HR-DAZG-15 Porezna uprava Zagreb I.

ponedjeljak, 27. listopad 2008 11:7

SIGNATURA FONDA: HR-DAZG-15

VREMENSKI RASPON GRADIVA: [1929.-1932.] 1933. – 1941.

KOLIČINA GRADIVA: 68 knj., 10 kut. (3,5 d/m)

SADRŽAJ FONDA:

U seriji Povjerljiva dokumentacija nalaze se jedan povjerljivih urudžbeni zapisnik s kazalom te povjerljivi spisi. Ova se dokumentacija odnosi na pitanja personala (dekreti o nastupu službe, premještaji, zapošljavanje, napredovanje, obuka i dr.) zatim pitanja poslovanja, okružnice i naredbe, pitanja plaćanja poreza pojedinih poreznih subjekata i dr.

 

U seriji Opća dokumentacija nalazi se kazala, urudžbeni zapisnici te mala količina općih spisa zavedenih u tim kazalima i urudžbenim zapisnicima. Sadržajno se odnose na razna pitanja poslovanja Uprave, npr. naplate raznih poreznih davanja, plaćanje poreza pojedinih poreznih subjekata, vođenje evidencija, zakone o porezima, nagrade za ubiranje prireza i doprinosa, pregled rada Uprave i dr. te okružnice u vezi ustroja i rada. Ovdje se nalazi i mala količina spisa vezanih uz mjesečne preglede blagajne, odluke o privremenoj obustavi poslovanja, namire i računi te spisak službenika Porezne uprave za I, V. i VI. kotar grada Zagreba.

 

Najvažniji dio fonda čine takse tj. dokumentacija o raznim pravnim poslovima (darovni ugovori, kupoprodajni ugovori, zamjenbeni ugovori, zamjenbene pogodbe, oporuke, ostavine i dr.) i potvrde o taksama plaćenim na te pravne poslove.

 

U gradivu se nalaze i glavne porezne knjige i pripadajuća kazala. U vrijednije gradivo od poreznih knjiga ulaze zapisnici sjednica Poreznog odbora za razrez tečevine, paušalnog prometa i poreza na luksuz za razne porezne kotare. Knjige zapisnika daju podatke o imenu i prezimenu nositelja posla, adresi, zanimanju te predloženom i ustanovljenom dohotku i porezu od strane Odbora (u čemu se mogu naći i podaci o uspješnosti poslovanja).

 

Od poreznih knjiga tu su još i knjiga rasporeda kućarina za V kotar, Iskaz otpisa kućarina s naslova … stanja kućarine za I. polugodište 1936., V. kotar, knjiga rasporeda razreza specijalnog doprinosa za fond Narodna odbrana za I kotar, evidencije neposrednih poreza i samoupravnih prireza (porezni dnevnici i sumar), individualni pregledi za sastavaka godišnjeg računa, očevidnici predanih valovnica za prijave tečevina poreza na poslovni promet, kućarinu, rentni porez, zatim državni dnevnici blagajne, dnevnici blagajne primitaka, raspisni upisnik za glavnu knjigu banovinskog prireza, partijalnici prihoda i rashoda, troškova i prihoda zvaničnih obrazaca, depozitni dnevnici i depozitni partijalnik, trezorska knjiga, knjiga prodaje amaneta te knjige evidencije prema cirkularu Narodne banke Beograd. 

 

U seriji Razno nalaze se razne porezne evidencije:  Očevidnik poreskih krivica Porezne uprave za grad Zagreb I., za I., V. i VI. kotar (Spiskovi krivičnih predmeta zbog utaje neposrednih poreza i sl.), Očevidnik o izvršenim uknjižbama i isknjižbama za porezni broj za godinu 1938., Očevidnik zabrane stanarine, Zagreb 1940., Očevidnik obročnih otplata odobrenih po šefu uprave VI. kotar, Spisak dužnika VI. kotara koji nadmašuju dug od 50 000 dinara (podaci o dužnicima, u napomeni su opomene i pljenidbe), Raspored skupnog poreza na poslovni promet i poreza na luksuz za 1935. 

