četvrtak, 14. siječanj 2016 15:27
SIGNATURA FONDA: HR-DAZG-1283
VREMENSKI RASPON GRADIVA: 1948. – 1952.
KOLIČINA GRADIVA: 5 knj. (0,08 d/m)
SADRŽAJ FONDA:
Gradivo je vrlo fragmentarno sačuvano. Sastoji se samo od glavnog imenika Doma (I-IV razred) te razrednih imenika (za I,II,III i IV razred) osnovne škole.
SERIJE U FONDU:
1. Pedagoška dokumentacija - imenici, 1948. - 1952., 5 knj.
VALORIZACIJA FONDA:3
Fond zbog izrazite fragmentarnosti može poslužiti samo kao pomoćni izvor pri istraživanju povijesti ovog dječjeg doma i povijesti socijalnih ustanova na području Zagrebačke županije. Evidencije štićenika Doma u imenicima mogu poslužiti za dokazivanje njihovih osobnih prava.
JEZIK U GRADIVU: hrvatski
PISMO U GRADIVU: latinica
ARHIVISTIČKA OBAVIJESNA POMAGALA: AP
NAZIV STVARATELJA FONDA: Dječji dom "Rade Končar" Klinča Selo
SJEDIŠTE STVARATELJA FONDA: Klinča Selo
VREMENSKI RASPON DJELOVANJA STVARATELJA FONDA: 1919. – ?
PROMJENE NAZIVA STVARATELJA FONDA:
1919. – 1946.(?) Gradsko dječje uzgajalište Amruševo u Klinča Selu (Dječje uzgajalište Amruševo u Klinčaselu, Dječačko uzgajalište Amruševo u Klinča Selima, Gradsko dječje uzgajalište u Amruševu)
1946.(?) – 1951.(?) „Dječji dom“ u Klinča Selima, Zavod za odgoj zapuštene djece u Klinča Selima
1951.(?) - ? Dječji dom „Rade Končar“ Klinča Selo
HISTORIJAT STVARATELJA FONDA:
Dječji dom „Rade Končar“ u Klinča Selu sljednik je Gradskog dječjeg uzgajališta Amruševo u Klinča Selu.
Uzgajalište je osnovano sredstvima Zaklade Katarine i Marije Amruš obje rođene Novak za dječačko uzgajalište u Klinča Selima, nakon što je Milan Amruš poklonio svoje imanje u Klinča Selima spomenutoj zakladi. Dječje uzgajalište Amruševo otvoreno je 1919. godine. Upravu Zaklade Katarine i Marije Amruš za dječačko uzgajalište vodila je Općina grada Zagreba, tj. Uzgajališe je bilo ustanova pod nadležnošću Općine grada Zagreba. U Uzgajalište su se primali samo dječaci od 7 do 14 godina starosti s područja grada Zagreba, u prvom redu gradski zavičajnici, ili ako im je obitelj živjela u Zagrebu barem 5 godina. Za pitomce su odabrana djeca koja su bila zapuštena i predana ulici te ona djeca prezaposleih ili moralno iskvarenih matera koja su odana skitnji, kao i zapuštena ili jako siromašna djeca. „Statut za dječačko uzgajalište Amruševo u Klinča Selima pod upravom grada Zagreba“ primljen je na sjednici Socijalnog odbora Gradskog zastupstva od 1. prosinca 1920. Uzgajalište je imalo i svoju ekonomiju. (Mirko Tretinjak: „Dječje uzgajalište u Amruševu“, Gradski vjesnik 1930., br. 4, str. 16-23.)
U gradivu se za Gradsko dječje uzgajalište u Klinča selu mogu pronaći i sljedeći nazivi: „Dječje uzgajalište Amruševo u Klinčaselu“, „Dječačko uzgajalište Amruševo u Klinča Selima“, „Gradsko dječje uzgajalište u Amruševu“,“Gradsko dječje uzgajalište Amruševo u Klinča Selima“. (HR-DAZG-37 Narodni odbor grada Zagreba, Odjel za socijalne poslove, spis br. 11317/48-kut. 11.)
Za vrijeme Drugog svjetskog rata Dječje uzgajalište Amruševo je preseljeno u Zagreb, Selska cesta 132.
Prema dopisu Socijalnog odjeka Gradskog narodnog odbora Zagreb broj 45-V/1-1946., od 1. veljače 1946., u zgradama u Klinča Selima u posljednje je vrijeme bio smješten Dom staraca. Same zgrade su „uslijed rata u god. 1945 stradale u tolikoj mjeri da se je taj dom morao preseliti u Zagreb“. Zgrade su se tada planirale obnoviti, kako bi u njima bio ponovo smješten dječji dom.
