četvrtak, 12. kolovoz 2010 15:12
SIGNATURA FONDA: HR-DAZG-1185
VREMENSKI RASPON GRADIVA: 1893./1913.
KOLIČINA GRADIVA: 1 kut. (0,1 d/m)
SADRŽAJ FONDA:
Fond sadrži zapisnike, zamolbe, naredbe i svotne iskaze.
SERIJE U FONDU:
1. Zapisnici, zamolbe, naredbe, svotni iskazi, 1893./1913., 1 kut.
VALORIZACIJA FONDA:3
Fond može poslužiti kao dopunski izvor za proučavanje povijesti na području kotara Velika Gorica. Vrijednost fonda umanjena je njegovom velikom fragmentarnošću.
JEZIK U GRADIVU: hrvatski
PISMO U GRADIVU: latinica
ARHIVISTIČKA OBAVIJESNA POMAGALA: AP
NAZIV STVARATELJA FONDA: KRALJEVSKA KOTARSKA OBLAST VELIKA GORICA
SJEDIŠTE STVARATELJA FONDA: Velika Gorica
VREMENSKI RASPON DJELOVANJA STVARATELJA FONDA: (?) - 1918.
PROMJENE NAZIVA STVARATELJA FONDA:
Kraljevska kotarska oblast Velika Gorica, 1886. – 1924.
Kotarska oblast (Sresko poglavarstvo) Velika Gorica, 1924. - 1929.
Sresko načelstvo Velika Gorica, 1929. - 1941.
HISTORIJAT STVARATELJA FONDA:
Na temelju Zakona ob ustroju županija i uredjenju uprave u županijah i kotarih od 5. veljače 1886. na civilnom i bivšem krajiškom području kraljevina Hrvatske i Slavonije ustrojeno je osam županija koje su imale status samoupravnih tijela. Županije su podijeljene na manje upravne jedinice – kotare, koji nisu imali samoupravu.
Naredbom Odjela za unutarnje poslove Kraljevske zemaljske vlade od 30. lipnja 1886. cijelo upravno područje u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji podijeljeno je na 66 upravnih kotara. Zagrebačka županija je, uz grad Zagreb kao zaseban kotar, obuhvaćala i kotar Zagreb, Samobor, Jasku, Pisarovinu, Veliku Goricu, Dugo Selo, Sv. Ivana Zelinu, Stubicu, Karlovac, Vrginmost, Glinu, Petrinju, Sisak, Dvor i Kostajnicu.
Upravu u kotarima vršile su kraljevske kotarske oblasti (kraljevski kotarski uredi) kao upravna tijela prvog stupnja u svim poslovima uprave, koji nisu bili u djelokrugu drugih vlasti i organa. Kotarska oblast postupala je kao druga molba u svim predmetima koje su postojeći zakoni dodijelili drugomolbenom rješenju najniže upravne oblasti.
Na čelu kotarskih oblasti stajao je kotarski predstojnik. Djelokrugu rada kotarske oblasti pripadala je neposredna skrb oko izvršenja zakona, održavanja sigurnosti, javnog reda i mira, izvođenje i uzdržavanje cesta i mostova, nadziranje stanja vodograđevina, prevencija povreda osoba i imovine, prevencija požara i poplava, pomoć stradalnicima, rukovođenje poslovima agrikulture, ukoliko to nije pripadalo djelokrugu višeg tijela ili suda, nadzor nad granicama kotara i općina, poslovi zadružnih dioba, odlučivanje u poslovima zavičajnosti, poslovi državnog redarstva, izdavanje putnih iskaznica i propusnica, nadležnost obrtne vlasti prve molbe, nadzor nad društvima, skupštinama i predstavama, nadzor nad poslovima zdravstva, školstva i bogoštovlja, ukoliko nisu bila u nadležnosti višeg tijela, te vođenje evidencija vojnih lica i novačenja.
Prema Političkom i sudbenom razdjeljenju Kraljevine Hrvatske i Slavonije iz 1889., u sastav upravnog kotara Velika Gorica, sa sjedištem u Velikoj Gorici, ulazile su političke općine: Gorica velika, Odra i Orle.
Politička općina Gorica velika sastojala se od sljedećih poreznih općina: Bukovčak, Buna velika, Buševec, Cerovski vrh, Cvetković brdo, Čiče staro, Dragonožec, Dubranec, Gorica velika, Gradići, Gustelnica, Hrašće, Kozjača, Kravarsko, Kuće, Kurilovec, Lomnica, Lukavec dolnji, Lukavec gornji, Mlaka velika, Mraclin, Novo brdo, Podotočje, Podvornica, Šiljakovina, Vukomerić, Vukovina. Politička općina Odra sadržavala je sljedeće porezne općine: Buzin, Cuceki, Čehi gornji, Desprim, Goli brieg, Grančari, Hrašće, Jakuševec, Mičevec, Mlaka mala, Obrež, Odra, Otok, Starjak, Zadvorsko, Zaprudje (Sveta Klara). Politička općina Orle obuhvaćala je sljedeće porezne općine: Bukevje, Čiče novo, Črnkovec, Drnek, Kosnica, Lazine, Lekneno, Obrezina, Poljana čička, Ribnica, Ruča, Strmec, Suša, Šćitarjevo, Veleševec.
