četvrtak, 12. kolovoz 2010 14:58
SIGNATURA FONDA: HR-DAZG-1187
VREMENSKI RASPON GRADIVA: 1695./1835. [1962.]
KOLIČINA GRADIVA: 22 kom. (0,1 d/m)
SADRŽAJ FONDA:
Fond sadrži prijepise, hrvatski prijevod i fotografije osnivačkog privilegija kojim je Bela IV. 1247. godine dao Jaski povlastice slobodnog trgovišta, zatim ovjerovljene prijepise isprava kojima su ban Martin Frankopan 1481. godine i kralj Leopold 1691. godine potvrdili međe jaskanskog trgovišta (rectificatio metarum, reambulatio), odluku zagrebačkog podžupana iz 1738. godine o načinu raspodjele plaćanja poreza na području trgovišta, dokumentaciju o sporovima koje je trgovište vodilo s grofovima Erdödy 1695. i 1787. godine, dokumentaciju o patronatskom pravu i izboru novog kanonika u župi sv. Nikole 1835. godine te jednu pogodbu kojom Ludovika Spissich prodaje kuću s fundušem gradskom fiskušu Petru Meduru 1800. – 1801. godine.
SERIJE U FONDU:
1. Prijepisi isprava, 1769./1962., 6 kom.
2. Dokumentacija o obvezi plaćanja poreza, 1738., 1 kom.
3. Dokumentacija o sporovima s grofovima Erdödy, 1695., 1787., 2 kom.
4. Dokumentacija o izboru novog kanonika, 1788./1835., 7 kom.
5. Ostalo, 1800./1962., 6 kom.
VALORIZACIJA FONDA:3
Fond može poslužiti kao dopunski izvor za proučavanje povijesti na području Jastrebarskog. Vrijednost fonda umanjena je njegovom fragmentarnošću.
JEZIK U GRADIVU: latinski, hrvatski
PISMO U GRADIVU: latinica
ARHIVISTIČKA OBAVIJESNA POMAGALA: AP
NAZIV STVARATELJA FONDA: POVLAŠTENO TRGOVIŠTE JASTREBARSKO
SJEDIŠTE STVARATELJA FONDA: Jastrebarsko
VREMENSKI RASPON DJELOVANJA STVARATELJA FONDA: 1257. - 1850.
PROMJENE NAZIVA STVARATELJA fonda:
Oppidum Jaszka (Jasztrebarzka), 13. – 19. st.
Civitas seu oppidum Jaszka, 14. – 19. st.
Communitas de Jazka, 14. – 19. st.
Plemenita Obćina, Purgari i ašešori plemenitoga i slobodnoga cesarove i kraljeve Svetlosti varoša Jastrebarsko, 17. st.
Slobodno i povlašteno trgovište Jastrebarsko, 19. st.
HISTORIJAT STVARATELJA fonda:
Prvi se put naselje Jastrebarsko spominje u ispravi bana Stjepana iz 1249. godine. Nalazilo se na području podgorske županije i smatralo se, zajedno sa županijom, kraljevskim posjedom.
Kralj Bela IV. je 1257. godine na molbu jastrebarskih stanovnika podijelio Jastrebarskom povlastice "slobodnog trgovišta" (liberae vilae). Time je građanima Jastrebarskog zajamčena osobna sloboda i slobodno raspolaganje imovinom. Prema ispravi Bele IV., vrhovni organ gradske uprave u Jastrebarskom bio je gradski sudac, kojeg su građani birali svake godine na redovnoj skupštini. Građani su ovom ispravom dobili i patronatsko pravo nad župom, odnosno pravo izbora i postavljanja svećenika. Kraljevski porez ispravom je pretvoren u stalno godišnje podavanje, a građani su dobili pravo pobiranja mitnice. U 14. stoljeću uvedena je dužnost fiskusa ("fiskuša") koji se brinuo o gradskim financijama. Sredinom 14. stoljeća građani su birali senatore i svoje mjesto nazivali "grad ili trgovište" (civitas seu oppidum). U 17. stoljeću građani su birali i tri senatora i četiri "ašešora" (assessora) i jurata. U drugoj polovici 18. stoljeća u trgovištu je bio zaposlen i bilježnik (notariuš). Vjerojatno je već na početku 17. stoljeća u Jastrebarskom počela raditi osnovna škola.
Od 1293. do 1330. Jastrebarsko je bilo u posjedu knezova Babonića, a zatim ponovno pod kraljevom vlašću. U drugoj polovici 14. stoljeća Jastrebarsko je došlo u posjed Franje Bernardova iz Budima. On je 1394. Jastrebarsko prodao lipovačkom vlastelinu Ivanu Mutini, koji ga je uključio u sastav lipovačkog vlastelinstva. Za vrijeme dok je Jastrebarsko bilo pod vlašću feudalaca, najvjerojatnije je vlastelin ostvarivao vlast koja je prema povelji iz 1257. pripadala kralju. Nakon smrti kneza Martina Frankopana 1479. Jastrebarsko je treći put došlo pod neposrednu vlast kralja.
Početkom 16. stoljeća lipovačko je vlastelinstvo preselilo svoje sjedište u Jastrebarsko. Lipovačko-jastrebarske posjede Ivaniš Korvin darovao je 1502. mađarskim plemićima Ladislavu i Tomi Pethö de Gerze, koji su imali i vlastelinstva Belec i Ivanec u Zagorju. Oni su 1519. zamijenili lipovačko-jastrebarske posjede s kardinalom Tomom Bakačem Erdödyjem za neke posjede u Ugarskoj. Erdödyjevi će biti feudalni gospodari Jastrebarskog sve do 1848. godine.