Dom je u razdoblju nakon toga ponovo smješten u Klinča Sela.Godine 1947. „Dječji dom“ u Klinča Selima prešao je iz nadležnosti zdravstveno-socijalnog odjela, odnosno bivšeg Socijalnog odjela Gradskog narodnog odbora u Zagrebu u nadležnost Prosvjetnog odjela Gradskog narodnog odbora u Zagrebu. (Preuzimanje je izvršeno u svibnju i lipnju 1947.) Novo postavljeni upravitelj „Dječjeg doma“ u Klinča Selima tada je bio Stanko Marjanović (prije njega upravitelj je bio Pavle Benjak). Dječji dom trebao je služiti za smještaj i preodgajanje socijalno ugroženih dječaka u dobi od 7 do 14 godina života. Mogao je primiti 200 pitomaca. Na dan 5. lipnja.1947. u Dom je bilo upisano 48 pitomaca. Pitomcima je održavana redovita školska obuka. Osoblje doma 1947. godine su činili: upravitelj doma, upravitelj škole, odgojitelji – učitelji, administrator, agronomski poslovođa, domaćica, medicinska sestra, higijeničarke, skladištarke, bravar – ložač. kuharica, pomoćna kuharica, krparica, vrtlar, pekar, podvornik, kućne pomoćnice, pralje, kravar, kočijaš. (Prema štambiljima, službeni naziv doma bio je Dječji dom u Klinča Selima.) Dom se je sastojao od nekoliko zgrada za stanovanje, gospodarskih zgrada i ostale ekonomije.
Godine 1948. Dom je prešao iz nadležnosti Gradskog narodnog odbora u Zagrebu u nadležnost Ministarstva socijalnog staranja Narodne Republike Hrvatske, na temelju rješenje Ministarstva socijalnog staranja, Odjel socijalne zaštite djece i mladeži u Zagrebu kab. broj 50/1948 od 26. siječnja 1948. i rješenja Predsjedništva GNO-a u Zagrebu broj 386/48 od 28. siječnja 1948. Preuzimanje je izvršeno 30. siječnja i 3. veljače 1948. Upravitelj doma tada je bio Ante Dumbović, a za novog upravitelja postavljen je Veljko Rančić. Tada su u Domu bila 42 pitomca, a namještenika je bilo 30. GNO Zagreb tada je predao Ministrastvu socijalnog staranja i posjed Mallus, koji je bio iznajmljen za potrebe doma, a graničio je sa zemljištem Dječjeg doma. Tom prilikom je Ministarstvo socijalnog staranja predalo GNO-u Zagreb posjede Dječjeg doma u Jastrebarskom, tj. dvorac Jastrebarsko s gospodarskim zgradama. Odnosno, došlo je do zamjene domova, Dječjeg doma u Klinča Selima i Dječjeg doma u Jastrebarskom, između Ministarstva socijalnog staranja i GNO-a Zagreb. (Svi podaci su preuzeti iz Zapisnika o preuzimanju od 3. veljače 1948.)
Prema ugovoru, Ministarstvo socijalnog staranja obavezalo se likvidirati Dječji dom u Jastrebarskom i (uz suglasnost KNO-a Jastrebarskog) predati dvorac sa svim gospodarskim zgradama Gradskom NO-u Zagreb u svrhu uređenja ekonomije.
GNO Zagreb predao je Ministarstvu socijalnog staranja Dom za odgoj zapuštene djece u Klinča Selu, u kojem se Ministarstvo obavezalo smjestiti djecu iz dječjih domova u Jastrebarskom i Bežancu, a tadašnji Dječji dom u Bežancu preurediti u zavod za odgoj zapuštene djece u koji će smjestiti tadašnje pitomce Zavoda u Klinča Selu i kasnije primati prvenstveno zapuštenu djecu s područja grada Zagreba i prema rješenjima starateljskih organa.
Prema spisu Tajništva Gradskog narodnog odbora u Zagrebu broj 277-T-1948 Dječji dom se nazivao: Zavod za zapuštenu djecu u Klinča Selima, odnosno Zavod za odgoj zapuštene djece u Klinča Selu.
(Svi podaci u ovom tekstu koji govore o historijatu ustanove od Drugog svjetskog rata na dalje pronađeni su u sljedećem spisu: HR-DAZG-37 Narodni odbor grada Zagreba, Odjel za socijalne poslove, spis br. 11317/48-kut. 11.)
Dječji dom je vjerojatno 1951. ili 1952. godine dobio naziv Dječji dom „Rade Končar“ Klinča Selo.
DOPUNSKI IZVORI:
Državni arhiv u Zagrebu:
HR-DAZG-37 Narodni odbor grada Zagreba, Odjel za socijalne poslove
HR-DAZG-171 Državna dječačka pučka škola "Amruševo" u Klinča Selima
HR-DAZG-10 Gradsko poglavarstvo Zagreb
HR-DAZG-24 Gradsko poglavarstvo Zagreb
Hrvatski državni arhiv
HR-HDA-296 Ministarstvo socijalnog staranja Narodne republike Hrvatske
HR-HDA-1646 Savjet za narodno zdravlje i socijalnu politiku Narodne republike Hrvatske
BIBLIOGRAFIJA O FONDU:
OSTALA BIBLIOGRAFIJA:
Amruševo, kolaudacija Dječjeg uzgajališta, Gradski vjesnik 1930, br. 1, str. 15.
Mirko Tretinjak: „Dječje uzgajalište u Amruševu“, Gradski vjesnik 1930., br. 4, str. 16-23.
Svečano otvorenje nove zgrade uzgajališta Amruševo, Gradski vjesnik 1930, br. 5. str. 3 -7.
(K. H.)
Ažurirano ponedjeljak, 18. svibanj 2020 13:39