četvrtak, 30. listopad 2008 17:3
SIGNATURA FONDA: HR-DAZG-1119
VREMENSKI RASPON GRADIVA: 1633./1872. [1873./1890.]
KOLIČINA GRADIVA: 1 kut. (0,1 d/m)
SADRŽAJ FONDA:
Gradivo se sastoji od isprava izdanih u korist ceha, zapisnika ceha, izvoda iz zapisnika skupštine Zagrebačke županije u svezi s cehom, potvrde o pohađanju Nedjeljne učione, ugovora o uživanju mrtvačkih kola od strane ceha, dokaznica o uplati, raznih dopisa i molbi te računa.
SERIJE U FONDU:
1. Isprave, 1633./1890., 8 kom.
2. Zapisnici, 1820./1876., 2 knj.
3. Spisi, 1653./1881., 66 kom.
VALORIZACIJA FONDA: 3
Fond može poslužiti kao izvor za istraživanje povijesti raznih obrta (krznarskog, remenarskog, sedlarskog, kopljarskog, bravarskog, cestarskog, kovačkog, zlatarskog i srebrnarskog) u Zagrebu.
JEZIK U GRADIVU: hrvatski, latinski, njemački
PISMO U GRADIVU: latinica
ARHIVISTIČKA OBAVIJESNA POMAGALA: AP
NAZIV STVARATELJA FONDA: Kaptolski veliki ceh
SJEDIŠTE STVARATELJA FONDA: Zagreb
VREMENSKI RASPON DJELOVANJA STVARATELJA FONDA: 1632. – 1872.
PROMJENE NAZIVA STVARATELJA FONDA:
Czeh Velikghi (Weliki), toje kerznarov, remenarov, spoliarov, cestarov, szedlarov i kopiarov, 17. – 19. st.
HISTORIJAT STVARATELJA FONDA:
Počeci ceha datiraju iz godine 1632., kada je zagrebački Kaptol izdao povlastice nekolicini obrtnika (cestara, sedlara, uzdara i bravara). Kako su spomenuti majstori bili u zavadi s obrtnicima na Gradecu, zatražili su prijepis privilegija Velikog ceha u Varaždinu od varaždinskog gradskog suca. Varaždinski gradski sudac izdao im ga je 1633., a zagrebački Kaptol te je povlastice odobrio iste godine, uz uvjet da ne krnje prava i povlastice Kaptola kao "zemaljskog gospodina". Godine 1660. Veliki ceh se ponovo obratio varaždinskom Velikom cehu, te zatražio i dobio prijepis pravila.
Početkom 19. stoljeća krznari su činili znatnu većinu u cehu. Osim krznara, tu su bili i bravari, kovači, remenari, sedlari, bačvari, i kolari, a nestali su nekadašnji srebrnari, kopljari i cestari. Umjesto njih, u ceh su počeli ulaziti opančari i stolari, kojih prije nije bilo ni u jednom cehu na Kaptolu. Onaj tko je htio biti primljen u ceh, trebao je izraditi remek-djelo (majsterštuk). Ako su članovi ceha to djelo proglasili valjanim, morao je kandidat još platiti propisane pristojbe da postane članom ceha. U ceh su ulazili obrtnici iz raznih mjesta iz Hrvatske, a i šire. Svaki pristupnik morao je obećati da će se pokoravati cehovskim pravilima. Iz ceha su u 19. stoljeću istupili stolari, te su osnovali poseban ceh, u koji su stupili također kaptolski bravari, tokari i staklari. Od 1810. počeli su u Veliki ceh ulaziti opančari. Oni su već 1843. činili relativnu većinu svih članova ceha. Na kraju su i opančari osnovali poseban ceh, a osnutak ceha im je odobrio kralj Ferdinand V. 19. travnja 1844.
DOPUNSKI IZVORI:
Državni arhiv u Zagrebu:
HR-DAZG-1104 Gradečki ceh krznara, uzdara, remenara i sedlara
HR-DAZG-774 Prvo hrvatsko građansko kaptolsko društvo za sjajne pogrebe
Hrvatski državni arhiv:HR-HDA-629 Cehovi
Hrvatski povijesni muzej: (338.) Cehovi, inv. br. 953, 27163
Muzej grada Zagreba: (578.) Zbirka arhivskoga gradiva za povijest Zagreba
BIBLIOGRAFIJA O FONDU:
Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske. 1. Zagreb, 2006., 995.
Lalić, Sredoje; Kolanović, Josip [ur.] [et al.]: Arhivski fondovi i zbirke u SFRJ. SR Hrvatska. Beograd, 1984., 389.
BIBLIOGRAFIJA O STVARATELJU FONDA:
Šercer, Marija: Stari zagrebački obrti. Katalog izložbe "Stari zagrebački obrti". Zagreb, 1991., 52-53.
Barle, Janko: Župa sv. Marka. Zagreb, 1896.
OSTALA BIBLIOGRAFIJA:
Kolar, Mira [et al.]: Obrt i obrazovanje. Katalog izložbe. Hrvatski državni arhiv. Zagreb, 2006.
Kolar, Mira; Šoić, Miran; Horvat, Đuro: Obrtništvo Zagreba: 650 godina tradicije i 120 godina organiziranog obrta. Povijesni pregled razvitka zagrebačkog obrtništva. Zagreb, 2005.
Tkalčić, Ivan Krstitelj; Szabo, Agneza [prir.]: O staroj zagrebačkoj trgovini i obrtima. Zagreb, 1999.
Filmoteka 16; Hrvatski povijesni muzej: Stari zagrebački cehovi : videokazeta. Zagreb, 1996.
Horvat, Rudolf: Povijest trgovine, obrta i industrije u Hrvatskoj. Zagreb, 1994.
Šercer, Marija: Pečatnjaci gradečkih i kaptolskih cehova. Kaj. Zagreb, 1994. (6) 31-51
Šercer, Marija: Zagrebačke cehovske tablice. Zbornik: Iz starog i novog Zagreba. Zagreb, 1968., 155-180.
Buntak, Franjo: Neki podaci o ekonomskim prilikama Zagrebu u 17. stoljeću. Zbornik: Iz starog i novog Zagreba. Zagreb, 1968., 65-76.
Bićanić, Rudolf: Doba manufakture u Hrvatskoj i Slavoniji 1750.-1860. Hrvatska ekonomika na prijelazu iz feudalizma u kapitalizam. I. Zagreb, 1951.
Stiegler, Stjepan: Iz povijesnih spomenika grada Zagreba. Obrt i trgovina. Revija "Zagreb". Zagreb, 1934., 216-220.
Stiegler, Stjepan: Iz povijesnih spomenika grada Zagreba. Cehovi. Revija "Zagreb". Zagreb, 1934., 330-334.
Horvat, Rudolf: Kako su nekada živjeli hrvatski obrtnici? Zagreb, 1929.
Hoffiller, Viktor: Prilog poznavanju obrtničkih cehova grada Zagreba u srednjem vijeku. Vjesnik hrvatskog arheološkog društva. X. Zagreb, 1909., 107-119.
(K.H., B.M.)
Ažurirano utorak, 19. svibanj 2020 13:42