Godine 1608. započeli su teški sukobi između vlastelinstva i trgovišta Jastrebarsko nakon nametanja vinskih daća purgarskim vinogradima. Građani Jastrebarskog podnijeli su tužbe kralju Leopoldu. On je 1648. naredio Emeriku Erdödyju da obustavi nasilje nad građanima i imenovao je povjerenstvo na čelu sa zagrebačkim biskupom Petrom Petretićem da istraži sporove trgovišta i vlastelina i uredi njihove međusobne odnose. Petretić je 1590. izdao ispravu s odredbama o odnosima između jastrebarskog trgovišta i vlastelinstva - Petretićevu regulaciju. Ta je regulacija ograničila samostalnost jastrebarske općine i njezine stanovnike pretvorila u podložnike grofa Erdödyja. Građani Jastrebarskog vodili su 1699. - 1670. akciju da se njihov položaj preispita. Nisu postigli gotovo ništa, iako je Leopold 1670. objavio da jastrebarske građane uzima pod svoju kraljevsku zaštitu. Kralj je 1693. ponovno imenovao povjerenstvo za uređivanje odnosa između trgovišta i vlastelinstva te je na temelju izvještaja povjerenstva 1694. donio "Leopoldovu regulaciju" kojom je priznao da purgari nisu vlastelinski podložnici te je zabranio nametanje kmetskih tereta. Građanima je vraćeno i pravo izbora župnika, ali su i dalje morali priznavati vlastelinski sud kao prizivni i vlastelinu plaćati nekadašnje kraljevske daće. Kralj je ponovno odredio međe teritorija trgovišta i naredio vlastelinu da vrati građanima oduzete šume. Međutim, sukobi između građana i Erdödyja će se zbog raznih pitanja nastaviti i u 18. stoljeće. Sukobi su se stišali oko 1710. i zatim izbijali samo povremeno.
Građani trgovišta Jastrebarsko (purgari, opidani) 1598. godine stanovali su u 45 kuća. Prema urbaru trgovišta Jastrebarsko iz 1622., u trgovištu je bilo 91 imanje, a građanima su pripadala 74, od čega su 17 još uvijek bila pusta. U trgovištu su funduše tada imali i crkva sv. Nikole s tri želira, franjevački samostan, prebende kapele sv. Petra i sv. Duha, tri plemića i dva kmeta.
Godine 1774. i 1783. Jastrebarsko su zadesili veliki požari.
Nakon mira u Schönbrunnu 1809. godine, jastrebarsko vlastelinstvo i trgovište došli su pod francusku vlast, pod kojom su bili sve do 1813. godine.
U trgovištu je 14. ožujka 1848. osnovana narodna straža, a mjesec dana kasnije građani su manifestirali svoju privrženost narodnom pokretu tako što su u mjestu razvili narodne zastave. U predstavci Jastrebarčana, koju je njihov zastupnik Stjepan Katkić predao 15. lipnja 1848. saborskom odboru, jastrebarski građani tražili su da se ukine svaka vlast "obitelji knezovah Erdödy" nad njihovim mjestom, da se obnove gradski sajmovi i pravo krčmarenja, da se ukinu sva podavanja vlastelinstvu i da se pod vlast trgovišta vrate sva područja koja su mu Erdödy oduzeli.
DOPUNSKI IZVORI:
Državni arhiv u Zagrebu:
HR-DAZG-1191 Trgovište Jastrebarsko
HR-DAZG-1125 Kraljevski kotarski sud u Jastrebarskom. Zemljišno-knjižni predmeti
HR-DAZG-870 Zbirka matičnih knjiga s područja nadležnosti Državnog arhiva u Zagrebu. Dekanat Jaska
HR-DAZG-859 Obitelj Valenteković
HR-DAZG-830 Obitelj Spišić
Hrvatski državni arhiv:
HR-HDA-44 Poglavarstvo slobodnog i povlaštenog trgovišta Jastrebarsko
HR-HDA-945 Bilježnici kantona Jaska
HR-HDA-682 Vlastelinstvo Jastrebarsko
HR-HDA-1450 Zbirka mikrofilmova gradiva iz inozemnih arhiva koje se odnosi na Hrvatsku. D 2592 Urbaria et conscriptiones,
D 2594 Regesta decimarum, D 2474-2492 Arhiv obitelji Erdödy
Gradski muzej Jastrebarsko: (40.) Razni zapisi jastrebarskoga područja
BIBLIOGRAFIJA O STVARATELJU FONDA:
Potrebica, Filip [ur.]; Bakšić, Stjepan [et al.]: Jastrebarsko : 1249. - 1999. : 750 godina grada. Jastrebarsko, 2001.
Adamček, Josip: Povijest trgovišta i vlastelinstva Jastrebarsko : do ukidanja feudalnih odnosa 1848. god. Zagreb, 1975.
Laszowski, Emil: Iz arhiva trgovišta Jastrebarskog. Vjesnik Državnog arkiva u Zagrebu. 2. Zagreb, 1926., 157-170.
Lopašić, Radoslav: Jastrebarsko (sa slikom). Zagreb, 1881.
Ostala BIBLIOGRAFIJA:
Cvekan, Paškal: Franjevci u Jaski : povijesno-kulturni prikaz prisutnosti franjevaca u slobodnom, kraljevskom naselju Jastrebarska prigodom 260 godina proglašenja formalnog samostana i 380 godina dolaska u Jastrebarsko. Virovitica, 1982.
Škrabe, Nino: Dobrovoljno vatrogasno društvo Jastrebarsko : 1889. - 1997. Jastrebarsko, 1997.
Nežić, Dragutin: Povijest župa i crkvi Jastrebarskog dekanata. Jastrebarsko, 1939.
(B.M., K.H.)
Ažurirano utorak, 23. siječanj 2024 10:58