petak, 15. siječanj 2016 11:15
SIGNATURA FONDA: HR-DAZG-1265
VREMENSKI RASPON GRADIVA: 1909.-1962. [1963.-1980.]
KOLIČINA GRADIVA: 8 knj., 1 svež., 1 d/m
SADRŽAJ FONDA:
Gradivo fonda je fragmentarno sačuvano te se odnosi na dokumentaciju o radu ustanove i dokumentaciju o učenicima. Dokumentacija o radu ustanove obuhvaća školsku spomenicu vođenu od osnutka škole 1909. do 1964. kad škola prestaje egzistirati kao samostalan subjekt. Spomenica ima veliku vrijednost izvora koji može poslužiti za proučavanje povijesti razvoja i djelovanja jakuševačke osnovne škole s obzirom da sadrži relevantne podatke o spomenutoj ustanovi.
Najvažniji dio fonda je Dokumentacija o učenicima koja sadrži osnovne osobne podatke o polaznicima škole te može poslužiti za ostvarivanje osobnih prava i interesa te kao dokaz o školovanju. Serija sadrži glavne imenike (matične knjige učenika) i razredne imenike.
Pod posljednjom serijom Didaktička pomagala nalazi se mapa Slike iz povijesti Hrvatske izdana u nakladi knjižare Stjepana Kuglija koja sadrži šest ilustracija koje su se kratko koristile kao nastavno sredstvo u predmetu povijesti koje omogućuje pristupačnije učinkovito spoznavanje tijekom nastavnog procesa.
SERIJE U FONDU:
1. Dokumentacija o radu ustanove
2. Dokumentacija o učenicima
3. Didaktička pomagala
VALORIZACIJA FONDA: -
JEZIK U GRADIVU: hrvatski
PISMO U GRADIVU: latinica
ARHIVISTIČKA OBAVIJESNA POMAGALA: AI
NAZIV STVARATELJA FONDA: Osnovna škola Jakuševac
SJEDIŠTE STVARATELJA FONDA: Jakuševac
VREMENSKI RASPON DJELOVANJA STVARATELJA FONDA: 1909.-1962. [1963.-1980.]
PROMJENE NAZIVA STVARATELJA FONDA:
1909. Niža pučka škola u Jakuševcu
1929. Državna narodna mješovita osnovna škola u Jakuševcu
1941. Državna mješovita pučka škola u Jakuševcu
1945. Osnovna škola Jakuševac
1962. Područno odjeljenje Osnovne škole „Miroslav Mikša“ u Klari
1964. Područno odjeljenje Osnovne škole Trnsko
1965. Područno odjeljenje Osnovne škole Zapruđe
1980. Područnom školom OŠ Dugave
HISTORIJAT STVARATELJA FONDA:
Prije osnutka škole u Jakuševcu, polazila su djeca iz naselja Jakuševac i Hrelić školu u Zapruđu (sv. Klara). S obzirom na porast broja školskih sposobnjaka, na sjednici Upravnog odbora Zagrebačke županije održajnoj 26.09.1907., donesena je odluka o osnutku škole u Jakuševcu i izgradnji školske zgrade.
U kratkom roku se krenulo u realizaciju odluke te je zakupljeno otkupljeno zemljište od Gabrijela Vodopijaka i Ivana Markulina za školu i školski vrt. Gradnju školske zgrade financirao je graditelj Majer, dok je velike zasluge za početak djelovanja imao župnik Franjo Horvati. Školska zgrada je dovršena do početka kolovoza 1909., a škola je započela s radom od rujna 1909. kao petogodišnja Niža pučka škola u Jakuševcu.
Iako je prvotno zamišljeno da školsku općinu Jakuševac čine naselja Jakuševac i Hrelić, na sjednici Upravnog odbora Zagrebačke županije je odlučeno da će i djeca iz sela Mičevec, koja su do tada polazili školu u Velikoj Gorici, polaziti školu u Jakuševcu.
Pitanje polaska djece iz Mičevaca je predstavljalo problem jer prostorni kapaciteti školske zgrade u Jakuševcu nisu podržavali ukupni broj djece predviđene za polazak iz sva tri sela, stoga se razmišljalo o mogućnosti da se za školske ppolaznike iz Mičevaca izgradi posebna škola.
