HR-DAZG-1128 Općinski sud II. u Zagrebu

srijeda, 29. listopad 2008 12:39

SIGNATURA FONDA: HR-DAZG-1128

VREMENSKI RASPON GRADIVA: 1946./1970.

KOLIČINA GRADIVA: 217 knj., 197 kut. (30,5 d/m)

SADRŽAJ FONDA:

Sačuvano je gradivo dvije serije i to građanskih i kaznenih predmeta s pripadajućim podserijama; registraturna pomagala i spisi parnica za razdoblje od 1946. do 1970., registraturna pomagala ostavina za razdoblje od 1946. do 1950. i kutija spisa iz 1945., registraturna pomagala skrbništva za razdoblje od 1960. do 1970., registraturna pomagala ovjera za razdoblje od 1955. do 1970. i spisa za razdoblje od 1960. do 1970. te registraturna pomagala pravne pomoći za razdoblje od 1946. do 1970. Glede kaznenih predmeta, sačuvana su registraturna pomagala u razdoblju od 1946. do 1962. te spisi konfiskacija od 1946. do 1949. Sačuvan je jedan upisnik za maloljetnike u razdoblju od 1954. do 1958. te jedan upisnik raznih kaznenih predmeta od 1959. do 1962.

SERIJE U FONDU:

1. Građanski predmeti, 1946./1970., 172 knj., 183 kut.

2. Kazneni predmeti, 1946./1959., 45 knj., 14 kut.

VALORIZACIJA FONDA: 3

Gradivo fonda uz ilustraciju sudskog poretka na prostoru grada Zagreba, kaznenih postupaka konfiskacije, oduzimanja imovine i gubljenja političkih prava može poslužiti i za dokazivanje u raznim imovinsko-pravnim predmetima.

JEZIK U GRADIVU: hrvatski

PISMO U GRADIVU: latinica

ARHIVISTIČKA OBAVIJESNA POMAGALA: AP

NAZIV STVARATELJA FONDA: OPĆINSKI SUD II. U ZAGREBU

SJEDIŠTE STVARATELJA FONDA: Zagreb

VREMENSKI RASPON DJELOVANJA STVARATELJA FONDA: 1946. - 1970.

PROMJENE NAZIVA STVARATELJA FONDA:

Kotarski narodni sud za II. i III. rajon grada Zagreba u Zagrebu, 1946. - 1949.

Kotarski narodni sud II. u Zagrebu, 1949. - 1952.

Kotarski sud II. u Zagrebu, 1956. – 1963.

Općinski sud II. u Zagrebu, 1963. - 1970.

HISTORIJAT STVARATELJA FONDA:

Općinski sud II. u Zagrebu osnovan je temeljem Zakona o djelovanju narodnih sudova od 17. lipnja 1946. Na prijedlog ministra pravosuđa, Vlada Republike Hrvatske donijela je Uredbu o ukidanju Kotarskog suda za grad Zagreb i osnivanju sudova za područje grada Zagreba. Između tri novoosnovana suda bio je i Kotarski narodni sud za II. i III. rajon grada Zagreba, odnosno Medveščak i Maksimir. Naredbom o prestanku poslovanja ukinutog Kotarskog suda za grad Zagreb u Zagrebu započeo je s radom 17. kolovoza 1946.

