HR-DAZG-116 III. ženska realna gimnazija u Zagrebu

nedjelja, 2. studeni 2008 23:0

SIGNATURA FONDA: HR-DAZG-116

VREMENSKI RASPON GRADIVA: 1935. – 1956.

KOLIČINA GRADIVA: 146 knj., 10 kut. (4,7 d/m)

SADRŽAJ FONDA:

U fondu se nalazi cjelokupna sačuvana dokumentacija nastala tijekom dvadesetjednogodišnjeg razdoblja djelovanja Treće ženske realne gimnazije u Zagrebu, počevši od službene korespondencije (primljenih i otposlanih dopisa) i iz nje izdvojenih povjerljivih spisa i normativnih akata, preko zapisnika sjednica školskih tijela i druge dokumentacije o radu Ustanove, pa sve do personalne dokumentacije, raznih pedagoških i financijsko-računovodstvenih evidencija te dokumentacije proizišle iz rada dvaju školskih društava.

Fond je uključivao i 13 knjiga (razredne knjige i dnevnici) koje pripadaju fondu IX. gimnazije te su naknadno izdvojene.

SERIJE U FONDU:

1. Opća dokumentacija,1936. – 1956., 10 knj., 1 kut.

2. Povjerljiva dokumentacija, 1936. – 1952., 2 knj., 1 kut.

3. Normativni akti, 1936. – 1939.; 1945. – 1956., 1 kut.

4. Zapisnici sjednica školskih tijela, 1940. – 1956.,7 knj.

5. Dokumentacija o radu ustanove, 1935. – 1956., 3 knj., 1 kut.

6. Personalna dokumentacija, 1936. – 1956., 4 knj., 3 kut.

7. Pedagoška dokumentacija, 1935. – 1956., 108 knj., 2 kut.

8. Školska društva, 1936. – 1956., 5 knj.

9. Financijsko-računovodstvena dokumentacija, 1936. – 1954., 7 knj., 1 kut.

VALORIZACIJA FONDA:3

Dokumentacija koja se nalazi u ovome fondu može poslužiti kao vrijedan izvor podataka o povijesti školstva na području Zagreba i Hrvatske. Biografski podaci zabilježeni u evidencijama o zaposlenicima i polaznicima Škole mogu, također, biti izvor i za pojedina genealoška istraživanja.

JEZIK U GRADIVU: hrvatski, srpski, slovenski

PISMO U GRADIVU: latinica, ćirilica

ARHIVISTIČKA OBAVIJESNA POMAGALA: SI

NAZIV STVARATELJA FONDA: III. ženska realna gimnazija u Zagrebu

SJEDIŠTE STVARATELJA FONDA: Zagreb

VREMENSKI RASPON DJELOVANJA STVARATELJA FONDA: 1935. – 1956.

PROMJENE NAZIVA STVARATELJA FONDA:

Državna nepotpuna ženska realna gimnazija u Zagrebu, 1935. – 1937.

Državna treća ženska realna gimnazija u Zagrebu, 1937. – 1940.

Treća ženska realna gimnazija u Zagrebu, 1940. – 1941.

Državna treća ženska realna gimnazija u Zagrebu, 1941. – 1945.

VIII. ženska gimnazija, 1945. – 1956.

HISTORIJAT STVARATELJA FONDA:

Uslijed kontinuiranoga porasta broja upisanih učenica u zagrebačku Državnu prvu žensku realnu gimnaziju, polovinom tridesetih godina 20. st. pojavila se nasušna potreba za osnivanjem još jedne gimnazije za ženske polaznice, odnosno za izdvajanjem dijela razrednih odjeljenja iz Prve u novu žensku gimnaziju. Temeljem prijedloga Ministarstva prosvjete, tadašnji kralj Petar II. Karađorđević svojim ukazom br. 50088 od 20. prosinca 1935. odobrio je otvaranje nepotpune ženske realne gimnazije, osnovu koje će činiti sveukupno 16 odjela četiriju nižih razreda premještenih s Prve ženske gimnazije, u koju je tada bilo upisano 1430 učenica razmještenih u 33 razredna odjeljenja. Pod imenom Državna nepotpuna ženska realna gimnazija i sa sveukupno 741 upisanom polaznicom Škola će s radom započeti 12. veljače 1936., i to u prostorijama školske zgrade na Katarininu trgu br. 5, koju je dijelila s Prvom ženskom realnom gimnazijom, a na toj adresi nastavit će djelovati punih godinu i pol dana, nakon čega seli u zgradu Državne treće muške gimnazije u Klaićevoj ulici 1.