Lobiranjem lokalnog stanovništva koje je htjelo da djeca polaze školu u Jakuševcu, odlučeno je da se uvedu paralelni razredi i da se prime djeca iz Mičevaca, međutim ta odluka nije realizirana od početka školske godine 1919./1920.
Temeljem prijedloga školskog odbora upućenog nadležnom tijelu zemaljske vlade, odobreno je da se na mjesto učitelja postavi Petar Šimonja iz Velike Gorice.
Škola je bila mješovitog karaktera, a početak školske godine 1909./1910. upisano je 80-ero učenika, otprilike polovični omjer ženske i muške upisane djece.
Sljedeće školske godine, 1910./1911. preseljen je učitelj Šimonja na Višu pučku školu u Županji, a na mjesto privremenog učitelja dolazi Juraj Boščak. Školske godine 1913./1914. porastao je broj upisane djece na 101, te je na školi ustrojena i opetovnica. Iste je godine donesena odluka o premještanju privremenog učitelja Boščaka i dolazak stalnog učitelja Baltazara Ožegovića.
Za vrijeme prvog svjetskog rata škola nije bila u mogućnosti djelovati nekoliko mjeseci budući da je učitelj bio mobiliziran.
Početkom školske godine 1919./1920. odlučeno je od strane školskog odbora da se polaznici škole iz sela Mičevec odijele od školske općine u Velikoj Gorici te krenu u školu u Jakuševcu te je napokon i realizirana ideja stara 10 godina.
Dvadesetih godina 20. stoljeća uslijedile su učestale promjene u strukturi osoblja, tako je 1920. stupio na dužnost ntalnog učitelja Rudolf Loger, 1922. zamjenjuje ga učiteljica Ljuboslava Markovčić, a od 1926. mjesto učitelja preuzima Vjekoslav Tesar.
Odlukom odjeljenja Ministarstva prosvjete za Hrvatsku i Slavoniju iz 1924., škola je proširena na dvorazrednu odnosno uvedeni su paralelni razredi, a za upravitelja škole je postavljen Franjo Filipović.
Godine 1925. osnovano je na školi Društvo štedljivih učenika „Štediša“ i Pomladak društva Crvenog križa te se počelo s organizacijom analfabetskog tečaja, međutim s obzirom da je u školu vraćena u svojstvu upraviteljice Ljuboslava Marković, došlo je do smirivanja tih aktivnosti.
Na temelju Zakona o narodnim školama od 5. prosinca 1929. godine dolazi do promjena nazivaškole u Državna narodna mješovita osnovna škola u Jakuševcu. Do novog preimenovanja dolazi za vrijeme Banovine Hrvatske kad škola djeluje pod nazivom Narodna škola Jakuševac, dok je za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske djelovala pod nazivom Državna mješovita pučka škola u Jakuševcu.
U poslijeratnom razdoblju škola ima naziv Osnovna škola Jakuševac pod kojim je djelovala do ukidanja 1962.
S obzirom na kontinuirani rast upisanih školskih sposobnjaka, traži se rješenje za rasterećenje škole. Školske godine 1945./1946. je upisano već 291 polaznika, uvedena su tri paralelna odjeljenja, a od 1947. uveden je Tečaj za učenike koji za vrijeme rata nisu mogli polazit školu.
Od 1948. škola je preustrojena u sedmogodišnju, a 1956. u osmogodišnju školu.
Početkom školske godine 1952./1953. otvorena je nova škola u Mičevcu te je došlo do bitnog rasterećenja škola.
Do 1955. je nadređeno upravno tijelo bio Kotar Velika Gorica koji je predmetne godine rasformiran i kreirana je nova upravna jedinica Narodni odbor općine Remetinec.
Tijekom 1950-ih pokrenuta je inicijativa za izgradnjom nove školske zgrade što je i realizirano tijekom tog desetljeća te je svečano useljenje u novu školsku zgradu upriličeno 01.07.1961.
Odlukom NOO Remetinec od 26.04.1962. razriješen je dužnosti upravitelj Osnovne škole Jakuševac. S obzirom da istom odlukom nije postavljen vršitelj dužnosti škole, kao što su postavljeni za ostale škole čiji su ravnatelji bili razriješeni dužnosti istom odlukom, može se zaključiti da je odluka vezana za restrukturiranje škole.