SERIJE U FONDU:

1. Povjerljiva dokumentacija

2. Opća dokumentacija

3. Takse

4. Porezne knjige

5. Razno

VALORIZACIJA FONDA:3

Fond može poslužiti kao pomoćni izvor prilikom istraživanja novije gospodarske povijesti na zagrebačkom području. Iz gradiva se može vidjeti kakav je i koliki bio prihod lokalnog stanovništva i kolika je bila poreska osnovica na temelju koje je poreska vlast određivala raspored poreza, a podaci o plaćenom porezu svjedoče o financijskim transakcijama pojedinaca.

Dokumenti sačuvani u seriji Takse (kupoprodajni ugovori, ostavine i dr.) mogu poslužiti kao dokazno sredstvo da su pojedini pravni poslovi obavljeni.

JEZIK U GRADIVU: hrvatski

PISMO U GRADIVU: latinica 

ARHIVISTIČKA OBAVIJESNA POMAGALA: SI

NAZIV STVARATELJA FONDA: POREZNA UPRAVA ZAGREB I.

SJEDIŠTE STVARATELJA FONDA: Zagreb

VREMENSKI RASPON DJELOVANJA STVARATELJA FONDA: 1933. - 1941.

PROMJENE NAZIVA STVARATELJA FONDA:

Kraljevski porezni ured u Zagrebu, 1889. - 1928.

Poreska uprava za grad Zagreb, 1929. - 1933.

Poreska uprava Zagreb I., 1933. - 1941.
Porezni ured Zagreb I., 1941. – 1945.

HISTORIJAT STVARATELJA FONDA:

Do godine 1929. za grad Zagreb bio je nadležan Kraljevski porezni ured Zagreb koji je teritorijalno bio nadležan i za područja kotara Zagreb, Dugo Selo, Samobor, Stubica i Sveti Ivan Zelina. Radilo se o poreznom uredu pod državnom nadležnošću, dok je pod lokalnom nadležnošću za poslove svoje razine djelovao Gradski porezni ured, kasnije Porezni odsjek, u sklopu Gradskog poglavarstva Zagreb.

 

Funkcije, zanimanje djelatnosti - kraljevskih poreznih ureda

 

Porezni uredi obavljali su poreznu službu na područjima koja su imali u nadležnosti. Zadaća kraljevskih poreznih ureda bila je sudjelovati kod raspisivanja, propisivanja, pobiranja, evidentiranja, osiguravanja i utjerivanja izravnih i neizravnih poreza, te obavljati blagajničko rukovanje i zaračunavanje glede ovih vrsta poreza, kao i glede svih onih računskih grana i zaklada, čije je rukovanje povjereno poreznim uredima od strane financijskih oblasti.[1]  Kraljevski porezni uredi služili su tako i kao pologovne blagajne te su vodili posao blagajničkog rukovođenja „sudbenih i sirotinjskih pologa“.[2]

 

Kraljevski porezni uredi poslovali su u prvom redu kao državne blagajne svih izvora državne uprave za priznavanje i izdavanje, okružna skladišta biljega, rukovali su financijskim polozima i erarskim globama. U njihovoj su nadležnosti bila knjiženja i očevidnosti neposrednih poreza po općinama, preuzimanje državnih daća neposredno (od veleposjednika) i posredno (od općina), rukovanje, preuzimanje i pohranjivanje novca, vrijednosti i materijala (depozit jamčevina).[3]

 

Porezne uprave

 

 

Upravna povijest

 

Godine 1929. ukidaju se svi „kraljevski porezni uredi“, a osnivaju se porezne uprave („poreske uprave“).[4] Nadležnost poreznih uprava bila je određena Uredbom od 9. listopada 1928. o organizaciji financijalne struke i službe.[5] Nova organizacija provedena je Zakonom o organizaciji financijske uprave u Kraljevini Jugoslaviji od 7. prosinca 1929.[6]

 

Za zagrebačko su područje tada osnovane dvije porezne uprave koje su s radom počele 1. siječnja 1929.: Porezna uprava za kotar Zagreb („Poreska uprava za srez Zagreb“) i Porezna uprava za grad Zagreb.