Uredbom o broju i teritorijalnoj nadležnosti od 28. kolovoza 1952. broj kotarskih sudova smanjen je, a za područje grada Zagreba sva su tri postojeća suda ukinuta. Ove promjene glede broja i teritorijalne nadležnosti kotarskih sudova bile su vjerojatno uvjetovane Zakonom o podjeli NRH-e na kotare, gradove i općine od 24. travnja 1952., odnosno Zakona o narodnim odborima gradova i gradskih općina od 1. kolovoza 1952. i Odluke o teritorijalnoj podjeli grada Zagreba kojom su ukinuti gradski rajoni, uspostavljene ispostave do 20. listopada 1953.; za uže područje grada osnovano je osam općina, a za šire (okolicu) devet. U razdoblju od 1953. do 1955. djelovao je Kotarski sud za grad Zagreb u Zagrebu do primjene novog Zakona o teritorijalnoj nadležnosti i sjedištima kotarskih i okružnih sudova 1955. kad je ponovo osnovan Kotarski sud II. u Zagrebu koji je započeo s radom 1. siječnja 1956.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o podjeli NRH -e na kotare, gradove i općine ukinuto je osam općina šireg područja: ostala je Zagrebačka Dubrava, četiri su objedinjene u općinu Susedgrad, a ostale četiri su pripojene postojećim općinama s užeg područja grada Zagreba. Ovo je uvjetovalo i teritorijalnu nadležnost stvaratelja fonda, tako da je pokrivao područje općina Remetinec, Sesvete i Zaprešić. Uspostavljanjem Kotarskog suda III. u Zagrebu 1958. došlo je do nove teritorijalne nadležnosti sudova za područje grada Zagreba, tako da je Kotarski sud II. u Zagrebu, uz Zaprešić, pokrivao Susedgrad, Črnomerec i Trešnjevku. Do nove promjene glede teritorijalne nadležnosti došlo je 1962. koja je ostala do kraja stvaratelja ista. Pokrivao je općine Črnomerec, Trešnjevka i Zaprešić.

Kotarski sud II. u Zagrebu prestao je s radom nakon donošenja Zakona o spajanju općinskih sudova I., II. i III. u Zagrebu u jedan Općinski sud u Zagrebu 1970.

Općinski sud II. u Zagrebu djelovao je kao prvostupanjski sud na osnovu Zakona o potvrdi, izmjenama i dopunama Zakona o uređenju narodnih sudova od 17. lipnja 1946. koji je tijekom djelovanja stvaratelja fonda više puta neznatno dopunjavan ili mijenjan (1948., 1952., 1954., 1963., 1965., 1967.).

Zakonom o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. uz mogućnost primjene predratnih propisa, ako nisu u suprotnosti s novim poretkom omogućena je primjena pravnih pravila sadržanih u tim propisima do donošenja novih zakona.

Posljednjih deset godina djelovanja stvaratelja fonda na snazi je bio Pravilnik o unutrašnjem poslovanju sudova donijet 1960. kojim je, uz osnove organizacije, naznačena stvarna nadležnost te određene registraturne oznake za svaku vrstu predmeta.

Za građanske predmete vodili su se sljedeći upisnici: Parnični upisnik Gr - 1946. - 1947., G - 1947. -1959., P - 1960. - 1970., upisnik za platne naloge Pl, Upisnik za ostavine O, Upisnik za izvršenja I, Upisnik za izvanparnične predmete R1, Upisnik za razne građanske predmete R2, Upisnik za pravnu pomoć Pom, Upisnik za ovjeravanje isprava namijenjenih za upotrebu u inozemstvu Ov, Protestni registar I, II, III. Upisnike su pratili imenici. Uz gore navedene, imenik Pi za popis isprava.

Za kaznene predmete Krivični upisnik K, Krivični upisnik za maloljetnike Km, Upisnik za izvanraspravno krivično vijeće Kv, Upisnik za razne krivične predmete Kr. Uz navedene upisnike vodile su se pomoćne knjige. To su Kontrolnik osoba u pritvoru Kp, Popis predmeta pomilovanja, Knjiga uvjetnih osuda Kuo, Knjiga oduzetih predmeta Kdp.

Stvarna nadležnost određena 1945. Zakonom o uređenju redovnih sudova i tijekom djelovanja stvaratelja , uz manje dopune ili izmjene, ostala je ista.

