ponedjeljak, 16. kolovoz 2010 11:9
SIGNATURA FONDA: HR-DAZG-1194
VREMENSKI RASPON GRADIVA: [1938. – 1940.] 1941. – 1945. [1946. - 1949., 1953.]
KOLIČINA GRADIVA: 8 knj. (0,5 d/m)
SADRŽAJ FONDA:
Fond sadrži ukupno osam knjiga: Likvidacionu knjigu za takse Kotarske oblasti, odnosno Narodnog odbora kotara Donja Stubica (iz razdoblja od 1944.–1947. godine), u kojoj nalazimo podatke o porezu plaćenom u svezi s kupoprodajnim ugovorima i slično), zatim Knjige dostava (1938.-1942., 1947.), Državni dnevnik (1938.-1945.), Dnevnik primanja plativih poreskih, taksenih i trošarinskih obrazaca (1939.-1949., 1953.), Dnevnik izdavanja plativih poreskih, taksenih i trošarinskih obrazaca (1939.-1949.), Dnevnik sudskih markica (1939.-1945.), Raspisnik kamatnog poreza i poreza na rente za godinu 1943. (i 1945., za razne općine) te popise temeljem kojih Porezni ured u Donjoj Stubici ima izvršiti naplatu anuiteta (iz 1944. godine).
SERIJE U FONDU:
1. Likvidacione knjige,1944. – 1947., 1 knj.
2. Dnevnici - razni, 1938. - 1949., 1953., 4 knj.
3. Ostale knjige, 1938./1947., 3 knj.
VALORIZACIJA FONDA:4
Fond se može koristiti kao izvor za proučavanje ekonomske i socijalne povijesti na području Donje Stubice za postojanja Banovine Hrvatske te u vrijeme i neposredno nakon 2. svjetskog rata. Sačuvana evidencija poreza na kupoprodajne ugovore može poslužiti kao dokaz o njihovu postojanju te na taj način gradivo može koristiti kao dokaz u imovinskopravnim postupcima građana. Vrijednost fonda umanjena je njegovom fragmentarnošću.
JEZIK U GRADIVU: hrvatski
PISMO U GRADIVU: latinica
ARHIVISTIČKA OBAVIJESNA POMAGALA: AP
NAZIV STVARATELJA FONDA: Porezni ured kotara DONJA STUBICA
SJEDIŠTE STVARATELJA FONDA: Donja Stubica
VREMENSKI RASPON DJELOVANJA STVARATELJA FONDA: 1938.(?) - 1945.
PROMJENE NAZIVA STVARATELJA FONDA:
Poreska uprava za srez Donja Stubica, 1938. – 1941.
Porezni ured kotara Donja Stubica, 1941. – 1945.
HISTORIJAT STVARATELJA FONDA:
Prije osnutka posebne Porezne uprave za kotar Donju Stubicu, za taj je kotar bila nadležna Porezna uprava za kotar Zagreb, koja je obuhvaćala područja kotara Donja Stubica, Dugo Selo i Zagreb. (U gradu Zagrebu je još od 1. siječnja 1929. djelovala Poreska uprava za srez Zagreb sa seoskim općinama u neposrednoj blizini grada.)
Nakon što je osnovana, samostalna Porezna uprava (ured) kotara Donja Stubica bila je nadležna za mjesta koja su se nalazila unutar stubičkog kotara.
Prema Upravnom, sudskom i crkvenom razdjeljenju i imeniku prebivališta Savske banovine iz 1937. godine, kotar (srez) Donja Stubica sastojao se od sljedećih upravnih općina: Bistra (pripadajuće porezne općine: Bistra, Bistransko Podgorje, Gornja Bistra, Jakovlje i Kraljev Vrh), Donja Stubica (porezne općine: Andraševec, Donja Stubica, Lepa Ves, Pustodol, Stubička Slatina, Stubički Strmec, Stubičko Podgorje), Gornja Stubica (porezne općine: Gornja Stubica, Gusakovec, Hum, Modrovec, Slani Potok, Stubički Dubovec, Sveti Matej), Marija Bistrica (porezne općine: Bistrički Laz, Globočec, Marija Bistrica, Poljanica, Selnica) te Oroslavje (porezne općine: Mokrice i Oroslavje).
Godine 1942. u kotaru Donja Stubica nalazile su upravne općine Bistra, Donja Stubica, Gornja Stubica, Jablanovec, Marija Bistrica i Oroslavje.
Stvaranjem Nezavisne Države Hrvatske promijenjena je i upravna organizacija. Osim ministarstava u vladi NDH, osnovana je i Državna riznica. Unutar Državne riznice osnovana su državna ravnateljstva, odnosno riznička upraviteljstva (financijalna ravnateljstva), unutar kojih su djelovali porezni uredi. Budući da nije bila usvojena nijedna nova odredba koja bi propisivala upravljanje, ustrojstvo i djelokrug poslovanja rizničkih upraviteljstava, ostali su na snazi propisi iz vremena Banovine Hrvatske.
Sve poreske uprave promijenile su svoj naziv u porezne urede, a Srez Zagreb ponovno je nazvan Kotar Zagreb.
Državna riznica preimenovana je u Ministarstvo državne riznice zakonskom odredbom o državnoj vladi NDH od 9. listopada 1942.
Naredbom Ministarstva Državne riznice od 3. studenog 1943., br. 16115-1943., Porezni ured u Velikoj Gorici biva ukinut, a sve njegove poslove preuzima Porezni ured kotara Zagreb. Takva je podjela ostala do kraja 2. svjetskog rata, kada je prestao rad ove uprave, kako u upravnom, tako i u administrativnom i poreznom poslovanju.
Stupanjem na snagu Zakona o neposrednim porezima 1. siječnja 1946., prestali su vrijediti svi raniji propisi kojima je u cijelosti bila regulirana porezna služba, kako u Hrvatskoj, tako i u gradu Zagrebu.
DOPUNSKI IZVORI:
Državni arhiv u Zagrebu: HR-DAZG-18 Porezna uprava kotara Zagreb
Hrvatski državni arhiv:
HR-HDA–215 Ministarstvo državne riznice Nezavisne države Hrvatske
HR-HDA–217 Ministarstvo narodnog gospodarstva Nezavisne države Hrvatske. Odjel za državne financije
HR-HDA–238 Glavno nadzorništvo rizničke straže
HR-HDA–244 Rizničko upraviteljstvo u Zagrebu
BIBLIOGRAFIJA O STVARATELJU FONDA:
Škiljan, Filip: Kotar Stubica neposredno prije Drugog svjetskog rata, u Drugom svjetskom ratu i u razdoblju poraća. Hrvatsko zagorje. 13. Donja Stubica, 2007. (3-4) 235-266.
Beuc, Ivan: Povijest institucija državne vlasti u Hrvatskoj (1527.- 1945.). Zagreb, 1969.
ostala BIBLIOGRAFIJA:
Horjan, Goranka [ur.] [et al.]: Osam stoljeća Stubice. Gornja stubica, Donja Stubica, 2009.
Financijalni vjesnik. Zagreb, 1941. - 1942.
Landikušić, Rafael: Priručnik o političkoj i sudbenoj podjeli Nezavisne države Hrvatske. Zagreb, 1942.
(K.H.)
Ažurirano ponedjeljak, 16. ožujak 2020 11:27