 

Porezna uprava za grad Zagreb bila je teritorijalno nadležna za područje grada Zagreba koji je od 1. siječnja 1926. bio podijeljen na 11 poreznih kotara.[7]

 

Porezna uprava za grad Zagreb djelovala je u razdoblju 1929. do 1933. kada se osnivaju tri nove porezne uprave koje preuzimaju njezin posao.

 

Na temelju rješenja Ministra financija br. 61711 od 12. srpnja 1933., Savska financijska direkcija u Zagrebu je aktom od 28. rujna 1933. ustrojila tri porezne uprave nadležne za područje grada Zagreba. [8]

 

I. porezna uprava

 

Poreznu upravu I. za I., V. i VI kotar grada Zagreba sa sjedištem u Klaićevoj ulici 13.

 

I. kotar: južna je granica Ilica (parni brojevi od potoka Črnomerca do Pejačevićevog trga, dalje istočna strana Pantovčaka do gradske međe.

 

V. kotar: sjeverna strana graniči s kotarom I. (neparni brojevi Ilice od potoka Črnomerca do Ljubljanske ulice (zapadna strana), zatim s istočne strane od Ilice, Ljubljanske ulica (zapadna strana), prelaz kolodvor Sava na Magazinsku cestu, Magazinska cesta do Nove ceste (zapadna strana kroz propust Državnih željeznica na Savsku cestu, zapadnom stranom Savske ceste do Savskog mosta.

 

VI. kotar: sjeverna međa graniči s I. i II., a na zapadnoj strani s V. kotarom, istočna pak strana ide do Ilice zapadnom stranom Frankopanske ulice i Savske ceste do uključivo kbr. 132.

 

 

II. porezna uprava

 

Poreznu upravu II. za II., III., VII. I VIII. kotar grada Zagreba sa sjedištem u Trenkovoj ulici br. 8.

 

II. kotar: zapadna granica graniči s kotarom I., južna ide od Ilice (parni brojevi) od Pejačevićevog trga do Jelačićevog trga, dalje zapadnom stranom Jelačićevog trga, Ulice Pavla Radića, Ilirskog trga, Jurjevske ulice, Cmroka, Prekrižja do gradske međe.

 

III. kotar: zapadna međa graniči s kotarom II., dalje Jelačićevim trgom (sjeverna strana od Ulice Pavla Radića do Jurišićeve ulice) sjevernom stranom Jurišićeve ulice, Martićeve ulice, zapadnom stranom Klaoničke ceste do Vlaške ulice, južna strana Vlaške ulice do Vončinine ulice, zapadna strana Vončinine ulice, Voćarske ceste i Bijeničke ceste, Grobne ceste uz Mirogoj, dalje Mirogojskom cestom preko Remetske ceste do gradske međe prema Remetama. 

 

VII. kotar: sjeverna međa graniči kotarom II, zapadnim kotarom VI, istočna međa prolazi od Jelačićevog trga zapadnom stranom Gajeve ulice do Glavnog kolodvora i sjevernom međom posjeda Državnih željeznica u potezu Gajeve ulice i Savske ceste.

 

VIII. kotar: sjeverna međa graniči s kotarom III, zapadna kotarom VII, istočna međa prelazi zapadnom stranom Draškovićeve ulice i Vrhovčeve ulice, južnu pak među sačinjava međa posjeda Državnih željeznica u potezu od Vrhovčeve ulice do Gajeve ulice.

 

 

III. porezna uprava

 

Porezna uprava III. za IV., IX., X.  i XI. porezni kotar sa sjedištem u Vlaškoj ulici br. 86.

 

IV. kotar: zapad. međaši kotarom III., dalje sjeverna strana Vlaške ulice (od Vončinine ulice) i Maksimirske ceste do gradske međe dalje prema Sesvetama, dalje gradskom međom na sjever do gradske međe prema Remetama na Remetskoj cesti (granica III. kotara).

 

IX. kotar: sjeverna međa međaši kotarom III. i IV., zapadna kotarom VIII., istočna međa ide od Vlaške ulice zapadnom stranom Kvaternikovog trga i Sajmišne ulice do utoka u glavni uvodni kanal, južnu pak među čii sjeverna stranna Branimirove ulice (od Vrhovčeve ulice) i Radničke ceste.