Protezala se na građanske, kaznene i zemljišno-knjižne predmete. Za zemljišno–knjižne predmete bio je nadležan do 1960., kada dolaze u nadležnost Općinskog suda I. u Zagrebu. Glede građanskih predmeta, mogao je rješavati sve imovinsko-pravne sporove, sporove o utvrđivanju i osporavanju očinstva, o postojanju ili nepostojanju braka, o poništenju braka (poslije su došli pod nadležnost Okružnog suda), o zakonskom uzdržavanju, sporove o čuvanju i odgajanju djece, o doživotnom uzdržavanju, sporove o određivanju granica nepokretnih dobara, sporove zbog smetanja posjeda, sporove iz ugovora o zakupu i najmu, sporove iz radnih odnosa ukoliko nisu za njih nadležni bili samoupravni sudovi, sve vanparnične i izvršne stvari, te ostavinske stvari. Parnične predmete rješavao je temeljem Zakona o parničnom postupku, a izvanparnične prema Zakonu o nasljeđivanju, Zakonu o izvršnom postupku, Zakonu o starateljstvu.

Do stupanja na snagu temeljnih zakona, postupaka i poslovnika na snazi su bili glede kaznenih predmeta parcijalni zakoni revolucionarnog karaktera te kaznenog prava iz Kraljevine Jugoslavije. Temeljni Kazneni zakon donijet je u dva dijela, prvi 1947., odnosno drugi jedinstveni 1951. koji je niveliran 1959., 1962., 1965. i 1967., dok je Kazneni postupak donijet 1948., odnosno niveliran 1953., 1959., 1960. i 1967. Rješavali su kaznena djela protiv života, tijela, slobode, časti, imovine privatnih osoba, zdravlja, javnog morala, braka i obitelji, a u poslijeratnom razdoblju konfiskacije. Sudili su za sva djela za koja je zakonom predviđena novčana kazna ili kazna zatvora do deset godina, te su obavljali potrebne istražne radnje ukoliko ih nije mogao izvršiti istražni sudac okružnog suda.

Viša instanca bio mu je Okružni sud u Zagrebu.

DOPUNSKI IZVORI:

Državni arhiv u Zagrebu:

HR-DAZG-1198 Okružni narodni sud za grad Zagreb

HR-DAZG-1107 Okružni sud u Zagrebu

Hrvatski državni arhiv:

HR-HDA-279 Predsjedništvo vlade NRH. Odjel za zakonodavstvo i izgradnju narodne vlasti

HR-HDA-290 Ministarstvo pravosuđa NRH

HR-HDA-317 Komitet za zakonodavstvo i izgradnju narodne vlasti pri Predsjedništvu vlade

BIBLIOGRAFIJA O FONDU:

Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske. 1. Zagreb, 2006., 953.

BIBLIOGRAFIJA O STVARATELJU FONDA:

Gulić, Mirjana: Stvaratelji i problematika oblikovanja fondova pravosuđa u razdoblju 1945. – 1970. Arhivska praksa. 12. Tuzla, 2009.

Gulić, Mirjana: Ustroj i nadležnost kotarskih/općinskih sudova grada/kotara Zagreb 1945. - 1970. Arhivski vjesnik. 51. Zagreb, 2008., 275-292.

RELEVANTNI PRAVNI PROPISI:

Zakon o spajanju općinskih sudova I, II, i III u Zagrebu u Općinski sud (NN 21/1970)

Zakon o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika (SL FNRJ 15/1967)

Zakon o sudovima (NN 21/1967)

Zakon o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika (SL FNRJ 15/1965)

Osnovni zakon o sudovima opće nadležnosti (SL FNRJ 7/1965)

Zakon o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika (SL FNRJ 31/1962)

Zakon o dopuni Krivičnog zakonika (SL FNRJ 11/1962)

Zakon o mjesnoj nadležnosti i sjedištima kotarskih, okružih i okružnih privrednih sudova u NRH (NN  49/1962)

(M.G.)

 

 

 

Ažurirano ponedjeljak, 2. ožujak 2020 12:19