utorak, 4. studeni 2008 0:0
SIGNATURA FONDA: HR-DAZG-207
VREMENSKI RASPON GRADIVA: 1865. – 1947.
KOLIČINA GRADIVA: 33 knj., 15 kut., 2 svež., 1 fasc. (3 d/m)
SADRŽAJ FONDA:
Fond sadrži poslovne zapisnike, glavne imenike, imenike izvanredne nastavne obuke, razredne imenike, tjedne dnevnike rada, ispitne izvještaje, popise i svjedodžbe polaznika škole, zapisnike sjednica Učiteljskog zbora, godišnje izvještaje školske uprave, okružnice, prepisku s drugim školama, platne spiskove, personalije i liste ocjenjivanja učiteljskog osoblja, ljetopis škole, kazalo važnijih propisa, oglasnu knjigu, kataloge knjiga školske knjižnice i školske inventare.
SERIJE U FONDU:
1. Registraturna pomagala,1915. – 1944., 4 knj.
2. Opći spisi, 1900. - 1944., 13 kut.
3. Dokumentacija o djelovanju Ustanove, 1865./1937., 4 knj., 2 kut.
4. Pedagoška dokumentacija, 1865./1947., 21 knj., 2 svež., 1 fasc.
5. Školska knjižnica, 1894. – 1911., 2 knj.
6. Razno, 1890./1937., 2 knj.
VALORIZACIJA FONDA:2
Fond može poslužiti kao izvor za proučavanje razvoja i djelovanja osnovnih škola na području grada Zagreba. Pedagoška i personalna dokumentacija predstavlja bogat izvor osobnih podataka o učenicima i nastavnicima i može poslužiti u svrhu ostvarivanja i zaštite osobnih prava i interesa te kao pomoć pri genealoškim istraživanjima.
JEZIK U GRADIVU: hrvatski
PISMO U GRADIVU: latinica
ARHIVISTIČKA OBAVIJESNA POMAGALA: SI
NAZIV STVARATELJA FONDA: Državna mješovita pučka škola u Samostanskoj ulici
SJEDIŠTE STVARATELJA FONDA: Zagreb
VREMENSKI RASPON DJELOVANJA STVARATELJA FONDA: 1865. – 1947.
PROMJENE NAZIVA STVARATELJA FONDA:
Dolnjogradska gradska glavna učiona u Zagrebu, 1865. – 1929.
Dolnjogradska gradska glavna učiona u Zagrebu, 1929. – 1932.
Državna narodna mješovita osnovna škola u Samostanskoj ulici, 1932. – 1933.
Državna narodna mješovita osnovna škola Josipa Jurja Strossmayera, 1933. – 1940.
Narodna škola u Varšavskoj (Samostanskoj) ulici, 1940. – 1941.
Narodna škola u Varšavskoj (Samostanskoj) ulici, 1941. – 1945.
HISTORIJAT STVARATELJA FONDA:
Zaključkom Zastupstva grada Zagreba iz 1864. odlučeno je da se na području Donjeg grada osnuje nova glavna učiona, treća po redu u gradu. Sljedeće je godine u tu svrhu kupljena kuća Sorgovih u Samostanskoj ulici. Škola je započela s radom 22. listopada 1865. pod nazivom Donjogradska gradska glavna učiona u Zagrebu. Otvorena su četiri razreda za dječake. Pvi ravnatelj škole bio je Franjo Klaić koji je ujedno bio i ravnatelj ostalih dviju glavnih gradskih učiona.
Školske godine 1869./1870. zbog velikog porasta djece na ovom području otvorene su u školi dvije paralelke, jedna za dječake, druga za djevojčice. Početkom listopada 1873. otvorena je treća, a 1874. i četvrta paralelka. Naredbom Odjela za bogoštovlje i nastavu Kraljevske zemaljske vlade od 20. prosinca 1875. preustrojena je opetovna obuka i podijeljena na opetovnjake i analfabete. Nastavna obuka za sve opetovnjake održavala se u donjogradskoj učioni dok su se analfabeti podučavali u kaptolskoj učioni. Međutim, 1878. premješta se i analfabetski tečaj u donjogradsku učionu.
