HR-DAZG-1144 Kotarska oblast Donja Stubica (Sresko načelstvo Donja Stubica)

ponedjeljak, 27. listopad 2008 10:37

SIGNATURA FONDA: HR-DAZG-1144

VREMENSKI RASPON GRADIVA: 1919. / 1940. [1941.-1945.]

KOLIČINA GRADIVA: 1 kut. (0,1 d/m)

SADRŽAJ FONDA:

U fondu se nalazi dokumentacija o prepisci stvaratelja s poglavarstvima upravnih općina u Donjoj Stubici, Oroslavju i Mariji Bistrici, s Odjelom za narodno gospodarstvo Zemaljske vlade, koja se najčešće odnosi na rješavanje odnosa u svezi s povredom prava i imovine, predmetni spisi o rješavanju imovinskopravnih poslova, službenički listovi (osobnici), liste ocjenjivanja učiteljskog osoblja na području kotara Stubica te prepiska Odjeljka financijske kontrole Stubica sa Savskom financijskom direkcijom. U fondu se nalaze i proračun, glavna knjiga i blagajnički dnevnik Upravne općine Bistra za 1922. godinu.

SERIJE U FONDU:

1. Opći spisi,1919./1945., 0, 25 kut

2. Predmetni spisi, 1919./1945., 0, 25 kut.

3. Dokumentacija o učiteljskom osoblju, 1919./1945. 0, 25 kut.

4. Odjeljak financijske kontrole Stubica, 1919./1945., 0, 25 kut.


VALORIZACIJA FONDA:3

Fond može poslužiti kao dopunski izvor pri istraživanjima lokalne socijalne i gospodarske povijest. Evidencije o učiteljskom osoblju mogu se koristiti i pri istraživanjima povijesti tamošnjeg školstva. Vrijednost fonda umanjena je zbog njegove fragmentarnosti.

JEZIK U GRADIVU: hrvatski

PISMO U GRADIVU: latinica 

ARHIVISTIČKA OBAVIJESNA POMAGALA: AP

NAZIV STVARATELJA FONDA: Kotarska oblast Donja Stubica (Sresko načelstvo Donja Stubica)

SJEDIŠTE STVARATELJA FONDA: Donja Stubica

VREMENSKI RASPON DJELOVANJA STVARATELJA FONDA: 1918. - 1941.

PROMJENE NAZIVA STVARATELJA FONDA:

Kraljevska kotarska oblast Donja Stubica (Stubica), 1886. - 1924.

Kotarska oblast (Sresko poglavarstvo) Donja Stubica, 1924. – 1929.

Sresko načelstvo Donja Stubica, 1929. - 1941.

HISTORIJAT STVARATELJA FONDA:

Iako je u razdoblju nakon raspada Austro–Ugarske 1918. došlo do korjenite reorganizacije najviše uprave u svakoj pokrajini, niže upravne jedinice ostale su u svojoj stvarnoj i teritorijalnoj nadležnosti netaknute. U razdoblju od 1924. do 1929., za vrijeme oblasne samouprave, niži upravni organi na području oblasti bili su okruzi, kotari (srezovi), gradovi i općine. Kotarske oblasti su i u ovom razdoblju djelovale prema Zakonu iz 1886.

Zakonom o općoj upravi od 26. travnja 1922. kotari su dobili kotarsku samoupravu, koja je zajedno s oblasnom samoupravom ukinuta 1929. Kotarska samouprava se u kotarima nije uopće formirala. Djelokrug rada kotarske samouprave obuhvaćao bi kotarske financije, kotarske javne radove, unapređivanje poljoprivrede, upravu kotarskim imanjima, osnivanje i upravljanje zavodima za sirotinju i njegu bolesnika, kotarske saobraćajne ustanove, evidentiranje i održavanje bankarskih ustanova, pomaganje obrta, industrije i zadrugarstva.

U praksi, bez prekida je funkcionirao samo ured kotarskog poglavara (kotarsko poglavarstvo) i to do ukidanja županija (1924.). Kotarski poglavar je obavljao poslove opće uprave u kotaru pod nadzorom velikog župana. Kotarskog poglavara je postavljao ministar unutrašnjih poslova. U udaljenim mjestima osnivale su se kotarske ispostave koje su bile podređene velikom županu, a imale su isti djelokrug kao i kotarski poglavar. Kotarskom poglavaru bilo je dodijeljeno administrativno osoblje, koje je u većim kotarima bilo podijeljeno u odjele. Ova administracija nazivala se kotarska oblast.

U razdoblju Kraljevine Jugoslavije opća se uprava provodila po banovinama, kotarima (srezovima) i općinama. Banovine su se dijelile na kotare (srezove), a kotari na općine. Na području kotara djelovalo je kotarsko načelstvo na čelu s kotarskim (sreskim) načelnikom koji je bio predstavnik vlade u kotaru. Najniži organ opće uprave predstavljala su općinska načelstva, čiji su načelnici bili podređeni kotarskim načelnicima.

Za vrijeme Banovine Hrvatske kotari su djelovali po Zakonu o unutrašnjoj upravi od 19. lipnja 1929. Prema Upravnom, sudskom i crkvenom razdjeljenju i imeniku prebivališta Savske Banovine iz 1937., u sastav upravnog sreza Stubica ulazile su upravne općine Bistra, Marija Bistrica, Donja Stubica, Gornja Stubica i Oroslavje.

DOPUNSKI IZVORI:  

Državni arhiv u Zagrebu:

HR-DAZG-1145  Kraljevska kotarska oblast Stubica

HR-DAZG-1146  Kotarska oblast Donja Stubica

HR-DAZG-1147  Narodni odbor kotara Donja Stubica

HR-DAZG-1190 Zadružni povjerenik Donja Stubica

Hrvatski državni arhiv:

HR-HDA–137  Pokrajinska uprava za Hrvatsku i Slavoniju

HR-HDA–141  Zagrebačka oblast

HR-HDA–142   -   HR-HDA-151  Savska banovina  

HR-HDA–157   -   HR-HDA–166  Banovina Hrvatska  

BIBLIOGRAFIJA O FONDU: 

Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske. 1. Zagreb, 2006., 938.

BIBLIOGRAFIJA O STVARATELJU FONDA:  

Dizdar, Zdravko; Leček, Suzana: Zagrebačka županija. Zagreb, 2003.

Goldstein, Ivo i dr.: Hrvatske županije kroz stoljeća. Zagreb, 1996.

Dabinović, Antun: Hrvatska državna i pravna povijest. Zagreb, 1992.

Beuc, Ivan: Povijest institucija državne vlasti u Hrvatskoj (1527. - 1945.). Zagreb, 1969., 338–362, 371-403.

Krbek, Ivo: Razvoj organizacije hrvatske uprave. Obzor – Spomen–knjiga 1860. - 1935. Zagreb, 1936.

Vrbošić, Josip: Povijesni pregled županijske uprave i samouprave u Hrvatskoj. Društvena istraživanja. I. Zagreb, 1992., 55–68.

OSTALA BIBLIOGRAFIJA

Enciklopedija hrvatske povijesti i kulture. Županijsko uređenje. Zagreb, 1980., 787–790.

Upravno, sudsko i crkveno razdijeljenje i imenik prebivališta Savske Banovine. Zagreb, 1937.

 

(M.T., K.H.)

 

 

 

Ažurirano ponedjeljak, 22. siječanj 2024 14:15