Ministarstvo prosvjete Kraljevine Jugoslavije odlukom br. 37074 od 27. rujna 1937. odobrilo je reorganizaciju Škole, uslijed koje će četiri odjeljenja nižih razreda biti premještena na Prvu državnu žensku realnu gimnaziju, a četiri odjeljenja viših razreda s Prve gimnazije preusmjerena u Nepotpunu žensku gimnaziju. S obzirom na to da je taj postupak značio upotpunjivanje Škole, od 4. studenog iste godine svoje će djelovanje ona nastaviti pod nazivom Državna treća ženska realna gimnazija, koji će u vrijeme Banovine Hrvatske tek neznatno biti promijenjen u Treća ženska realna gimnazija. Do nove promjene imena doći će s uspostavom Nezavisne Države Hrvatske, kada Školi iznova biva vraćen naziv Državna treća ženska realna gimnazija.

Budući da je s početkom Drugoga svjetskog rata njezina zgrada predana na korištenje njemačkoj vojsci, u rujnu 1941. Treća ženska gimnazija preseljena je na drugi kat zgrade Ženske gimnazije sestara milosrdnica na adresi Savska cesta 77, gdje će nastaviti djelovati tijekom sljedeće nepune dvije godine. U lipnju 1943. privremeno će ona biti smještena u zgradu Učiteljskoga doma u Klaićevoj br. 56, da bi svega nekoliko mjeseci kasnije – u jesen iste godine – bila premještena u zgradu Veterinarskoga fakulteta u Heinzelovoj ulici. Novo preseljenje zbit će se već u proljeće 1944., kada Škola nakratko biva vraćena u gornjogradsku školsku zgradu na Katarininu trgu br. 5, a po završetku Drugoga svjetskog rata i uspostave nove vlasti ponovno dobiva na korištenje „svoju“ zgradu u Klaićevoj 1, koju će od sljedeće godine dijeliti s V. muškom gimnazijom, odnosno kasnijom Gimnazijom Bogdana Ogrizovića. Od 1945. Škola će ujedno djelovati pod nazivom VIII. ženska gimnazija, a s početkom školske godine 1953./1954. doći će i do bitne promjene njezina usmjerenja, slijedom koje će upis u prvi razred biti omogućen i muškim polaznicima.

S novom krupnom promjenom Gimnazija će se suočiti nepune dvije godine kasnije, kada započinje temeljita reorganizacija tadašnjega školskog sustava, u sklopu koje dolazi do odvajanja četiriju nižih razreda gimnazije od viših te pripajanja nižih gimnazijskih razreda četirima osnovnoškolskim razredima u cilju formiranja obaveznih jedinstvenih osmogodišnjih osnovnih škola. Budući da se uslijed spomenute reorganizacije broj od petnaest gimnazija na zagrebačkome području pokazao kao nepotrebno velik, sama od sebe nametnula se nužnost trajnoga ukidanja pet postojećih gimnazija, pri čemu se među školama određenima za likvidaciju našla i tadašnja VIII. gimnazija. Temeljem odluke o rasformiranju škola u Gradu Zagrebu, koju je 11. svibnja 1955. donio Narodni odbor kotara Zagreb, VIII. ženska gimnazija s koncem školske godine 1955./1956. prestala je postojati, a njezine polaznice i polaznici svoje su obrazovanje nastavili u nekoliko drugih školskih ustanova. Svi niži razredi bivše Gimnazije tako su pripojeni Osmogodišnjoj školi u Klaićevoj ulici, dok su razredna odjeljenja viših razreda raspoređena u I., IV. i V. gimnaziju.

