O STVARATELJU FONDA:
Cuvaj, Antun: Građa za povijest školstva kraljevine Hrvatske i Slavonije. III. – VI., X. Zagreb, 1910.
Školsko izvešće o djevojačkih učionama kod zagrebačkih ss milosrdnica, šk. god. 1857. - 1944. Zagreb, 1858. - 1944.
Godišnje izvješće nižih pučkih škola slobodnog i kraljevskog glavnog grada Zagreba za šk. god. 1898./1899. Zagreb, 1899.
Razredjenje učenicah Javne devojačke učione kod Sestrah miloserdnih zagrebačkih, polag učinjenoga kroz šk. leto 1847. - 1857. Zagreb, 1848. - 1857.
OSTALA BIBLIOGRAFIJA:
Nekić, Nevenka [ur.]: Udruga sv. Vinka Paulskog u Republici Hrvatskoj: o stopedesetoj obljetnici osnivanja: 1858. – 2008. Pazin, 2009.
Munjiza, Emerik: Privatno školstvou prvim hrvatskim školskim zakonima. Anali za povijest odgoja. 6. Zagreb, 2007., 41-54.
Zagrebački leksikon. Crkva Sv. Vinka Paulskog. I. Zagreb, 2006., 113.
Rapo, Vesna: Konfesionalne škole u kontinentalnoj Hrvatskoj. Anali za povijest odgoja. 2. Zagreb, 2003., 187–201.
Vračić, Berislava; Kovačić, Alfonza: Sestre milosrdnice sv. Vinka Paulskoga : s kućom maticom u Zagrebu: 1845. - 1995. Zagreb, 1996.
Blažeka, Marija Ilona: Sveti Vinko Paulski: 1581.-1660. Zagreb, 1981.
Vrhovno tajništvo Družbe: Kratka povijest Družbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga u Zagrebu. Zagreb, 1940.
(M.T.)
Ažurirano petak, 19. lipanj 2020 10:16