četvrtak, 12. kolovoz 2010 14:58
SIGNATURA FONDA: HR-DAZG-1187
VREMENSKI RASPON GRADIVA: 1673./1846. [1962.]
KOLIČINA GRADIVA: 29 komada, 1 kutija (0,1 d/m)
SADRŽAJ FONDA: Najveću cjelinu gradiva čine spisi koji su većinom imovinsko-pravnog karaktera poput inventara imovine, kupoprodaje te sudskih sporova oko dugova i posjeda. Službene isprave sačuvane su samo u obliku ovjerenog prijepisa i kao takve čine posebnu seriju Prijepisi isprava. Radi se o tri prijepisa isprave kralja Leopolda iz 1691. te o jednom prijepisu isprave Martina Frankopana iz 1481. Unutar fonda su i spisi o izboru novog župnika, a radi se o cjelovito sačuvanoj dokumentaciji kojom se Jastrebarsko poziva na svoje patronatsko pravo. Seriju Fragmenti čini gradivo nastalo nakon preuzimanja gradiva stvaratelja – transkript i prijepis isprave kralja Bele IV. te fotografije i negativi povelje. Unutar serije su i razne kuverte te jedan kratki zapis na papiriću iz 1842.
SERIJE U FONDU:
1. Spisi
2. Prijepisi isprava
3. Dokumentacija o izboru novog župnika
4. Fragmenti
VALORIZACIJA FONDA:3
Fond može poslužiti kao dopunski izvor za proučavanje povijesti na području Jastrebarskog. Vrijednost fonda umanjena je njegovom fragmentarnošću.
JEZIK U GRADIVU: latinski, hrvatski
PISMO U GRADIVU: humanistika, latinica
ARHIVISTIČKA OBAVIJESNA POMAGALA: AP
NAZIV STVARATELJA FONDA: Povlašteno trgovište Jastrebarsko
SJEDIŠTE STVARATELJA FONDA: Jastrebarsko
VREMENSKI RASPON DJELOVANJA STVARATELJA FONDA: 1257. – 1850.
PROMJENE NAZIVA STVARATELJA fonda:
Forenses de Jastraburcza, 13. st.
Terra Jastraburcza, 13. st.
Oppidum Jaszka (Jasztrebarzka), 13. – 19. st.
Civitas seu oppidum Jaszka, 14. – 19. st.
Communitas de Jazka, 14. – 19. st.
Plemenita Obćina, Purgari i ašešori plemenitoga i slobodnoga cesarove i kraljeve Svetlosti varoša Jastrebarsko, 17. st.
Slobodno i povlašteno trgovište Jastrebarsko, 19. st.
HISTORIJAT STVARATELJA FONDA:
U ispravi bana Stjepana iz 1249. godine kojom se posjedu Podgorske županije vraćaju otuđene zemlje spominju se stanovnici zemlje Jastrebarske (lat. terra Jastraburcza, odnosno forenses de Jastrabureza). Godine 1257. na molbu stanovnika kralj Bela IV. dodijelio je Jastrebarskom povlastice povlaštenog (privilegiranog) trgovišta. Povelja kralja Bele je gotovo 600 godina bila osnovni pravni dokument jastrebarskog trgovišta.
Krajem 15. stoljeća sjedište Lipovačkog vlastelinstva preselilo se iz tvrđave Lipovac u samo Jastrebarsko gdje je izgrđen i novi kaštel. Početkom 16. stoljeća lipovačka je tvrđava potpuno napuštena, a njeni posjedi sve se češće nazivaju Jastrebarsko vlastelinstvo.
Poveljom kralja Bele građanima Jastrebarskog zajamčena je prije svega osobna sloboda i slobodno raspolaganje imovinom. Svaki stanovnik trgovišta mogao je prodati svoju imovinu kome god je htio i po želji se odseliti iz mjesta. Jednako su se tako u mjesto mogli slobodno naseljavati novi građani. U slučaju smrti bez nasljednika vlasnik je imovinu mogao ostaviti bilo kome, bilo za života ili na samrti. Mnogi građani su imali male zemljišne posjede, ali su imali velike vinograde i iz njih dobivali znatne prihode. Kraljevskom poveljom građani Jastrebarskog dobili su i osnovne odredbe dvaju povlastica - bili su slobodni odabrati svog sudca i svećenika. Te su povlastice izgubili 1650. godine uslijed velikog i dugogodišnjeg sukoba vlastelinstvom, ali im je pravo na odabir svećenika vraćeno 1694. godine.
