petak, 13. kolovoz 2010 11:22
SIGNATURA FONDA: HR-DAZG-1191
VREMENSKI RASPON GRADIVA: [1782./1917.] 1918./1938.
KOLIČINA GRADIVA: 1 kut. (0,1 d/m)
SADRŽAJ FONDA:
Fond najvećim dijelom sadrži necjelovito sačuvano gradivo nastalo djelovanjem jastrebarske imovne općine, odnosno "jušara jastrebarskih". Tako u fondu nalazimo "Imenik šumskih ovlaštenikah u trgovištu Jastrebarskom", dokumentaciju oko usvajanja pravilnika (statuta) novoustrojene jastrebarske zemljišne zajednice, zapisnike skupština komposesorata, gradivo koje svjedoči o gruntovnom knjiženju zemljišnog vlasništva (odnosno o prijenosu vlasništva nad pojedinim parcelama s političke na imovnu općinu), o rješavanju problema plaćanja "pristojbe jednačka", kupoprodajne ugovore (s Erdödyjima, s bivšim vlastelinom Blűhdornom u Kerestincu i drugima), dokumentaciju o upravljanju šumama i lovištima, o gradnji električne centrale na Kupčini kod Krašića, zaključne račune i drugo gradivo o financijskom poslovanju.
Dokumentacija nastala djelovanjem jastrebarske političke općine, odnosno Upravne općine Jaska izrazito je fragmentarna. Radi se o gradivu koje svjedoči o borbi za "šumsko pravo" vođenoj prilikom razgraničenja i podjele vlasništva nad šumama između gospoštije Jaska i jaskanskog trgovišta, zatim o dokumentaciji nastaloj prilikom izgradnje nove gospodarske zgrade za mjesnog župnika i dokumentaciji o zakupu lovišta od strane grofa Stjepana Erdödyja 1913. godine.
U seriji "Ostalo" nalazi se rukopis jaskanskog bilježnika i istaknutog jušara Stjepana Valentekovića nastao 1917. godine, "Moj sukompossesorom ili starinom jušarom!", u kojem prikazuje povijest jušarske zajednice i borbu za očuvanje njihovih prava u razdoblju od povelje Bele IV. 1257. godine do početka 20. stoljeća, te rukopis nepoznatog autora, "Povijest škole u Cvjetkoviću", sastavljen 1929. godine. Serija također sadrži imovinsko-pravnu dokumentaciju nekolicine pojedinaca (Beketić, Bišćan, Martinović i drugi), većinom nastalu zbog njihovih dugovanja, kao i vrlo fragmentarnu dokumentaciju o jaskanskom vlastelinstvu Erdödyjevih i pojedinim članovima te obitelji.
SERIJE U FONDU:
1. Slob. i kr. poveljno trgovište Jastrebarsko / Upravna općina Jaska, 1871./1914., 0,1 kut.
2. Imovna općina Jastrebarska / Komposesorat Jastrebarski /
/Zemljišna zajednica komposesorata Jastrebarsko/Jušari jastrebarski, 1882./1938., 0,7 kut.
3. Ostalo, 1782./1929., 0,2 kut.
VALORIZACIJA FONDA: 3
Gradivo može poslužiti kao izvor za istraživanje lokalne upravne i ekonomske povijesti na području Jastrebarskog u vrijeme prijelaza iz feudalne u moderniju agrarnu ekonomiku. Vrijednost fonda umanjena je njegovom fragmentarnošću.
JEZIK U GRADIVU: hrvatski, njemački, francuski
PISMO U GRADIVU: latinica
ARHIVISTIČKA OBAVIJESNA POMAGALA: AP
NAZIV STVARATELJA FONDA: Trgovište JASTREBARSKO
SJEDIŠTE STVARATELJA FONDA: Jastrebarsko
VREMENSKI RASPON DJELOVANJA STVARATELJA FONDA: 1918. - 1941.
PROMJENE NAZIVA STVARATELJA FONDA:
Slob. i kr. poveljeno (poveljno) trgovište Jastrebarsko, 19. – 20. st.
Povl. tergovište Jaska, 19. st.
Občina (Obćina) Jaska, 19. st.
Trgovište Jaska (Jastrebarsko), 19. st.
Politička obćina trgovišta Jaske, 19. st.
Trgovištna obćina Jaska, 19. st.
Upravna obćina Jaska, 20. st.
Upravna općina trga u Jastrebarskom, 20. st.
HISTORIJAT STVARATELJA FONDA:
Unatoč Leopoldovoj regulaciji iz 1694. godine, kojom je kralj potvrdio da građani Jastrebarskoga nisu podložnici vlastelina, potomci Tome Bakača Erdodyja bili su feudalni gospodari Jastrebarskog sve do ukidanja feudalnih odnosa 1848. Parnice s Erdödyjima oko vlasništva nad šumama obilježile su i početak postfeudalnog doba.
