srijeda, 29. listopad 2008 12:43
SIGNATURA FONDA: HR-DAZG-1139
VREMENSKI RASPON GRADIVA: 1945. – 1949.
KOLIČINA GRADIVA: 17 knj., 31 kut. (3 d/m)
SADRŽAJ FONDA:
Gradivo serija sudske uprave, građanskih i kaznenih predmeta sačuvano je necjelovito. Dok je u seriji sudskih predmeta sačuvano samo za jednu godinu, u seriji građanskih i kaznenih predmeta, iako fragmentarno, sačuvano je za cijelo razdoblje djelovanja stvaratelja fonda.
SERIJE U FONDU:
1. Predmeti sudske uprave, 1948., 1 knj., 1 kut.
2. Građanski predmeti, 1945. – 1949., 5 knj., 4 kut.
3. Kazneni predmeti, 1945. – 1949., 11 knj., 26 kut.
VALORIZACIJA FONDA: 2
Gradivo fonda ilustracija je djelovanja stvaratelja fonda u neposrednom razdoblju poslije 2. svjetskog rata i uspostavi novih društveno-političkih odnosa, odnosno novog socijalističkog državnog ustroja, te je kao takvo važno za povijesna istraživanja, pogotovo stoga jer je, između ostalih, donosio presude smrtne kazne.
JEZIK U GRADIVU: hrvatski
PISMO U GRADIVU: latinica
ARHIVISTIČKA OBAVIJESNA POMAGALA: AP
NAZIV STVARATELJA FONDA:OKRUŽNI NARODNI SUD ZA OKRUG ZAGREB
SJEDIŠTE STVARATELJA FONDA: Zagreb
VREMENSKI RASPON DJELOVANJA STVARATELJA FONDA: 1945. - 1949.
PROMJENE NAZIVA STVARATELJA FONDA: -
HISTORIJAT STVARATELJA FONDA:
Po završetku 2. svjetskog rata započeli su s radom, između ostalih, i redovni narodni sudovi. Kako je već tijekom 2. svjetskog rata partizanski pokret oformio svoje organe vlasti, pa tako i sudbene, pri ZAVNOH-u (od srpnja 1945. Narodni sabor Hrvatske), odnosno AVNOJ–u (od kolovoza 1945. nastavlja djelovati kao Privremena narodna skupština DFJ–e), mnogi su zaživjeli po završetku rata. Ulaskom partizanskih jedinica u Zagreb 8. svibnja 1945. vojnu i građansku vlast preuzela je Komanda grada Zagreba i takvo stanje je potrajalo mjesec dana. Već su Odlukom predsjedništva AVNOJ-a od 3. veljače 1945. prestali važiti svi pravni propisi koji su donijeti nakon 6. travnja 1941., a Uputom o preuređenju narodnih sudova, odnosno odvajanja sudske od izvršne vlasti Okružni narodni sud za okrug Zagreb započeo je s djelovanjem 9. lipnja 1945. kao sud prvog i drugog stupnja, a prestao s radom 30. lipnja 1949. (iako je 1947. ukinut Okružni narodni odbor Zagreb koji je pokrivao kotare Donja Stubica, Dugo Selo, Jastrebarsko, Samobor, Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica i Zagreb, sud je imao ovaj naziv do kraja djelovanja.) Važno je naglasiti da je tijekom postojanja NO Okruga Zagreb vršio izbor i razrješenja sudaca ovog suda.
Zakonom o uređenju narodnih sudova od 26. kolovoza 1945. utemeljena je organizacija i nadležnost kotarskih i okružnih sudova, koja se do kraja djelovanja stvaratelja fonda neznatno dopunjavala ili mijenjala (1946. i 1948.). Određena je stvarna nadležnost, prema kojoj su drugostupanjske odluke ovog suda pravomoćne, kao i nadzor nad radom područnih kotarskih narodnih sudova. Stvarna nadležnost stvaratelja protezala se na građanske i kaznene predmete. Opći građanski zakonik donijet 1852. vrijedio je u Narodnoj Republici Hrvatskoj do 23. listopada 1946. nakon stupanja na snagu Zakona o nevažnosti pravnih propisa. Zakonom o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. uz mogućnost primjene predratnih propisa, ako nisu u suprotnosti s novim poretkom, omogućena je primjena pravnih pravila sadržanih u tim propisima do donošenja novih zakona. Stvarna nadležnost glede građanskih predmeta odnosila se na imovinskopravne sporove u kojima je jedna strana država, državno poduzeće ili državna ustanova, sporove koji su proizlazili iz međusobnih odnosa bračnih partnera, a ne odnose se na imovinsko pravne zahtjeve, već na valjanost braka, sporove o rudničkim i pomorskim stvarima, vođenje trgovačkog registra. Do donošenja temeljnih zakona glede kaznenih predmeta, Kaznenog zakona koji je donijet (prvi dio 4. prosinca) 1947. i Kaznenog postupka iz 1948., kazneni predmeti rješavani su prema Zakonu o vrstama kazni koje su izricali građanski i vojni sudovi od 5. srpnja 1945., Zakonu o krivičnim djelima protiv države od 25. kolovoza 1945., Zakonu o zabrani izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje i razdora od 11. srpnja 1946., Zakonu o suzbijanju nedopuštene trgovine, nedopuštene špekulacije i privredne sabotaže od 11. srpnja 1946., Zakonu o krivičnim djelima protiv naroda i države od 16. srpnja 1947., Zakonu o krivičnim djelima protiv općenarodne imovine i imovine zadružnih i drugih zadružnih organizacija od 11. listopada 1948., Zakonu o krivičnim djelima protiv službene dužnosti od 12. listopada 1948., Zakonu o vojnim krivičnim djelima od 1. prosinca 1948. Prema Zakonu o krivičnom postupku iz 1948. propisana su pravila o načinu postupanja suda i ostalih u kaznenom predmetu (tužitelj, istražitelj) te određena prava i dužnosti međusobno svih sudionika u postupku. U kaznenom postupku sudilo se u vijeću. Bili su nadležni u 1. stupnju suditi za kaznena djela protiv naroda i države, protiv službene dužnosti, protiv opće sigurnosti ljudi, imovine i javnog saobraćaja, za kaznena djela pravljenja i upotrebe lažnog novca, oporuka, mjenica, čekova i vrijednosnih papira, kaznena djela protiv općenarodne imovine za koja je Zakonom propisana veća kazna od 10 godina s prisilnim radom ili smrtna kazna. U 2. stupnju rješavali su žalbe protiv odluka kotarskih sudova.