Na redovitoj sjednici Učiteljskog zbora od 28. veljače 1886. odlučeno je da se pri školi osnuje učenička knjižnica. Tijekom 1886. osnovana je i priručna učiteljska knjižnica i otvorena je uz učionu i šegrtska škola. Školske godine 1888./1889. otvoren je novi paralelni II. razred. Zbog nedostatka prostora morao se 1888. jedan IV. razred preseliti u prostorije Ženske obrtne škole na Gornjem gradu. Naredne školske godine zbog vrlo visokog broja upisane djece preseljena su četiri razreda u zgradu vojne glazbe u Petrinjskoj ulici koje je Gradsko poglavarstvo dalo urediti za školske svrhe.
Na skupštini Zastupstva slobodnog i kraljevskog glavnog grada Zagreba od 9. svibnja 1889. odlučeno je da se zbog nedostatka i neadekvatnosti prostora u sadašnjoj zgradi donjogradske škole, mora u što kraćem roku izgraditi nova školska zgrada.
Za tu je svrhu Gradsko poglavarstvo kupilo zemljište u Samostanskoj ulici na broju 24. Nova dvokatna školska zgrada s 13 učiona, velikom dvoranom i kapelicom svečano je otvorena 5. listopada 1890. Krajem iste godine vraćaju se u školu četiri razreda iz Petrinjske ulice. Početkom školske godine 1891./1892. otvoren je u školi novi razred za djecu iz kaptolske i iličke pučke učione kako bi se rasteretile navedene škole. Sljedeće školske godine u školi se smanjio broj učenika jer se u blizini otvorila Kraljevska vježbaonica koju su polazila djeca sa istog školskog područja.
Zaključkom Skupštine gradskog zastupstva od 6. veljače 1893. pohranjena je u Donjogradskoj dječačkoj pučkoj školi, kao centralnoj školi grada Zagreba, školska zastava svih zagrebačkih pučkih škola koju su izradile učenice Zavoda časnih sestara milosrdnica. U školi je 31. ožujka 1893. osnovana i Centralna knjižnica zagrebačkih pučkih škola.
Školske godine 1897./1898. otvorena je nova pučka škola u Horvatima koja je pokrivala isto školsko područje kao i donjogradska škola. Broj učenika škole se smanjio jer se velik dio učenika preselio u novu školu. U novonastaloj situaciji preselila se u ovu školu Djevojačka pučka škola iz Kukovićeve kuće. Školsko područje donjogradske škole ponovo je smanjeno 1908. kad je otvorena nova škola na Pantovčaku.
Za vrijeme 1. svjetskog rata dio je školskih prostorija ustupljen Dječačkoj pučkoj školi iz Draškovićeve ulice. Takvo je stanje ostalo do 1927.
U studenom 1924. otvoreno je u dvorani školske zgrade školsko kino, prvo takve vrste na području grada Zagreba.
Odlukom Ministarstva prosvjete Kraljevine Jugoslavije od 30. kolovoza 1932., Državna djevojačka škola iz Samostanske ulice pripojila se Dječačkoj te od tada djeluje pod nazivom Državna narodna mješovita osnovna škola u Samostanskoj ulici. Na temelju Zakona o narodnim školama od 5. prosinca 1929. naziv škole se 1933. mijenja u Državna narodna mješovita osnovna škola Josipa Jurja Strossmayera.
Na temelju zaključka Školskoga odbora grada Zagreba od 12. svibnja 1938. određeno je novo razgraničenje područja osnovnih škola prema kojemu je ovoj školi pripalo XII. školsko područje.
U razdoblju Banovine Hrvatske škola nosi naziv Narodna škola u Zagrebu u Varšavskoj ulici.
Ustrojenjem NDH i donošenjem novog školskog zakona, Ministarstvo nastave u Zagrebu donijelo je odluku o ponovnoj promjeni naziva škole u Državna mješovita pučka škola u Varšavskoj ulici.
Škola u Varšavskoj djeluje i danas pod imenom Osnovna škola Josipa Jurja Strossmayera.