Rješenjem NOO Remetinec iz 1962. ukinuta je Osnovna škola u Jakuševcu kao samostalan subjekt te je od školske godine 1962./1963. preustrojena u Područno odjeljenje Osnovne škole „Miroslav Mikša“ u Klari, a dolazi i do ukidanja VII. i VIII. razreda. Unatoč tome što je odluka o pripojenju škole izazvala revolt kod roditelja te su u nekoliko navrata urgirali kod nadležnih tijela, nastavilo se s daljnjom reorganizacijom škole na tom području.
Rješenjem NOO Remetinec od 23.V.1963. ukinuti su V. i VI. razredi u područno odjeljenju u Jakuševcu te škola nastavlja djelovanje kao četverogodišnja.
Temeljem zakona o osnovnoj školi Skupština općine Remetinec na zajedničkoj sjednici Općinskog vijeća i Vijeća radnih zajednica od 31.01.1964. donosi zaključak o tome da upravu područnog odjeljenje Jakuševac od Osnovne škole „Miroslav Mikša“ preuzme Osnovna škola Trnsko. Od 01.01.1964. nekadašnja Osnovna škola Jakuševac postaje Područno odjeljenje Osnovne škole Trnsko.
24.06.19654. nekadašnja Osnovna škola Jakuševac postaje Područno odjeljenje Osnovne škole Trnsko.
24.06.1965. godine SO Remetinec donosi Rješenje o osnivanju Osnovne škole Zapruđe. Novoosnovana škola preuzima upravu nad odjeljenjima u Jakuševcu koja postaju Područno odjeljenje Osnovne škole Zapruđe.
Početkom djelovanja Osnovne škole u Dugavama školske godine 1980./1981. područno odjeljenje u Jakuševcu postaje Područnom školom OŠ Dugave (kasnije OŠ Josip Kraš, a od 1991. do danas I. osnovna škola Dugave).
DOPUNSKI IZVORI:
Državni arhiv u Zagrebu
HR-DAZG-1185 Kraljevska kotarska oblast Velika Gorica
HR-DAZG-1189 Kotarska oblast Velika Gorica (Sresko načelstvo Velika Gorica)
HR-DAZG-1179 Kotarska oblast Velika Gorica
HR-DAZG-884 Narodni odbor kotara Velika Gorica
HR-DAZG-907 Narodni odbor općine Remetinec
HR-DAZG-945 Skupština općine Remetinec
Hrvatski državni arhiv
HR-HDA-71 Carsko kraljevsko ministarstvo bogoštovlja i nastave
HR-HDA-80 Zemaljska vlada. Odjel za bogoštovlje i nastavu
HR-HDA-137 Pokrajinska uprava za Hrvatsku i Slavoniju
HR-HDA-141 Zagrebačka oblast
HR-HDA-147 Savska banovina. Prosvjetno odjeljenje
HR-HDA-159 Banovina Hrvatska. Odjel za prosvjetu
HR-HDA-218 Ministarstvo pravosuđa i bogoštovlja NDH
HR-HDA-291 Ministarstvo prosvjete NRH
BIBLIOGRAFIJA O FONDU:
Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske. 1. Zagreb, 2006.
Lalić, Sredoje; Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Arhivski fondovi i zbirke u SFRJ. SR Hrvatska. Beograd,1984.
BIBLIOGRAFIJA O STVARATELJU FONDA:
Cuvaj, Antun: Građa za povijest školstva kraljevine Hrvatske i Slavonije, Zagreb, 1910.
Franković, Dragutin: Povijest školstva i pedagogije u Hrvatskoj, Zagreb, 1958.
Enciklopedija Jugoslavije, Hrvatska. Osnovno školstvo, Zagreb, 1970., sv. IV., 172-176.
Zagrebački leksikon, škole, Zagreb, 2006., sv. II., 378-381.
Službeni glasnik grada Zagreba, 1962.-1964.
OSTALA BIBLIOGRAFIJA:
Batinić, Štefka: Hrvatski školski sustav u XX. stoljeću. Anali za povijest odgoja. Vol.2. Zagreb, 2003.,49-71.
Gaćina Škalamera, Sonja: Dinamika razvoja osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj od 1900. do 1940., Anali za povijest odgoja. Vol.3. Zagreb, 2004., 83-113.
(M.B.)
Ažurirano petak, 19. lipanj 2020 10:25