Pozivajući se na Odluku Predsjedništva ZAVNOH-a o zaštiti nacionalne časti Hrvata i Srba u Hrvatskoj iz travnja 1945. Ministarstvo pravosuđa Narodne vlade Hrvatske 8. svibnja 1945. ovlastilo je okružne narodne sudove da jedno svoje vijeće proglase Sudom za zaštitu nacionalne časti Hrvata i Srba u Hrvatskoj. Pri Okružnom narodnom sudu za okrug Zagreb u Zagrebu ustanovljeno je vijeće i imenovano Sudom za područje Zagreba i okruga zagrebačkog. Prestao je s radom 10. rujna 1945. a suđenje kaznenih djela prešlo je u nadležnost okružnog narodnog suda.
Teritorijalna i stvarna nadležnost stvaratelja fonda protezala se na sljedeće kotarske sudove: Donju Stubicu, Dugo Selo, Jastrebarsko, Klanjec, Samobor, Sveti Ivan Zelina, Veliku Goricu i Kotarski narodni sud za kotar Zagreb. Prostorije suda bile su u Amruševoj ulici 2 u Zagrebu.
Uredbom o broju i teritorijalnoj nadležnosti okružnih i narodnih sudova na području NRH-e od 21. svibnja 1949. (nastavio je djelovati do kraja godine) broj sudova je smanjen, pa su, između ostalog, ukinuta oba okružna suda sa sjedištem u Zagrebu i ustanovljen jedan s bitno većom teritorijalnom nadležnošću.
Viša instanca bio mu je Vrhovni sud Hrvatske.
DOPUNSKI IZVORI:
Državni arhiv u Zagrebu: HR-DAZG-1007 Okružni sud u Zagrebu
Hrvatski državni arhiv:
HR-HDA-279 Predsjedništvo vlade NRH. Odjel za zakonodavstvo i izgradnju narodne vlasti
HR-HDA-290 Ministarstvo pravosuđa NRH
HR-HDA-317 Komitet za zakonodavstvo i izgradnju narodne vlasti pri Predsjedništvu vlade
HR-HDA-1596 Vrhovni sud Narodne Republike Hrvatske
BIBLIOGRAFIJA O FONDU:
Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske. 1. Zagreb, 2006., 953.
BIBLIOGRAFIJA O STVARATELJU FONDA:
Gulić, Mirjana: Ustroj i nadležnost kotarskih/općinskih sudova grada/kotara Zagreb 1945. - 1970. Arhivski vjesnik. 51. Zagreb, 2008., 275-292.
OSTALA BIBLIOGRAFIJA:
Gulić, Mirjana: Stvaratelji i problematika oblikovanja fondova pravosuđa u razdoblju 1945. – 1970. Arhivska praksa. 12. Tuzla, 2009.
RELEVANTNI PRAVNI PROPISI:
Uredba o broju i teritorijalnoj nadležnosti kotarskih i okružnih sudova na području NRH (NN 44/1949)
Zakon o izmjeni Zakona o uređenju narodnih sudova (SL FNRJ 38/1948)
Zakon o krivičnom postupku od 6. studenoga 1948. (SL FNRJ 38/1948)
Krivični zakon, opći dio od 4. 12. 1947. (SL FNRJ 106/1947)
Uredba o broju i teritorijalnoj nadležnost kotarskih i okružnih sudova na području NRH od 17. prosinca 1947. (NN 113/1947)
Zakon o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme okupacije (SL FNRJ 84/1946)
Zakon o konfiskaciji imovine i o izvršenju konfiskacije od 27. 7.1946. (SL FNRJ 62/1946.)
Zakon o krivičnim djelima protiv naroda i države od 16. 7. 1946. (SL FNRJ 59/1946)
Zakon o zabrani izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje i razdora od 11. srpnja 1946. (SL FNRJ 56/1946.
Zakonom o potvrdi i izmjenama i dopunama Zakona o uređenju narodnih sudova od 17. lipnja 1946. pročišćen je tekst istog (SL FNRJ 51/1946)
Ustav FNRJ (SL FNRJ 10/1946)
Odluka predsjedništva AVNOJ-a o ukidanju i nevažnosti svih pravnih propisa donijetih prije 4. travnja 1941. po okupatorima i njihovim pomagačima za vrijeme okupacije od 3. veljače 1945. g. (SL DFJ 4/1945)
Zakon o uređenju narodnih sudova od 26. 8. 1945. (SL DFJ 67/1945)
Zakon o rješavanju radnih sporova od 5. srpnja 1945. (SL DFJ 47/1945)
Zakon o konfiskaciji imovine i izvršenju konfiskacije (SL DFJ 40/1945., 70/1945)
Uputa odjela pravosuđa ZAVNOH-a o preuređenju narodnih sudova (NN 2/1945)
(M.G.)
Ažurirano ponedjeljak, 2. ožujak 2020 12:13