DOPUNSKI IZVORI:
Državni arhiv u Zagrebu:
HR-DAZG- 4 Gradsko poglavarstvo Zagreb. Školski odsjek
HR-DAZG-10 Gradsko poglavarstvo Zagreb. Prosvjetni odsjek
HR-DAZG-24 Gradsko poglavarstvo Zagreb. Prosvjetni odsjek
HR-DAZG-179 Državna narodna ženska osnovna škola u Samostanskoj ulici
HR-DAZG-857 Zbirka Ulčnik Ivan. Škole, sign. 4161
Hrvatski državni arhiv:
HR-HDA-80 Zemaljska vlada. Odjel za bogoštovlje i nastavu
HR-HDA-137 Pokrajinska uprava za Hrvatsku i Slavoniju. Povjereništvo za prosvjetu i vjere
HR-HDA-141 Zagrebačka oblast. Prosvjetno odjeljenje
HR-HDA-147 Savska banovina. Prosvjetno odjeljenje
HR-HDA-159 Banovina Hrvatska. Odjel za prosvjetu
HR-HDA-218 Ministarstvo pravosuđa i bogoštovlja NDH
Hrvatski školski muzej:
(485.) Gradivo za povijest školstva Hrvatske
(488.) Dokumentacija o osnovnim i srednjim školama Zagreba i okolice
(490.) Imenici, prozivnici, dnevnici osnovnih i stručnih škola Zagreba i okolice
(491.) Tiskani školski izvještaji i spomenice
BIBLIOGRAFIJA O FONDU:
Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske. 1. Zagreb, 2006., 960.
Lalić, Sredoje; Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Arhivski fondovi i zbirke u SFRJ. SR Hrvatska. Beograd, 1984., 361.
BIBLIOGRAFIJA O STVARATELJU FONDA:
Zagrebački leksikon. Škole. II. Zagreb, 2006., 378–381.
Sabljić, Darko [ur.]: Godišnjak.../ OŠ Josipa Jurja Strossmayera. Zagreb, 1998.
Selak, Ante: Hrvatsko osnovno školstvo. Zagreb, 1998.
Enciklopedija Jugoslavije. Hrvatska. Osnovno školstvo. IV. Zagreb, 1960., 172–176.
Franković, Dragutin: Povijest školstva i pedagogije u Hrvatskoj. Zagreb, 1958.
Zapisnici o sjednicama Gradskog vijeća Općine grada Zagreba, 1938. Zagreb, 1939.
Cuvaj, Antun: Građa za povijest školstva kraljevine Hrvatske i Slavonije. VII. Zagreb, 1910., 13–100, 387–406.
Zapisnici o skupštinama zastupstva slobodnog i kraljevskog grada Zagreba, 1893. godina. Zagreb, 1894.
Zapisnici o skupštinama zastupstva slobodnog i kraljevskog grada Zagreba, 1889. godina. Zagreb, 1890.
Godišnje izvješće nižih pučkih škola slobodnog i kraljevskog glavnog grada Zagreba za šk. god. 1898./1899. Zagreb,1899.
Izvestje o Kraljevskom učiteljištu i glavnih pučkih učionah slobodnog kraljevskog i glavnog grada Zagreba, šk. god. 1860. - 1875. Zagreb, 1861. - 1875.
OSTALA BIBLIOGRAFIJA:
Gaćina Škalamera, Sonja: Dinamika razvoja osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj od 1900. do 1940. Anali za povijest odgoja. 3. Zagreb, 2004., 83-113.
Batinić, Štefka: Hrvatski školski sustav u XX. stoljeću. Anali za povijest odgoja. 2. Zagreb, 2003. 49–71.
Puževski, Valentin: Hrvatska osnovna škola od 1945. do 1990. Anali za povijest odgoja. 2. Zagreb, 2003., 87-106.
Silov, Mile: Osnovna škola u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Zbornik Učiteljske akademije u Zagrebu. Zagreb, 2002. (4) 65-82.
Župan, Dinko: Pučko školstvo u vrijeme banovanja Ivana Mažuranića. Zagreb, 2002.
Enciklopedija hrvatske povijesti i kulture. Prosvjeta i školstvo u socijalističkoj Jugoslaviji. Zagreb, 1980., 513 – 516.
Ogrizović, Mihajlo: Razvitak školstva i prosvjete u Jugoslaviji od 1918. do 1941. Zbornik za povijest školstva i prosvjete. 10. Zagreb, 1976., 9-24.
Pazman, Dragutin: Školstvo i prosvjeta u Hrvatskoj između dva rata (1918.-1941.). Povijest školstva i pedagogije u Hrvatskoj. 8. Zagreb, 1958., 320-370.
Lončar, Ljubica: Školski zakon i izgradnja školskog sistema za vlade Narodne stranke i u doba Khuenove madžarizacije. Povijest školstva i pedagogije u Hrvatskoj. 6. Zagreb, 1958., 150-237.
Kirin, Josip: Razvitak hrvatskoga pučkoga školstva. Zagreb, 1886.
(M.T.)
Ažurirano četvrtak, 18. lipanj 2020 10:55