Prema Sabljakovom Miestopisnom riečniku Dalmacije, Hrvatske i Slavonije iz 1866. godine, Jastrebarsko je 1857. bilo trgovište u Zagrebačkoj županiji, imalo je županijsko-kotarski sud i poštu u mjestu, bilježništvo i sučiju za sebe, 132 kuće s 1042 stanovnika. U mjestu se nalazio franjevački samostan, župna crkva sv. Nikole, dvije učione i dva učitelja.
Bržem razvoju Jastrebarskog u drugoj polovici 19. stoljeća doprinijela je izgradnja željezničke pruge od Zagreba do Karlovca, koja je izgrađena 1865. godine, a prolazila je kroz jaskanski kraj.
Prema Političkom i sudbenom razdjeljenju kraljevina Hrvatske i Slavonije i repertoriju mjesta iz 1889. godine, Politička općina Jastrebarsko (Jaska) nalazila se u Zagrebačkoj županiji, upravnom kotaru Jastrebarsko, a sastojala se samo od porezne općine Jastrebarsko. Površina joj je bila 19.680 četvornih kilometara, a imala je 172 kuće i 1482 stanovnika (prema popisu iz 1880. godine).
Franjo Josip I. donio je 25. travnja 1894. Zakon o uredjenju zemljištnih zajednica. Budući da je u Jastrebarskom postojao komposesorat, odnosno "imovna općina jastrebarska sastojeća od 77 suvlasnika", na nju su se odnosile odredbe toga zakona te je jastrebarska imovna općina počela postupak gruntovnog knjiženja svog zemljišnog posjeda i donijela je svoj pravilnik (statut) kojim uređuje "pravne odnošaje svojih ovlaštenikah medju sobom i prema zajednici, kao i upravu zemljištnog posjeda". Ovim zakonom regulirano je i upravljanje šumama, što označava i početak modernizacije šumskog gospodarstva. Zahvaljujući iskorištavanju svojih prirodnih resursa, Imovna općina Jastrebarska počinje djelovati kao gospodarstvenik koji svoje prihode ulaže u dionice i osiguranje.
U drugoj polovici 19. i početkom 20. stoljeća u Jastrebarskom se osnivaju: Narodna čitaonica, Hrvatsko pjevačko društvo "Javor", Dobrovoljno kazališno društvo, Jastrebarsko tamburaško društvo, Dobrovoljno vatrogasno društvo, Društvo koturaša "Jastreb" i druga društva.
Djelatnost Upravne općine Jastrebarsko u periodu do 1945. bila je određena Zakonom o uređenju općina i trgovišta koja nisu imala uređenog magistrata, donesenom 12. prosinca 1870. i Zakonom o opštinama iz 1933.
Prema Zakonu iz 1870. općinski je odbor kao samoupravni organ bio nadležan za upravu općinske imovine i svega što neposredno interesira općinu, a općinski sudac (poslije 1877. općinski načelnik, odnosno predsjednik) s dodijeljenim mu bilježnikom i drugim potrebnim osobljem, djeluje kao izvršni organ općinskog odbora i viših organa uprave (za preneseni djelokrug). Općine su 1876. dobile u djelokrug da sakupljaju porez.
Prema Zakonu o općinama koji je donesen 14. ožujka 1933. godine, prestaju važiti dotadašnji propisi o općinama u Hrvatskoj. Općinska načelstva (odnosno poglavarstva) predstavljala su i dalje najniži organ opće uprave. U nadležnosti općinskog poglavarstva bilo je neposredno upravljanje općinskom imovinom, sastavljanje i predlaganje općinskog budžeta i godišnjeg završnog računa, nadzor nad radom općinskih ustanova i poduzeća, davanje uputstava o provedbi odborskih odluka, odlučivanje u hitnim slučajevima o nepredviđenim vanrednim kreditima uz odobrenje nadzorne vlasti, pripremanje odluka odbora i provedba drugih poslova koje je odbor stavio upravi u dužnost, izricanje kazne u svim slučajevima gdje je to spadalo u nadležnost općine, poslovi mjesne policije ukoliko to nije provodila državna vlast, briga za javnu i osobnu imovinsku sigurnost, moral, red i mir u općini, nadzor nad strancima, sumnjivim osobama i skitnicama, prenoćištima, kavanama, nad sajmovima, briga za sigurnost javnog prometa, čistoću i održavanje puteva. U nadležnosti općinskog odbora (odnosno općinskog vijeća) bilo je upravljanje općinskom imovinom, briga za općinske puteve, mostove i skele, za javnu rasvjetu, potporu siromašnih, za odgoj siromašne i napuštene djece, za održavanje dobrotvornih zavoda i ustanova, dobro zdravstveno stanje stanovništva, unapređivanje narodnog gospodarstva uopće, širenje i unapređivanje narodne prosvjete (podizanje škola, osnivanje knjižnica itd.). Nadzor nad poslovima općine provodio je kotarski (sreski) načelnik. Protiv odluke nadzorne vlasti općinski odbor se mogao žaliti banu, koji je mogao žalbu poništiti ili je poslati na rješenje Upravnom sudu.