 

X. kotar: sjeverna međa međaši kotarom IV., zapadna kotarom IX., dok ostočnu među sačinjava međa gradske općine uz potok Štefanovac, od Maksimirske ceste prema jugu, jugozapadnu među kotara čini potez glavnog odvodnog kanala od ušća potoka Lašćinšćaka do regulirane rijeke Save.

 

XI. kotar: zapadnu međa sačinjava međa kotara V. i VI., sjevernu među sačinjava južna međa VII., VIII. i IX. kotar, a istočnu među rijeka Sava od kolnog mosta na Savskoj cesti, do ušća glavnog odvodnog kanala u Žitnjaku.[9]

 

Godine 1940. osnovana je za grad Zagreb i IV. porezna uprava, tako da od 1. siječnja 1941. postoje:

 

1. Porezna uprava I. za grad Zagreb s I., V . i VI. poreznim kotarom;

2. Porezna uprava II. za grad Zagreb sa VII. i VIII. poreznim kotarom;

3. Porezna uprava III. za grad Zagreb s IX., X . i XI. poreznim kotarom;

4. Porezna uprava IV. za grad Zagreb s II., III. i IV. kotarom.[10]

 

 

IV. porezna uprava

 

Porezna uprava Zagreb IV. nastala je naredbom od 21. listopada 1940. o izlučivanju poreznih kotara II. i III. od Porezne uprave II. te poreznog kotara IV. od Porezne uprave III. Zasebna Porezna uprava Zagreb IV sa sjedištem u Katančićevoj započela je radom od 1. siječnja 1941.[11]

 

 

Funkcije, zanimanje, djelatnosti 

 

Svaka uprava imala je potpuno samostalan djelokrug u poslovima razreza, knjiženja i naplate javnih daća. Međutim, poslovi depozita, kupona, te veleprodaja taksenih vrednota i kino ulaznica i kupona, te veleprodaja taksenih vrednota za cijeli teritorij grada bili su centralizirani kod Porezne uprave II u Trenkovoj ulici 8.[12]

 

Uprave su skupljale neposredne (prihod od zemljišta, prihod od zgrada - kućarina, prihod od radnja i dr.) i posredne poreze (banovinski i dr.).[13]

 

Porezne uprave obavljale su poreznu, taksenu i računovodstvenu službu. One su obavljale poslove oko razreza poreza i trošarinskih taksa, oko prikupljanja državnih prihoda, isplata po državnom budžetu, a po nalozima financijske direkcije, oko slanja viškova financijskoj direkciji te rješavale u prvom stupnju o predmetima neposrednih poreza, ukoliko to nisu rješavali viši organi.[14]

 

Veze

Godine 1939. poreznim upravama bila je nadređena Savska financijska direkcija, III. odsjek za neposredne poreze. Nakon stvaranja Banovine Hrvatske, 1939. godine, došlo je do prenošenja nadležnosti organa državne vlasti na organe banske vlasti, jer je u području prikupljanja financija Banovina Hrvatska stekla određenu financijsku samostalnost. Tako je došlo do promjena među organima nadređenima poreznim upravama.[15]

 

 

Porezni uredi

 

Upravna povijest

 

Okružnicom Državne riznice br. 431-3-1942. od 7. siječnja 1942., među ostalim se porezne uprave preimenuju u porezne urede, tako da se od tada zovu Porezni ured I, Porezni ured II, Porezni ured III i Porezni ured IV.[16]

Poslije drugog svjetskog rata porezni uredi rade do 6. srpnja 1945., kada prelaze u nadležnost Financijalnih odjela pojedinih rajona. Nakon Drugog svjetskog rata stupanjem na snagu zakona o neposrednim porezima (1. siječnja 1946.), prestali su vrijediti svi raniji propisi kojima je u cijelosti bila regulirana porezna služba u Hrvatskoj.[17]

 

Funkcije, zanimanje djelatnosti

 

Nakon uspostave NDH se, pored starih neposrednih poreza, na temelju Zakona o neposrednim porezima od 8. veljače 1928. i njegovih izmjena, Zakona od 28. ožujka 1938. i Uredbe od 22. prosinca 1939., uvađaju i razni specijalni prirezi (obrambeni i putni od 30. prosinca 1941. i drugi).