Početkom 17. stoljeća u Jastrebarskom počinje raditi osnovna škola, a učitelj je, uz podučavanje djece, bio i orguljaš u župnoj crkvi. Godine 1785. Jastrebarska osnovna škola je reorganizirana. Dobila je posebnu zgradu i dva učitelja. U drugoj polovici 18. stoljeća u trgovištu je zaposlen i gradski bilježnik (notar).
Mirom u Schönbrunnu 1809. Jastrebarsko vlastelinstvo i trgovište dolaze pod francusku vlast do 1813. godine.
Potomci Tome (Bakača) Erdödyja su od njegove smrti 1521. bili feudalni gospodari Jastrebarskog sve do ukidanja feudalnih odnosa 1848. Tada je u Jastrebarskom osnovana narodna straža, a jastrebarski zastupnik Stjepan Katkić tražio je 15. lipnja 1848. na saborskom odboru da se ukine svaka vlast "obitelji knezovah Erdödy" nad njihovim mjestom.
DOPUNSKI IZVORI:
Državni arhiv u Zagrebu:
HR-DAZG-830 Obitelj Spišić
HR-DAZG-859 Obitelj Valenteković
HR-DAZG-870 Zbirka matičnih knjiga s područja nadležnosti Državnog arhiva u Zagrebu. Dekanat Jaska
HR-DAZG-1191 Trgovište Jastrebarsko
Hrvatski državni arhiv:
HR-HDA-682 Vlastelinstvo Jastrebarsko
HR-HDA-712 Obitelj Erdödy – Jastrebarsko
HR-HDA-724 Obitelj Jakovlić – Jastrebarsko
HR-HDA-945 Bilježnici kantona Jaska
HR-HDA-949 Pomirdbeni sud kantona Jastrebarsko
Gradski muzej Jastrebarsko:
38. Zbirka povelja
39. Kartografska zbirka
40. Razni zapisi jastrebarskoga područja
BIBLIOGRAFIJA O STVARATELJU FONDA:
Adamček, Josip (1975.). Povijest trgovišta i vlastelinstva Jastrebarsko (do ukidanja feudalnih odnosa 1848. godine). Zagreb: Kajkavsko spravišče.
Laszowski, E. (1926.) Iz arhiva trgovišta Jastrebarskog. Vjesnik Državnog arkiva u Zagrebu. Vol. 2. (157-170).
Laszowski, E. (1935.). Jastrebarsko. Narodna starina. Vol. 14, No. 35 (99-103).
Laszowski, E. (1898.). Jastrebarsko. Prosvjeta. Vol. 15, No. VI. (461-492).
Lopašić, R. (1881.). Jastrebarsko (sa slikom). Zagreb: Dionička tiskara.
Nežić, D. (1939.). Povijest župa i crkvi Jastrebarskoga dekanata. Jastrebarsko: Odbor za euharistijski kongres u Jastrebarskom.
Potrebica, F. i Matešić, K. (ur.). (2001.). Jastrebarsko: 1249. – 1999. 750 godina grada. Jastrebarsko: Poglavarstvo grada Jastrebarsko.
OSTALA BIBLIOGRAFIJA:
Laszowski, E. (1914.). Povijest Desinca-Prhoća (nekoć hrvatske plemenske općine stare županije Podgorske). Zemaljska zajednica Desinec-Prhoć.
Laszowski, E. (1899.). Stara hrvatska županija Podgorska (Comitatus Podgorya). Zagreb: Tisak Dioničke Tiskare. Rad JAZU.
(B.M., K.H., K.L.)
Ažurirano srijeda, 1. srpanj 2026 12:45