DOPUNSKI IZVORI:

Državni arhiv u Zagrebu:

HR-DAZG-114 I. ženska realna gimnazija u Zagrebu

HR-DAZG-115 II. ženska realna gimnazija u Zagrebu

HR-DAZG-37 Skupština grada Zagreba

Hrvatski državni arhiv:

HR-HDA-147 Savska banovina. Prosvjetno odjeljenje

HR-HDA-159 Banovina Hrvatska. Odjel za prosvjetu

HR-HDA-218 Ministarstvo pravosuđa i bogoštovlja NDH

HR-HDA-291 Ministarstvo prosvjete NRH

BIBLIOGRAFIJA O FONDU:

Kolanović, Josip (gl. ur.). 2006. Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske. Svezak 1. Zagreb: Hrvatski državni arhiv: 955.

Lalić, Sredoje (gl. ur.). 1984. Arhivski fondovi i zbirke u arhivima i arhivskim odeljenjima u SFRJ: SR Hrvatska. Beograd: Savez arhivskih radnika Jugoslavije: 357.

BIBLIOGRAFIJA O STVARATELJU FONDA:

Bilić, Josip i Hrvoje Ivanković (ur.). 2006. Zagrebački leksikon. Svezak 2: M–Ž. Zagreb: Leksikografski zavod "Miroslav Krleža": 149.

Franković, Dragutin i sur. 1958. Povijest školstva i pedagogije u Hrvatskoj. Zagreb: Pedagoško-književni zbor: 312-314, 336-338, 443-447.

Izvještaji Državne nepotpune ženske realne gimnazije u Zagrebu za šk. god. 1935./1936. i 1936./1937. Zagreb. 1936.-1937.

Izvještaji Državne III. ženske realne gimnazije u Zagrebu za šk. god. 1937./1938. i 1938./1939. Zagreb. 1938.-1939.

Izvještaj Treće ženske realne gimnazije u Zagrebu za šk. god. 1939./1940. Zagreb. 1940.

OSTALA BIBLIOGRAFIJA:

Batinić, Štefka. 2003. "Hrvatski školski sustav u XX. stoljeću". U: Anali za povijest odgoja 2: 49-71.

Bilić, Josip i Hrvoje Ivanković (ur.). 2006. Zagrebački leksikon. Svezak 2: M–Ž. Zagreb: Leksikografski zavod "Miroslav Krleža": 378-381.

Gaćina Škalamera, Sonja. 2002. Izgradnja srednjoškolskih zgrada u Zagrebu. Zagreb: Hrvatski školski muzej.

Gaćina Škalamera, Sonja. 2004. "Dinamika razvoja osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj od 1900. do 1940.". U: Anali za povijest odgoja 3: 83-113.

Karaman, Igor (gl. ur.). 1980. Enciklopedija hrvatske povijesti i kulture. Zagreb: Školska knjiga: 513-516.

Krbek, Pravomil. 1888. Naše realke prema srednjim školama u obće, a poimence prema realkama austrijskim, ugarskim, francuzkim i njemačkim. Zagreb: L. Hartman.

Krleža, Miroslav (gl. ur.). 1960. Enciklopedija Jugoslavije. Svezak 4: Hil – Jugos. Zagreb: Leksikografski zavod FNRJ: 176-178.

Krmpotić, Ante. 1995. "Organizacija srednjoškolske (gimnazijske) nastave u Zagrebu u ratnim školskim godinama 1943./44. i 1944./45.". U: Časopis za suvremenu povijest 27, 3: 561-567.

Ogrizović, Mihajlo. 1976. "Razvitak školstva i pedagogije u Jugoslaviji od god. 1918. do god. 1941.". U: Zbornik za historiju školstva i prosvjete 10: 9-24.

Pazman, Dragutin. 1958. "Školstvo i prosvjeta u Hrvatskoj između dva rata (1918.-1941.)". U: Povijest školstva i pedagogije u Hrvatskoj. Ur. Dragutin Franković. Zagreb: Pedagoško-književni zbor: 320-370.

Zorko, Ines i Tomislav Zorko. 2018. "Zajednice doma i škole u Zagrebu 30-ih godina 20. stoljeća i njihova socijalna komponenta". U: Anali za povijest odgoja 15/16: 59-73.

(M.T. i V.B.)

Ažurirano srijeda, 18. ožujak 2020 13:39