Prema popisu stanovništva iz 1910., Upravna općina Jastrebarsko imala je 1565 stanovnika, a prema popisu iz 1931., Jastrebarsko je i dalje bilo trgovište te je imalo 1500 stanovnika.
I u doba Banovine Hrvatske (1939. - 1941.) kao i za vrijeme Nezavisne države Hrvatske općine su djelovale prema Zakonu o općinama od 14. ožujka 1933. godine.
DOPUNSKI IZVORI:
Državni arhiv u Zagrebu:
HR-DAZG-1187 Povlašteno trgovište Jastrebarsko
HR-DAZG-1125 Kraljevski kotarski sud u Jastrebarskom. Zemljišno-knjižni predmeti
HR-DAZG-241 Kotarski sud Jastrebarsko (Sreski sud)
HR-DAZG-944 Kotarski sud Jastrebarsko
HR-DAZG-1156 Zadružni povjerenik Jastrebarsko
HR-DAZG- 859 Obitelj Valenteković
Hrvatski državni arhiv:
HR-HDA-44 Poglavarstvo slobodnog i povlaštenog trgovišta Jastrebarsko
HR-HDA-945 Bilježnici kantona Jaska
HR-HDA-682 Vlastelinstvo Jastrebarsko
HR-HDA-712 Obitelj Erdödy
HR-HDA-50 Plemenita općina Cvetković
HR-HDA-121 Općina Cvetković
HR-HDA-203 Općinska uprava Cvetković
HR-HDA-550 Jastrebarska dionička štedionica
Gradski muzej Jastrebarsko: (40.) Razni zapisi jastrebarskoga područja
BIBLIOGRAFIJA O STVARATELJU FONDA:
Dizdar, Zdravko; Leček, Suzana: Zagrebačka županija. Zagreb, 2004.
Potrebica, Filip [ur.]; Bakšić, Stjepan [et al.]: Jastrebarsko : 1249. - 1999. : 750 godina grada. Jastrebarsko, 2001.
Adamček, Josip: Povijest trgovišta i vlastelinstva Jastrebarsko : do ukidanja feudalnih odnosa 1848. god. Zagreb, 1975.
Laszowski, Emil: Iz arhiva trgovišta Jastrebarskog. Vjesnik Državnog arkiva u Zagrebu. 2. Zagreb, 1926., 157-170.
Lopašić, Radoslav: Jastrebarsko (sa slikom). Zagreb, 1881.
OSTALA BIBLIOGRAFIJA:
Škrabe, Nino: Dobrovoljno vatrogasno društvo Jastrebarsko : 1889. - 1997. Jastrebarsko, 1997.
Sršen, Stjepan: Upravne općine 1848.-1918. Struktura, poslovanje, značenje. Arhivski vjesnik. 34-35. Zagreb, 1992., 109-119.
Cvekan, Paškal: Franjevci u Jaski : povijesno-kulturni prikaz prisutnosti franjevaca u slobodnom, kraljevskom naselju Jastrebarska prigodom 260 godina proglašenja formalnog samostana i 380 godina dolaska u Jastrebarsko. Virovitica, 1982.
Beuc, Ivan: Povijest institucija državne vlasti u Hrvatskoj (1527.-1945.). Zagreb, 1969.
Nežić, Dragutin: Povijest župa i crkvi Jastrebarskog dekanata. Jastrebarsko, 1939.
Landikušić, Rafael: Priručnik o političkoj i sudbenoj podjeli Savske banovine. Zagreb, 1938.
Obćinski glasnik. 1. - 13. Zagreb, 1896. – 1908. (1 - 52)
Općinski upravnik. 1. - 33. Zagreb, 1909. – 1941. (1 - 52)
Upravno, sudsko i crkveno razdjeljenje i imenik prebivališta Savske banovine. Zagreb, 1937.
Smrekar, Milan: Priručnik za političku upravnu službu u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji. I. - V. Zagreb, 1899. - 1905.
Političko i sudbeno razdjeljenje i repertorij prebivališta Kraljevina Hrvatske i Slavonije. Zagreb, 1913.
Političko i sudbeno razdieljenje Kraljevina Hrvatske i Slavonije i repertorij prebivališta. Zagreb, 1895.
Političko i sudbeno razdieljenje kraljevina Hrvatske i Slavonije i repertorij mjesta. Zagreb, 1889.
Relevantni pravni propisi:
Zakon o opštinama. Službene novine Kraljevine Jugoslavije. XXVI. Beograd, 1933. (85) 493-505.
Zakon od 25. travnja 1894., o uredjenju zemljištnih zajednicah. Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevine Hrvatsku i Slavoniju. X. Zagreb, 1895. (36)
Zakonski članak XVI. od godine 1870. ob uredjenju obćina i trgovišta, koje ne imadu uredjenoga magistrata. Sbornik zakona i naredabah valjanih za kraljevine Hrvatsku i Slavoniju. III. Zagreb, 1871. (4)
(B.M., K.H.)
Ažurirano srijeda, 31. siječanj 2024 14:37