petak, 13. kolovoz 2010 11:13
SIGNATURA FONDA: HR-DAZG-1189
VREMENSKI RASPON GRADIVA: [1884.-1917] 1918. - 1941. [1942.-1950.]
KOLIČINA GRADIVA: 1 knj., 2 kut. (0,2 d/m)
SADRŽAJ FONDA:
Fond sadrži povjerljive i opće spise nastale djelatnošću kotarske oblasti, koji se nalaze u seriji "Uprava". Starateljski / štićenički predmeti odnose se na imenovanje staratelja / štitnika / tutora / skrbnika malodobnoj nezakonitoj djeci, malodobnoj djeci kojoj je preminuo otac, duševno oboljelim osobama koje se ne mogu brinuti o sebi, djeci kojima je jedan ili oba roditelja nepoznata prebivališta, te potraživanje smrtovnica, utvrđivanje potrebe provođenja ostavinske rasprave, traženje ženidbene dozvole, oduzimanje svojevlasti, pokretanje postupka utvrđivanja očinstva nezakonite djece i visine alimentacije, ishođenje uvjerenja / svjedodžbe o imovinskom stanju, priznavanje siromašnog prava, diobe zadruga, podizanje tužbi, postupak lišenja poslovne sposobnosti, uključenje u privredu.Serija "Ostalo" sadrži knjigu "Gospodarska osnova: Nadarbina župe u Novim Čičama, gospodarska jedinica Šiljakovačka Dubrava".
SERIJE U FONDU:
1. Uprava, 1935./1940., 1 kut.
2. Starateljski / štićenički predmeti, 1884. / 1950., 1 kut.
3. Ostalo,1928., 1 knj.
VALORIZACIJA FONDA:3
Fond može poslužiti kao dopunski izvor za proučavanje gospodarske povijesti na području kotara Velika Gorica. Vrijednost fonda umanjena je njegovom fragmentarnošću.
JEZIK U GRADIVU: hrvatski
PISMO U GRADIVU: latinica
ARHIVISTIČKA OBAVIJESNA POMAGALA: AP
NAZIV STVARATELJA FONDA: KOTARSKA OBLAST (Sresko načelstvo) VELIKA GORICA
SJEDIŠTE STVARATELJA FONDA: Velika Gorica
VREMENSKI RASPON DJELOVANJA STVARATELJA FONDA: 1918. - 1941.
PROMJENE NAZIVA STVARATELJA FONDA:
Kraljevska kotarska oblast Velika Gorica, 1886. - 1924.
Kotarska oblast (Sresko poglavarstvo) Velika Gorica, 1924. – 1929.
Sresko načelstvo Velika Gorica, 1929. - 1941.
HISTORIJAT STVARATELJA FONDA:
Iako je u razdoblju nakon raspada Austro–Ugarske 1918. došlo do korjenite reorganizacije najviše uprave u svakoj pokrajini, niže upravne jedinice ostale su u svojoj stvarnoj i teritorijalnoj nadležnosti netaknute. Za vrijeme oblasne samouprave u razdoblju od 1924. do 1929. niži upravni organi na području oblasti bili su okruzi, kotari (srezovi), gradovi i općine. Kotarske oblasti su i u ovom razdoblju djelovale prema Zakonu iz 1886. godine.
Zakonom o općoj upravi od 26. travnja 1922. kotari su dobili kotarsku samoupravu, koja je zajedno s oblasnom samoupravom ukinuta 1929. Kotarska samouprava se u kotarima nije uopće formirala. Djelokrug rada kotarske samouprave obuhvaćao bi kotarske financije, kotarske javne radove, unapređivanje poljoprivrede, upravu kotarskim imanjima, osnivanje i upravljanje zavodima za sirotinju i njegu bolesnika, kotarske saobraćajne ustanove, evidentiranje i održavanje bankarskih ustanova, pomaganje obrta, industrije i zadrugarstva.
U praksi je bez prekida funkcionirao samo ured kotarskog poglavara (kotarsko poglavarstvo) i to do ukidanja županija (1924.). Kotarski poglavar obavljao je poslove opće uprave u kotaru pod nadzorom velikog župana. Kotarskog poglavara postavljao je ministar unutrašnjih poslova. U udaljenim mjestima osnivale su se kotarske ispostave koje su bile podređene velikom županu, a imale su isti djelokrug kao i kotarski poglavar. Kotarskom poglavaru bilo je dodijeljeno administrativno osoblje, koje je u većim kotarima bilo podijeljeno u odjele. Ova administracija nazivala se kotarska oblast.
U razdoblju Kraljevine Jugoslavije opća se uprava provodila po banovinama, kotarima (srezovima) i općinama. Banovine su se dijelile na kotare (srezove), a kotari na općine. Na području kotara djelovalo je kotarsko načelstvo na čelu s kotarskim (sreskim) načelnikom koji je bio predstavnik vlade u kotaru. Najniži organ opće uprave predstavljala su općinska načelstva, čiji su načelnici bili podređeni kotarskim načelnicima.
Za vrijeme Banovine Hrvatske kotari su djelovali po Zakonu o unutrašnjoj upravi od 19. lipnja 1929. godine.
Prema Upravnom, sudskom i crkvenom razdjeljenju i imeniku prebivališta Savske Banovine iz 1937. godine, u sastav upravnog sreza Velika Gorica ulazile su upravne općine općine Dubranec, Kravarsko, Novo Čiče, Odra, Orle, Velika Gorica i Vukovina.
DOPUNSKI IZVORI:
Državni arhiv u Zagrebu:
HR-DAZG-1185 Kraljevska kotarska oblast Velika Gorica
HR-DAZG-1179 Kotarska oblast Velika Gorica
HR-DAZG-13 Zadružni povjerenik Zagreb. Diobeni spisi
HR-DAZG-947 Kotarski sud Velika Gorica (Sreski sud)
HR-DAZG-86 Kraljevski kotarski sud u Velikoj Gorici
Hrvatski državni arhiv:
HR-HDA-78 - HR-HDA-86 Zemaljska vlada
BIBLIOGRAFIJA O STVARATELJU FONDA:
Dizdar, Zdravko; Leček, Suzana: Zagrebačka županija. Zagreb, 2003.
Goldstein, Ivo [et al.]: Hrvatske županije kroz stoljeća. Zagreb, 1996.
Dabinović, Antun: Hrvatska državna i pravna povijest. Zagreb, 1992.
Beuc, Ivan: Povijest institucija državne vlasti u Hrvatskoj (1527. - 1945.). Zagreb, 1969., 338–362, 371-403.
Krbek, Ivo: Razvoj organizacije hrvatske uprave. Obzor – Spomen–knjiga 1860. - 1935. Zagreb, 1936.
Vrbošić, Josip: Povijesni pregled županijske uprave i samouprave u Hrvatskoj. Društvena istraživanja. I. Zagreb, 1992., 55–68.
OSTALA BIBLIOGRAFIJA:
Enciklopedija hrvatske povijesti i kulture. Županijsko uređenje. Zagreb, 1980., 787–790.
Službeni vjesnik inženjerskih komora Banovine Hrvatske. 9. Zagreb, 1941. (1-3) 29–30.
Upravno, sudsko i crkveno razdijeljenje i imenik prebivališta Savske Banovine. Zagreb, 1937.
Vjesnik hrvatskih inženjerskih komora. Zagreb, 1933. - 1941.
Budžet rashoda Ministarstva građevina Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Zagreb, 1929.
(K.H., I.M.)
Ažurirano srijeda, 31. siječanj 2024 14:28