ponedjeljak, 18. siječanj 2016 10:38
SIGNATURA FONDA: HR-DAZG-1292
VREMENSKI RASPON GRADIVA: 1713./1848.
KOLIČINA GRADIVA: 2 kutije, 0,2 d/m
SADRŽAJ FONDA: Gradivo fonda čine spisi koji se tiču pravnih i upravnih poslova trgovišta Samobor kao pravne osobe (općine). Najbrojnija je službena korespondencija trgovišta te financijska izvješća odnosno namire, davanja, iskazi općinskih izdataka te iskazi o plaćama službenika. Sačuvana je i dokumentacija o propusnicama, putovnicama i prekograničnom kretanju na teritoriju općine. Unutar serije je i gradivo o cehovima te o župi sv. Anastazije. Fond sadrži i privatnu i službenu korespondenciju privatnih osoba koji su obavljali neke gradske (činovničke) funkcije ili su se bavili obrtom i trgovinom te su živjeli i djelovali na području Samobora.
SERIJE U FONDU:
1. Službena dokumentacija poglavarstva trgovišta Samobor
2. Dokumentacija i korespondencija činovnika i privatnih osoba s područja trgovišta Samobor
VALORIZACIJA FONDA: 3
Fond može poslužiti kao izvor za istraživanje lokalne povijesti na području Trgovišta Samobor u prvoj polovini 19. stoljeća. Vrijednost fonda umanjena je njegovom fragmentarnošću.
JEZIK U GRADIVU: latinski, hrvatski
PISMO U GRADIVU: latinica, humanistika
ARHIVISTIČKA OBAVIJESNA POMAGALA: SI
NAZIV STVARATELJA FONDA: Slobodno i kraljevsko privilegirano trgovište Samobor
SJEDIŠTE STVARATELJA FONDA: Samobor
VREMENSKI RASPON DJELOVANJA STVARATELJA FONDA: 1242.-1850.
PROMJENE NAZIVA STVARATELJA FONDA:
Liberum ac Regium Privilegiatum Oppidum Zamobor
Oppidum Zamobor
Privilegirani Oppidum Zamobor
Kraljevska Privilegirana Obchina Zamobor
Kraljevski Privilegirani Oppidum Zamobor
HISTORIJAT STVARATELJA FONDA:
Samobor se u pisanim izvorima prvi put spominje 1242. godine u povelji hrvatsko-ugarskoga kralja Bele IV. kao Zumbur. Tom je poveljom potvrđen raniji privilegij iz 1240. koji je Samoborcima dodijelio herceg Koloman Arpadović i kojim Samobor postaje privilegirano trgovište. Povlasticu Bele IV. potvrdili su kraljevi Karlo Robert (1323.), Ljudevit I. (1347.), Ferdinand I. (1558.), Rudolf II. (1582.), Matija II. (1610.), Ferdinand II. (1634.) i Leopold I. (1675.). Godine 1525. trgovište je od kralja Ljudevita II. dobilo i svoj pečat
Stara jezgra Samobora, Taborec, razvijao se kao trgovačko-obrtničko podgrađe. Početni oblik udruživanja obrtnika u Samoboru bile su crkvene bratovštine čiji se pismeni tragovi pojavljuju 1670. godine. Prvi cehovi nisu imali povelje ni povlastice nego su bili pod nadzorom Samoborskog trgovišta.
Oko 1260. godine, na obližnjem brdu Tepec, pristaše češkoga kralja Otakara II. Přemysla započele su gradnju utvrde, takozvanog Staroga grada, čiji su vlasnici od 15. stoljeća bili u konstantnom sukobu s trgovištem Samobor. Samobor je kao privilegirano trgovište u pravilu trebalo biti izvan utjecaja plemićkog posjeda Starog grada i njegovih vlasnika, ali godine 1488. kralj Matija Korvin daje Stari grad i samo trgovište Samobor Barbari Frankopan u zamjenu za strateški važan grad Ormužd. Prilikom primopredaje nije bio nazočan nitko od strane samoborske općine pa je proces obavljen bez prigovora. Odnosi Starog grada i trgovišta bit će uređeni tek 1769. godine.
Godine 1535. u trgovištu je djelovala javna pučka škola koju su najvjerojatnije pokrenuli franjevci koji su bili i prvi zdravstveni radnici u mjestu. Lijekovi su se pripravljali u franjevačkoj ljekarni, a u starom samostanu se nalazila i vrijedna knjižnica. Osmanske vojske su povremeno pustošile područja oko Samobora, što je, uz glad i zarazne bolesti, dovelo do demografskog pada krajem 16. stoljeća. Nakon porasta broja stanovnika u 17. stoljeću, dijelom i zbog prestanka osmanske opasnosti, novi pad, uzrokovan prirodnim nepogodama i glađu, zabilježen je krajem 18. i početkom 19. st.
DOPUNSKI IZVORI:
Državni arhiv u Zagrebu:
HR-DAZG-1286 Slobodno i kraljevsko poveljno trgovište Samobor
HR-DAZG-1288 Trgovište Samobor
HR-DAZG-1290 Trgovište Samobor
Hrvatski državni arhiv:
HR-HDA-41 Substitucioni rudarski ured u Samoboru
HR-HDA-64 Bilježnici kantona Samobor
HR-HDA-390 Pomirdbeni sud kantona Samobor
HR-HDA-629 Cehovi
HR-HDA-952 Žandamerijska brigada u Samoboru
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu:
Zbirka rukopisa i starih knjiga
Samoborski muzej:
2. Arhivska zbirka
7. Povijesna zbirka
BIBLIOGRAFIJA O FONDU:
Kolanović, Josip ur. Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske, Svezak 1. Zagreb: Hrvatski državni arhiv, 2006.
BIBLIOGRAFIJA O STVARATELJU FONDA:
Feletar, Dragutin ur. Samobor, zemljopisno – povijesna monografija. Zagreb; Samobor: Meridijani, 2011.
Noršić, Vjekoslav. Samobor-grad, povjesne crte o njemu i njegovim gospodarima. Samobor: Naklada i tiskara Dragutina Spullera, 1942.
OSTALA BIBLIOGRAFIJA:
Paškal, Cvekan. Franjevci u Samoboru: povijesno-kulturni prikaz prisutnosti i djelovanja Franjevaca u Samoboru. Samobor: grad Samobor, 1982.
(B.M, Z.D., K. H., K.L.)
Ažurirano petak, 4. rujan 2026 8:52