Upravna općina Gorica velika razdijeljena je 1. travnja 1893. na četiri upravne općine: Dubranec, Gorica velika, Kravarsko i Vukovina. Mjesto Hrašće pripojeno je Upravnoj općini Odra.
Upravna općina Orle razdijeljena je 1. travnja 1893. na upravne općine Orle i Čiće novo.
Tako se, prema Političkom i sudbenom razdjeljenju Kraljevine Hrvatske i Slavonije i repertoriju prebivališta iz 1895., kotar Velika Gorica (Gorica velika) sastojao od upravnih (političkih) općina Čiče novo, Dubranec, Gorica velika, Kravarsko, Odra, Orle i Vukovina. Svaka se upravna općina sastojala od više poreznih općina. Prema Političkom i sudbenom razdjeljenju i repertoriju prebivališta Kraljevine Hrvatske i Slavonije iz 1913. godine, upravni kotar Velika Gorica sastojao se također od sedam navedenih upravnih općina.
DOPUNSKI IZVORI:
Državni arhiv u Zagrebu:
HR-DAZG-1189 Kotarska oblast Velika Gorica (Sresko načelstvo Velika Gorica)
HR-DAZG–7 Zadružni povjerenik Zagreb. Diobeni spisi
HR-DAZG-86 Kraljevski kotarski sud u Velikoj Gorici
Hrvatski državni arhiv:
HR-HDA-78 - HR-HDA-86 Zemaljska vlada
HR-HDA-49 Povlaštena plemenita općina Turopolje
HR-HDA-122 Plemenita općina Turopolje
HR-HDA-205 Plemenita općina Turopolje
HR-HDA-264 Plemenita općina Turopolje
Muzej Turopolja: (271.) Plemenita općina Turopolje
BIBLIOGRAFIJA O STVARATELJU FONDA:
Dizdar, Zdravko; Leček, Suzana: Zagrebačka županija. Zagreb, 2003.
Suljagić, Boris: Povijest zadruga i zadrugarstva u Hrvatskoj do 1950. godine. Acta historico-oeconomica. Zagreb, 2002. (28-29) 123-126.
Goldstein, Ivo [et al.]: Hrvatske županije kroz stoljeća. Zagreb, 1996.
Dabinović, Antun: Hrvatska državna i pravna povijest. Zagreb, 1992.
Vrbošić, Josip: Povijesni pregled županijske uprave i samouprave u Hrvatskoj. Društvena istraživanja. 1. Zagreb, 1992., 55–68.
Pavličević, Dragutin: Hrvatske kućne zadruge. I. Zagreb, 1989.
Sirotković, Hodimir: Organizacija uprave u Hrvatskoj i Slavoniji (1848. – 1918.). Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu. Sarajevo, 1985.
Beuc, Ivan: Povijest institucija državne vlasti u Hrvatskoj (1527.-1945.). Zagreb, 1969., 144–195.
Krbek, Ivo: Razvoj organizacije hrvatske uprave. Obzor – Spomen–knjiga 1860.- 1935. Zagreb, 1936.
Žigrović - Pretočki, Ivan pl.: Upravno pravo kraljevina Hrvatske i Slavonije s obzirom na ustav. Bjelovar, 1911., 92-103.
Smrekar, Milan: Priručnik za političku upravnu službu u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji. I. Zagreb, 1899., 128-152., IV. Zagreb, 1903., 965-1086 (1058–1062).
Vrbanić, Fran: Rad hrvatskog zakonodavstva na području uprave od god. 1861. do najnovijeg vremena. Rad JAZU. XCIV. Zagreb, 1889.
OSTALA BIBLIOGRAFIJA:
Crnić, Jadranko: Postupak brisanja zadružnog svojstva kućne zadruge i ekstabulacije. Hrvatska pravna revija. Zagreb, 2003. (3) 75–79.
Puljiz, Vlado: Porodične zadruge i procesi modernizacije hrvatskog društva. Sociologija sela. Zagreb, 1992. (30) 147-154.
Enciklopedija hrvatske povijesti i kulture. Zagreb, 1980., 787–790, 747–748.
Političko i sudbeno razdjeljenje Kraljevine Hrvatske i Slavonije i repertorij prebivališta, Zagreb, 1913.
Političko i sudbeno razdieljenje Kraljevine Hrvatske i Slavonije i repertorij prebivališta. Zagreb, 1895.
Političko i sudbeno razdieljenje Kraljevine Hrvatske i Slavonije i repertorij mjesta. Zagreb, 1889.
Starčević, Ante: Govori o zakonskoj osnovi o zadrugah u saborskoj sjednici od 20. studenoga 1888. Zagreb, 1888.
Relevantni pravni propisi:
Tončić, Dragutin [ur.]: Zakon od 9. svibnja 1889. o zadrugama i Zakon od 30. travnja 1902. o promjeni odnosno nadopunjenju nekih ustanova Zakona od 9. svibnja 1889. Zagreb, 1903.
Propisi za javnu zemaljsku tehničku službu u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji. Zagreb, 1894.
Zakon od 5. veljače 1886. godine ob ustroju županijah i uređenju uprave u županijah i kotarih. Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju, god. 1886. III. Zagreb, 1887. (8)
Zakon od 15. studenog 1874. ob ustroju političke uprave u Kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji. Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju. Godina 1874. XXIII. Zagreb, 1875. (52)
(K.H.)
Ažurirano srijeda, 11. ožujak 2020 14:13