utorak, 14. rujan 2010 15:39
SIGNATURA FONDA: HR-DAZG-1241
VREMENSKI RASPON GRADIVA: 1667./1972.
KOLIČINA GRADIVA: 3 kut. (0,3 d/m)
SADRŽAJ FONDA:
Fond sadrži dokumentaciju o zakladama uglednih i značajnih osoba, popisanih abecednim redom, zatim korespondenciju, odnosno dopise svjetovnih i crkvenih osoba i ustanova u gradu, većinom u predmetu skrbništva i organizacije raznih programa, te dopise upućene raznim ustanovama. Serija "Službe Božja u Crkvi svete Katarine" sadrži programe bogoslužja i programe raznog kulturnog i vjerskog karaktera, te ugovore, spise i dva nacrta koji se odnose na prostorije stana crkvenog sakristana. U fondu nalazimo i dokumentaciju o popravcima i troškovnike obnove crkve.
Gradivo sadrži i raznovrsne račune, namire, inventare crkvene imovine i imovine zaklada, kao i brošure tiskane prigodom raznih godišnjica, proslava, koncerata i drugih sadržaja. U fondu se nalaze i plakati, koji većinom najavljuju predstojeće akademijine programe u crkvi. Fragmentarno su sačuvani i pojedini primjerci novina.
SERIJE U FONDU:
1. Zaklade, 1667./1940., 0,2 kut.
2. Korespondencija štitništva Crkve Sv. Katarine, 1881./1939., 0,1 kut.
3. Služba Božja u Crkvi Sv. Katarine, 1894. - 1896., 1912./1972., 0,2 kut.
4. Stan sakristana, 1881./1940., 0,1 kut.
5. Popravci i troškovnici, 1914./1936., 0,1 kut.
6. Stampata, 1908./1938., 0,3 kut.
7. Računi, namire, inventari i slično, 1855./1940., 2 kut.
VALORIZACIJA FONDA:3
Fond može poslužiti kao izvor za proučavanje sakralne povijesti na području Zagreba.
JEZIK U GRADIVU: hrvatski, njemački, latinski
PISMO U GRADIVU: latinica
ARHIVISTIČKA OBAVIJESNA POMAGALA: SI
NAZIV STVARATELJA FONDA: Ravnateljstvo Crkve Svete Katarine
SJEDIŠTE STVARATELJA FONDA: Zagreb
VREMENSKI RASPON DJELOVANJA STVARATELJA FONDA: 1620. -
PROMJENE NAZIVA STVARATELJA FONDA:
Ravnateljstvo Crkve Svete Katarine, 20. st.
Štitništvo Crkve Svete Katarine, 19. – 20. st.
Štitništvo Gimnazijske i akademijske crkve Svete Katarine u Zagrebu, 19. – 20. st.
HISTORIJAT STVARATELJA FONDA:
Crkvu sv. Katarine na zagrebačkom Gornjem gradu izgradili su dominikanci u 15. stoljeću. Prvotno je to bila crkvica koja će tek kasnije primiti svoju današnju veličinu i izgled. Nakon odlaska dominikanaca 1592., crkva sv. Katarine i pokrajnji samostan dominikanaca bili su neko su vrijeme napušteni. Godine 1606. u Zagreb dolaze isusovci, s namjerom da u njemu otvore školu. Od Zagrebačkog Gradeca dobivaju napuštenu dominikansku crkvu sv. Katarine i samostan. U lipnju 1607. otvaraju svoju školu, koja će kasnije prerasti u Klasičnu gimnaziju. Zbog skučenosti prostora crkvice, isusovci između 1620. i 1632. grade na mjestu stare, novu crkvu sv. Katarine, koja tom izgradnjom dobiva današnji oblik. Crkvu su projektirali sami jezuiti, a uzor im je bila njihova glavna crkva u Rimu (Il Gesu). Crkva tako postaje puno veća i sakralno urešenija, u stilu baroka. Crkvu je posvetio zagrebački biskup Franjo Ergeli u rujnu 1632. godine.
Potres 1646. uništio je crkvu do temelja, a u istom su je stoljeću poharali i požari (1645. i 1674.) koji su uništili svu opremu u crkvi.
Obnovu i opremanje crkve svojom su darežljivošću pomagali hrvatski kralj Ferdinand II. i mnogobrojni hrvatski velikaši. Zauzvrat su, prema običaju, dali postavili u crkvi svoj obiteljski grb ili su im potomci, sahranivši ih u toj crkvi, postavili nadgrobne ploče.
Godine 1880. crkvu je ponovno oštetio potres. Crkva je nakon toga temeljito restaurirana, a dobila je i novo pročelje, prema nacrtu Hermana Bollea, kakvo ima sve do danas.
Na Crkvi su u 17. i 18. stoljeću radili mnogi poznati majstori svoga doba: zagrebački majstori Franjo Ereman i Ivan Komersteiner, Antonio Giussepe Quadrio iz Milana, Valentin Metzinger iz Ljubljane, Kristofor Andrija Ilovšek, Bernardo Bobić, Franjo Robba i drugi.
Nakon dolaska isusovaca i osnivanja škole, trg pred crkvom je prozvan Školskim trgom, a 1838. godine dobio je naziv Trg sv. Katarine.
Crkva je služila kao službena crkva isusovačke škole i akademije, te konvikta za đake. Njome su upravljali isusovci, sve do ukinuća reda Družbe Isusove 1773. Nakon toga ju je preuzela državna vlast, predala Gimnaziji i poslije osnovanom Sveučilištu za školsku crkvu. Tako je Crkva nakon otvorenja Sveučilišta u Zagrebu 1874. godine postala i sveučilišna (akademska) crkva.
DOPUNSKI IZVORI:
Državni arhiv u Zagrebu:
HR-DAZG-235 Plemićki konvikt u Zagrebu
HR-DAZG-857 Zbirka Ulčnik Ivan, sign. 2713, 2714
Hrvatski državni arhiv:
HR-HDA–665 Isusovački samostan Zagreb
HR-HDA-516 Kraljevski plemićki konvikt
BIBLIOGRAFIJA O STVARATELJU FONDA:
Horvat-Levaj, Katarina: Herman Bolle i Crkva sv. Katarine u Zagrebu : korekcija jedne tradicionalne atribucije. Radovi Instituta za povijest umjetnosti. 32. Zagreb, 2008., 237-250.
Dobronić, Lelja: Crkva svete Katarine [u Zagrebu] : sakralni kulturno-povijesni vodič. Zagreb, 2005.
Dobronić, Lelja: Crkva sv. Katarine u Zagrebu i hrvatsko plemstvo. Vodič po starinama. Rasprava. Tkalčić. 4. Zagreb, 2000. (4) 389-424.
(K.H.)
Ažurirano utorak, 24. siječanj 2023 9:37