 

Veze

Godine 1941. nadređeno im je bilo Rizničko upraviteljstvo (bivša Financijska direkcija), III. odsjek za izravne poreze.[18] Iako je u razdoblju postojanja NDH došlo do promjena u financijskom resoru kod organa koji su bili nadređeni poreznim upravama, niži organi unutrašnje uprave, među kojima su bile i porezne uprave, poslovale su po propisima iz vremena Kraljevine Jugoslavije.[19]

 

DOPUNSKI IZVORI:  

Državni arhiv u Zagrebu:

HR-DAZG-16  Porezna uprava Zagreb II.

HR-DAZG-17  Porezna uprava Zagreb III.

HR-DAZG-28  Porezni ured Zagreb I.       

HR-DAZG-29  Porezni ured Zagreb II.

HR-DAZG-30  Porezni ured Zagreb III.

HR-DAZG-880  Porezna uprava za grad Zagreb

Hrvatski državni arhiv:

HR-HDA–125  Delegacija Ministarstva financija Kraljevine SHS za Hrvatsku, Slavoniju i Međimurje

HR-HDA–150  Savska banovina. Financijsko odjeljenje

HR-HDA–152  Savska financijska direkcija u Zagrebu

HR-HDA–166  Banovina Hrvatska. Odjel za financijalne poslove

HR-HDA–167  Glavni banovinski računarski ured

HR-HDA–168  Financijalno ravnateljstvo Banovine Hrvatske

HR-HDA–169  Računski sud Banovine Hrvatske

HR-HDA–171  Državni financijski inspektorat u Zagrebu

HR-HDA–192  Financijalno ravnateljstvo Zagreb

BIBLIOGRAFIJA O FONDU:

Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske. 1. Zagreb, 2006., 939.

Lalić, Sredoje; Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Arhivski fondovi i zbirke u SFRJ. SR Hrvatska. Beograd, 1984., 352.

BIBLIOGRAFIJA O STVARATELJU FONDA:

Beuc, Ivan: Povijest institucija državne vlasti u Hrvatskoj, Zagreb 1969.

Čengić, Dubravka: Porezna služba u gradu Zagrebu 1850.-1945. godine, Arhivski vjesnik, god. 39 (1996)  str. 139-156.

Landikušić, Rafael: Priručnik o političkoj i sudbenoj podjeli Savske banovine. Zagreb, 1938.

Landikušić, Rafael: Priručnik o političkoj i sudbenoj podjeli Nezavisne države Hrvatske,  Zagreb 1942.

Političko i sudbeno razdieljenje i imenik prebivališta Kraljevine Hrvatske i Slavonije, Zagreb 1889.

Političko i sudbeno razdjeljenje i repertorij prebivališta Kraljevina Hrvatske i Slavonije, Zagreb 1913.

Upravno, sudsko i crkveno razdjeljenje i imenik prebivališta Savske banovine, Zagreb 1937.

Smrekar, Milan: Priručnik za političku upravnu službu u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji, knjiga druga, str. 571, Zagreb 1900.

Financijalni viestnik za Hrvatsku i Slavoniju, Zagreb 1893., br. 10, U predmetu obnarodovanja sbirke naputaka i propisnih naredaba, odnosećih se na službu kr. poreznih ureda., str. 195.

Financijalni vjesnik, Pos. izd., br. 1 od 28. veljače 1930.

OSTALA BIBLIOGRAFIJA:

Financijalni vjesnik za Hrvatsku i Slavoniju. Zagreb, 1889. - 1942., 1933. - 1941.

Popis ulica i poreznih kotara grada Zagreba. Zagreb, 1935.

Upravno, sudsko i crkveno razdjeljenje i imenik prebivališta Savske banovine. Zagreb, 1937.

 

(K.H.)

 

 

Ažurirano utorak, 31. listopad 2023 9:45